Jučer poslijepodne održano je posebno izdanje Skeptika u pubu u zagrebačkom Saxu. U formatu tribine s temom Stanje na Sveučilištu u Zagrebu kao govornici sudjelovali su prof. dr. sc. Dean Duda s Filozofskog fakulteta u Zagrebu (FFZG), bivša prorektorica i nastavnica Fakulteta organizacije i informatike (FOI), prof. dr. sc. Blaženka Divjak, prof. dr. sc. Pavel Gregorić s Hrvatskih studija te dr. sc. Boris Jokić kao moderator rasprave.
Na početku je svatko od govornika dobio uvodnu riječ u kojoj je ukratko objašnjeno trenutno stanje, kako na samom SuZg, tako i na pojedinim sastavnicama.
Profesorica Divjak prva je dobila riječ naglasivši kako se prema posljednjim napisima u medijima da zaključiti kako je reputacija Sveučilišta u javnosti percipirana odviše negativno. Iz perspektive prosječnog građanina, prema riječima prof. Divjak, slika institucije Sveučilišta koja se predstavlja na službenim stranicama izjednačena je s njegovim uskim vodstvom, odnosno Rektoratom. Tako je navela da se na svim predavanjima, natjecanjima i događanjima koji su navedeni na službenoj stranici, u prvim redovima mogu vidjeti isključivo rektor i prorektori, što odaje sliku da samo ti ljudi i jesu cijelo Sveučilište. Također se osvrnula na posljednja događanja i zaposlenje rektora Damira Borasa na Učiteljski fakultet, istaknuvši kako je on očito "superman" jer mu uspijeva da kao rektor u punom radnom vremenu, sada dodatno odrađuje posao i kao nastavnik u Petrinji.
Kako Divjak ističe, Sveučilište u Zagrebu jedino od svih sveučilišta u Hrvatskoj nije odabralo cilj koji se tiče poticanja napretka u STEM području.
U svojoj se uvodnoj riječi bivša prorektorica dotaknula i mehanizama programskih ugovora prema kojima bi Sveučilišta trebala funkcionirati i ostvarivati određene ciljeve. Posebno se osvrnula na nove programske ugovore koji su krenuli od 2015. godine prema kojima je svako sveučilište od tri navedena cilja među kojima je jedan bio i poticanje STEM smjerova trebalo odabrati dva. Kako Divjak ističe, Sveučilište u Zagrebu jedino od svih sveučilišta u Hrvatskoj nije odabralo cilj koji se tiče poticanja napretka u STEM području.
U tom je kontekstu važno naglasiti kako su takvim djelovanjem najviše propatili studenti nastavničkih smjerova STEM područja. Oni su izgubili 50% subvencije ECTS bodova na koju su do tada imali pravo još od odluke Senata Sveučilišta za vrijeme mandata rektora Alekse Bijeliša, o čemu je H-Alter već pisao.
Divjak je još nadodala kako je miješanje rektora Borasa u autonomiju sastavnica Sveučilišta, kao što smo imali prilike vidjeti s FFZG-om i HS-ima, doista kontradiktorno jer je, prema njenim riječima, "isti taj rektor dobio izbore s tezom da dekanima trebat dati pravo da sami upravljaju fakultetom".
Odmah nakon bivše prorektorice, riječ je dobio profesor Duda s FFZG-a. Isprva je spomenuo intervju s poznatim glazbenikom iz BiH, Kemalom Montenom. Naime, kada ga je novinar u intervjuu upitao kako vidi Bosnu, on je odgovorio da je "baš nešto i ne vidi". Isto tako, koristeći se simpatičnom usporedbom, ističe Duda, kada njega pitaju kako vidi Sveučilište, da ga baš nešto i ne vidi. Potom se dotaknuo situacije na Filozofskom i krize upravljanja koja prema njegovim riječima traje još od lipnja 2016. kada je bila zadnja formalnopravno potpuna sjednica Fakultetskog vijeća. U tom je tonu istaknuo kako je na zadnjoj sjednici, između ostaloga, trebalo biti pokrenuto raspisivanje natječaja za dekana Filozofskog fakulteta. Međutim, kada su se članovi Vijeća pojavili na sjednici, od strane Uprave predložen je dnevni red s preko 400 točaka, a tek nakon tih 400 slijedilo bi pitanje natječaja za novog dekana.
"Većina prisutnih na Vijeću složila se da dnevni red sjednice ne može tako funkcionirati već točke trebaju biti posložene prema nekoj hijerarhiji, odnosno važnosti. Nakon što je Uprava ostala nadglasana od većine u Vijeću, ustali su se i otišli sa sjednice. Kao dijete kad mu uzmete omiljenu igračku", rekao je prof. Dean Duda o zadnjoj sjednici Vijeća.
O daljnjim koracima djelatnika Filozofskog fakulteta, prof. Duda rekao je da će biti pokrenuti mehanizmi štrajka koji itekako imaju pravno utemeljenje.
Duda se potom osvrnuo na članove Filozofskog u Senatu Sveučilišta istaknuvši kako nijedan od tih članova nikada nije odražavao mišljenje Vijeća FFZG-a, već su ti ljudi poslušnici koji glasaju prema vlastitom ili nečijem tuđem nahođenju i tako krše temeljna demokratska načela. Istaknuo je i kako se na Sveučilištu i pojedinim sastavnicama stvorila "hobotnica" moći koja se sastoji od moćnika koji dugi niz godina "skaču" s pozicije na poziciju. O daljnjim koracima djelatnika Filozofskog fakulteta, prof. Duda rekao je da će biti pokrenuti mehanizmi štrajka koji itekako imaju pravno utemeljenje.
