„Sustav gospodarenja korisnim otpadom uspostavljen je i funkcionira prema EU standardima.", rekao je Aleksandar Rajilić iz Ureda za gospodarenje opasnim otpadom pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na seminaru „Gospodarenje otpadom na lokalnoj i regionalnoj razini". Seminar je za oko četrdesetak sudionika, provoditelja gospodarenja otpadom na lokalnim i regionalnim razinama, krajem ožujka organizirao Regionalni centar za zaštitu okoliša (REC). Gosti predavači koji su prenosili iskustva iz svojih zemalja bili su Kristina Veidemane iz latvijskog Baltičkog okolišnog foruma i dr. Mark Lindert, načelnik odjela grada Düsseldorfa za gospodarenje otpadom.
Stvarnost funkcioniranja Zakona o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj i još niza pravilnika nešto je drugačija.
Duple koncesije
Lokalna komunalna društva za svoj rad trebaju koncesiju županije. Ona ju dodjeljuje u zamjenu za koncesijsku naknadu. Situacija Karlovačke županije, ali sigurno ne samo nje, je da po dodjeli te koncesije komunalno društvo smije skupljati samo otpad iz kućanstva. Onda MZOPUG raspiše natječaj za dodjelu koncesija i dodjeljuje ih bez naknade koncesionarima za područje minimalno dvije županije. U Karlovačkoj županiji kažu da surfaju Internetom kako bi saznali tko je koncesionar na njihovom području jer komunikacije s nadležnim ministarstvom nema, a i tad imaju dozu zadrške ne znajući jesu li popisi na Internetu ažurni.
Komunalna poduzeća ne smiju sakupljati električni i elektronički otpad
Nema naknada za sve vrste ambalažnog otpada
Po pravilu «onečišćivač plaća», onečišćivačima se išlo na ruku. Ne plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na staklenke zimnice, na kartonsku ambalažu u koju se pakuje mlijeko, na plastičnu ambalažu manju od dva decilitra, na baterije u mobitelima i slično. Na taj način se na tržište plasira otpad čije zbrinjavanje ide direktno o trošku poreznih obveznika, a ne onečišćivača koji treba voditi brigu o vrsti otpada koji plasira. Time se Zakon o otpadu i njegovi pravilnici nedosljedno brinu o sveukupnom otpadu.
Mobiteli kao problem
Reciklažna dvorišta i eko otoci
Jedan od načina rješavanja problema elektroničkog i elektronskog otpada je izgradnja reciklažnih dvorišta. Ondje građani sami donose takav otpad i za njega dobivaju naknadu. Na taj način ne bi bilo odlaganja takvog otpada na ulice i zbrke s koncesijama koja će se probati riješiti novim Zakonom o koncesijama. Od Ivana Lončarića iz Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba saznajemo kako će se jedno takvo probno reciklažno dvorište izgraditi na Jakuševcu. Čak se razmišlja o ideji raspisivanja natječaja za studente dizajna koji bi svojim idejama mogli vizualno osmisliti izgled tog dvorišta kako bi ono bilo građanima što privlačnije. Problem koji tu nastaje je da građani ne bi „smeće" u svojoj blizini, ali brkanjem termina zbog neinformiranosti i nastaje taj problem.
Većina otpada je ponovno upotrebljiva kao sirovina, a zbog ovakvog gospodarenja otpadom hrvatske tvrtke uvoze sirovinu, dakle tuđi otpad. Dobar primjer
je PAN papirna industrija d.o.o. koja uvozi stari papir i koristi ga kao sirovinu za proizvodnju kartonske ambalaže. Tek sad se polako na tržištu Hrvatske počinje sakupljati papir po zgradama u posebnim kartonskim kutijama koje je postavio PAN. Time ta tvrtka godišnje skupi 60 000 tona papira, a uz dnevni kapacitet proizvodnje potrebno joj je od 600 tona 219 000 tona godišnje.
Puno posla za Hrvatsku
S ovakvim problemima i tempom njihova rješavanja, uz nedosljedan Zakon o otpadu i pravilnike koji su na snazi, Hrvatsku očekuje još jako puno posla. Tu je još zatvaranje i sanacija ilegalnih deponija, kažnjavanje počinitelja prekršaja i slično. Dr. Mark Linder iz Düsseldorfa u svom izlaganju naveo je zanimljive primjere. 2005 godine policija je na temelju anonimne dojave saznala za postojanje fluorescentne cijevi ispod zemlje koju je sakrila jedna „tvrtka za gospodarenje otpadom". Tom cijevi ispuštali su živu, a nakon sudskog postupka dobili su kaznu od 12 000 eura.
Bez skrivanja i laganja
Ovaj hvalevrijedan seminar odvija se u sklopu projekta „Iz Latvije za Hrvatsku i Makedoniju: Osposobljavanje sustava za primjenu zakonodavstva EU na lokalnoj i regionalnoj razini" čija je voditeljica Željka Medven iz REC-a, koja je vrlo zadovoljna odazivom, raspravom i zaključcima sudionika. Projekt su financijski potpomogli Savezno ministarstvo za okoliš, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost Republike Njemačke i EU. Sažetke, zaključke i preporuke sudionika seminara REC će proslijediti nadležnom ministarstvu. Možda koje zrno ideje padne na plodno tlo?
