Platforma 112 predstavila je danas izborni SKENER 112 kojim su obuhvaćeni zahtjevi koje je sedamdeset organizacija civilnog društva koje sačinjavaju Platformu postavilo pred političke stranke uoči izbora, zatraživši njihovo očitovanje o tome. Kontaktirali su osam stranaka i koalicija koje su istaknule svoje liste na nacionalnoj razini, a koje prema procjeni Platforme imaju izgleda da postanu parlamentarne. Sličnu stvar su napravili i u slučaju prošlih parlamentarnih izbora, definiravši tada svoje prioritete u 112 zahtjeva.
"Od političara i stranaka tražimo odbacivanje fašizma, ksenofobije, militarizma i klerikalizma kao fenomena nespojivih sa suvremenom Tražimo unapređivanje dosegnutih demokratskih standarda, provedbu reformi i socioekonomsku sigurnost, jednakost i održivi razvoj te Hrvatsku koja je otvorena unutar sebe same i prema svijetudemokracijom. Tražimo unapređivanje dosegnutih demokratskih standarda, provedbu reformi i socioekonomsku sigurnost, jednakost i održivi razvoj te Hrvatsku koja je otvorena unutar sebe same i prema svijetu. Zahtijevamo nultu toleranciju na korupciju, klijentalizam, zakidanje građanskih i medijskih sloboda, kršenje ljudskih prava i diskriminaciju, naveo je njihove najšire zahtjeve Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava.
Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e istaknula je zaštitu ljudskih prava i reagiranje na razne oblike diskriminacije kao prepoznatljivost Platforne 112.
"Gotovo da nema ranjive skupine čije interese i prava ne pokrivamo, od osoba s tjelesnim invaliditetom, intelektualnim poteškoćama, žena žrtava nasilja, djece, nacionalnih manjina i drugih. Na to obraćamo pozornost kada monitoriramo i gledamo kakve se politike donose u ovoj državi, istaknula je. Naglasila je i potrebu za aktivnijim građanstvom koje je neizvedivo bez reformi obrazovnog sustava.
Osvrnula se i na ideju o uzimanju financijskih sredstava organizacijama civilnog društva, što je obećanje kojim se barata u kampanji.
"Kome će uzeti novac, onima koje štite tjelesne invalide ili nekim drugim udrugama? To je pitanje koje je potrebno postaviti strankama s obzirom na to da te udruge nerijetko obavljaju posao koji država propušta učiniti, rekla je Sarnavka.
Centar za mirovne studije pratit će u suradnji s Ekonomskim institutom proračunsku politiku kao i njezin utjecaj na nivo ekonomsko-socijalnih Zahtijevamo nultu toleranciju na korupciju, klijentalizam, zakidanje građanskih i medijskih sloboda, kršenje ljudskih prava i diskriminacijuprava građana.
"Od dvije najveće koalicije tražili smo da nam dostave prijedloge svojih proračuna za 2016. godinu. Ključan instrument upravljanja državom trebao bi biti gotov, međutim, još nema odgovora iz tih koalicija, otkrila je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije. Čekaju i rezultate o simulaciji proračuna za obje koalicija na kojoj rade stručnjaci s Ekonomskog fakulteta. Time bi se pokazalo u kojoj su mjeri predizborna obećanja održiva s obzirom na proračunske mogućnosti.
"Povećalo se siromaštvo i razlike unutar društva. U tom smislu, ključnom vidimo reformu sustava socijalne politike. Smatramo nedopustivim da se socijalna politika prema ugroženim skupinama provodi na projektnoj razini. Ne može se događati da djeca s posebnim potrebama u jednom gradu imaju asistente, a u drugom ne, zato što udruga ili lokalna vlast nije aplicirala na natječaj ministarstva. Ta se pitanje moraju rješavati sustavno i biti dio proračuna, izjavila je Benčić.
Po njoj, nužno je i da ukupna ekonomsko-socijalna politika bude u službi smanjenja ekonomsko-socijalnih razlika i iskorjenjivanja siromaštva.
"Tražimo da porezna politika uključuje i progresivno oporezivanje te da cijela ekonomska politika bude utemeljena na principu podređenosti Ne mogu pojedine države reći da ne žele prihvatiti određeni broj ljudi. To je jedan od mehanizama solidarnosti,ekonomije potrebama ljudi, a ne obrnuto. Ne želimo više slušati argumente da moramo smanjivati radnička prava kako bismo povećali investicije. Da jedno ovisi o drugome, Švedska ne bi bila tu gdje je, ustvrdila je, istaknuvši i potrebu da se Hrvatska, unutar EU, jasno pozicionira u vezi TTIP-a.
Što se tiče izbjegličke krize, članice Platforme 112 smatraju da bi se svi mehanizmi zaštite ljudskih prava koji postoje unutar EU trebali odnositi i na migrante te da je nužno stvoriti sigurni koridor za prolaz kao i kasnije pravilno distribuirati teret integracije unutar EU.
"Ne mogu pojedine države reći da ne žele prihvatiti određeni broj ljudi. To je jedan od mehanizama solidarnosti, kao što su to i strukturni fondovi. Ne možete u jednom sudjelovati, a u drugome ne. Hrvatska bi se za takav pristup trebala založiti i unutar EU, izjavila je Benčić.
Dragan Zelić iz GONG-a govorio je o krizi predstavničke demokracije i nužnosti reforme javne uprave.
"Platforma 112 traži već dugo reformu javne uprave. Želimo da svi nedvosmisleno kažu da je to prioritet. Iz naših plaća važan dio sredstava odlazi na financiranje institucija. Imamo pravo dobiti kvalitetnu uslugu od tih institucija, na državnoj i lokalnoj razini. Potrebno je reorganizirati općine, gradove i županije, što se ne može napraviti preko noći, ali tražimo barem nekakvu strategiju i projekciju u vezi toga, izjavio je.
Najavljena je debata s relevantnim političkim strankama koja će se održati u ponedjeljak 2. studenog u Hrvatskom novinarskom domu.