Posljednji od govornika riječ je dobio profesor Pavel Gregorić s HS-a. Naveo je kako su Studiji osnovani 1992. godine, tada kao isključivo ideološka protuteža FFZG-u, no otprilike od 2000. godine etablirali su se u visoko učilište sa sređenim programima, aktima i ozbiljnim namjerama. Gregorić se potom osvrnuo na nedavna zbivanja, dotaknuvši se reakreditacije iz 2014. godine prema kojoj su Hrvatski studiji ocijenjeni kao najbolje visoko učilište u Hrvatskoj, u području društveno-humanističkih znanosti.
Međutim, kako ističe prof. Gregorić, među akreditacijskim dokumentima našle su se i preporuke za poboljšanje kvalitete prema kojima bi HS trebali riješiti pravni status, konsolidirati se oko znanstveno-nastavnog profila (op. a. koji se znatno promijenio od onog koji je bio zamišljen '92.). U svrhu toga, tadašnje je Znanstveno-nastavno vijeće i Uprava HS-a pokrenula prijedlog novog preddiplomskog programa pod nazivom "Opći društveno-humanistički studij" po uzoru na Liberal Arts koji postoji na nekim zapadnjačkim Sveučilištima. Gregorić ističe kako je sav trud pao u vodu zbog rektorove blokade HS-a od 1. veljače 2016. prema kojoj je Studijima zabranjena bilo kakva sekundarna aktivnost, osim održavanja nastave i ispita. U to vrijeme formiran je odbor koji se trebao pozabaviti nedostacima, međutim u 9 mjeseci postojanja nije iznjedrio nijednu preporuku. Tek u listopadu 2016. odbor je intenzivirao svoj rad pa je kroz 2 mjeseca došao do zaključka da se Hrvatski studiji trebaju ustrojiti kao Sveučilišni odjel, a to je bilo predstavljeno studentima HS-a tek na sastanku s rektorom 21. prosinca.
Problem s preinakom statusa HS-a u Sveučilišni odjel leži u neusklađenosti Statuta SuZg i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, gdje u Zakonu piše da Sveučilišni odjel izvodi nastavu u jednom znanstvenom polju, a Senat dodaje "ili više srodnih znanstvenih polja". Hrvatski studiji u trenutnom sastavu izvode nastavu u čak 7 znanstvenih polja, a usto prema riječima prof. Gregorića, u tri znanstvena područja (op. a. društveno, humanističko, interdisciplinarno), pa nije jasno kako će HS djelovati unutar zakonskog okvira koji propisuje jedno ili više srodnih znanstvenih polja, kada je to u ovom trenutku neostvarivo jer neki programi nisu srodni s drugima.
Potom su slijedila pitanja koje je moderator Boris Jokić postavio svakome od govornika. Jedno od istaknutijih pitanja ticalo se uloge Senata u cjelokupnoj situaciji. Profesorica Divjak je istaknula kako joj je teško povjerovati da se Senatom tako olako može manipulirati, budući da broji 70ak članova od kojih su čak 34 dekani (ili čelnici) sastavnica Sveučilišta, već smatra da se radi o nedostatku informiranosti kod senatora, što je veliki problem. Na sjednicama se glasa prema prijedlogu, koje obično sastavi neki odbor ili povjerenstvo imenovano od rektora, a prema riječima prof. Divjak, senatori glasaju o nečemu za što nemaju podlogu ni izložene argumente.
Na Jokićevo pitanje o "Odjelu za hrvatske studije" i budućnosti studenata, prof. Gregorić rekao je kako studenti koji trenutno studiraju na Studijima prema zakonu imaju pravo završiti studij koji su upisali.
Profesor Duda u tom je kontekstu rekao da se kod upravljanja institucije javljaju dvije moguće artikulacije članova, naprosto – "ili ih je briga ili ih nije briga". Ono što je primijetio i kod odabira čelnika Sveučilišta i sada na Senatu, jest zapravo neodgovoran odnos prema upravljanju institucijom.
Na Jokićevo pitanje o "Odjelu za hrvatske studije" i budućnosti studenata, prof. Gregorić rekao je kako studenti koji trenutno studiraju na Studijima prema zakonu imaju pravo završiti studij koji su upisali. No, najveći problem je u tome kako će programi izgledati za buduće generacije upisnika, što to znači biti odjel kao i broj drugih pitanja na koje nitko nema ili ne daje odgovor.
Shodno posljednjim događanjima, moderator se dotaknuo i rektorovog zaposlenja na Učiteljskom fakultetu, Odsjeku u Petrinji.
"Tu se radi o sukobu interesa jer svako radno mjesto na sastavnicama SuZg rektor mora potpisom odobriti, kao što je to bilo slučaj i s ovim radnim mjestom. Međutim, on se poslije prijavio na to mjesto i dobio posao", rekla je Divjak o rektorovom novom zaposlenju.
Na samom kraju tribine, svaki od govornika dobio je priliku za završnu riječ, a vjerojatno najupečatljivija ostala je ona profesorice Blaženke Divjak.
"Ovo se često predstavlja kao svjetonazorsko pitanje, međutim to nije. Ovo je pitanje pravde i prava s jedne strane, ili nepravde i nasilja s druge", zaključila je bivša prorektorica.
