Ujedno su pozvali građane i građanke na prestanak uporabe plastičnh vrećica, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na provedbu mjera za smanjenje njihove proizvodnje i potrošnje.U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 200 milijuna plastičnih vrećica, od čega se zbog visokih troškova tek oko 1 posto reciklira
Međunarodnim danom bez plastičnih vrećica svake se godine želi podići svijest o štetnosti plastičnih vrećica i pozvati na prestanak njihove uporabe s ciljem smanjenja njihove proizvodnje i zagađenja okoliša. Kako bi usmjerili pažnju građana, aktivisti su u sklopu performansa istaknuli transparent u obliku velike platnene vrećice s natpisom "Plastične vrećice su problem – ja sam rješenje". Time su ukazali na okolišu prihvatljivu alternativu plastičnim vrećicama.
"Pozivamo građane i građanke da prestanu koristiti plastične vrećice i umjesto njih koriste platnene i kompostabilne", izjavio je Marko Košak iz Zelene akcije.
Osim bolje osviještenosti građana, za rješavanje problema plastičnih vrećica potrebna je i hitna provedba zakonskih mjera koje bi osim na potrošače utjecale i na proizvođače, trgovce i komunalna poduzeća. EU je još 2015. napravila pozitivan korak i izglasala izmjene Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu koje obvezuju države članice na provedbu mjera za znatno smanjenje godišnje potrošnje nerazgradivih vrećica. Te odredbe prenesene su u hrvatsko zakonodavstvo tek u veljači ove godine.
Nažalost, još se nisu počele primjenjivati, a niti nisu dovoljne s obzirom da se ne odnose na najtanje plastične vrećice koje čine velik dio problema.
"Ministarstvo zaštite okoliša ne smije čekati 2019. godinu koju si je zadalo za početak primjene odredbi iz Pravilnika o ambalaži. Mora hitno osigurati provedbu mjera destimuliranja potrošnje kroz naplatu svih vrsta plastičnih vrećica", komentirao je Košak te dodao: "Ostale ključne EU je još 2015. napravila pozitivan korak i izglasala izmjene Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu koje obvezuju države članice na provedbu mjera za znatno smanjenje godišnje potrošnje nerazgradivih vrećicamjere su destimuliranje proizvodnje kroz takse za proizvođače plastike, proizvodnja održivih rješenja poput platnenih vrećica i kompostabilnih vrećica te mjere za bolje zbrinjavanje plastike kako bi se ona efikasnije odvojeno prikupljala i reciklirala".
Zelena akcija je s udrugom Prijatelji životinja i nizom drugih udruga još 2009. nadležnom ministarstvu predala peticiju za zakonsku zabranu plastičnih vrećica, s prikupljenih više od 27.000 potpisa. Nažalost, po tom se pitanju do danas ništa nije učinilo.
U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 200 milijuna plastičnih vrećica, od čega se zbog visokih troškova tek oko 1 posto reciklira. Ostatak završi u okolišu gdje uzrokuje veliku štetu jer ubija vodene životinje i ptice koje ih zamijene za hranu ili se zapletu u njih.
U prosjeku se koriste samo 25 minuta, a može im biti potrebno i do tisuću godina za razgradnju nakon čega ne nestaju, već se raspadnu u plastičnu prašinu koja kontaminira ekosustave i završava u hrani i vodi. Manje plastičnih vrećica također znači i manju ovisnost o nafti, čije se prerađevine koriste za njihovu proizvodnju.
Svi navedeni problemi jasno ukazuju da plastičnim vrećicama moramo jasno i glasno reći "Ne, hvala!" te hitno provesti sve mjere koje potiču uporabu platnenih vrećica. Zelena akcija dio je globalnog pokreta Break Free From Plastic te će nastaviti s intenzivnom kampanjom za smanjenje uporabe plastičnih vrećica.