Boras i Previšić na Borasovoj inauguraciji (Foto: Tomislav Pavlek, Hina)Boras i Previšić na Borasovoj inauguraciji (Foto: Tomislav Pavlek, Hina)Vidljivo je da će se rektor Zagrebačkog sveučilišta Damir Boras vrlo teško odreći Vlatka Previšića, koji u istoj osobi objedinjava dekana ustanove koju je, izgleda, Boras ostavio u financijski problematičnom stanju i osobu koja je u Odboru za proračun zadužena za nadzor i poduzimanje mjera u slučaju nepoštivanja proračuna te iste ustanove.

Nakon besramne odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu o poništavanju izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta i studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću te poništavanjem odluke o pokretanju postupka razrješenja dekana Vlatka Previšića koja je izglasana većinom ukupnog broja članova Vijeća na vidjelo izlazi sva bijeda obrazovnog sustava u Hrvatskoj u kojem su brojni Previšići, Borasi, Ježići, Čovići i slični zasjeli na vodeće funkcije te na njima žele ostati barem doživotno ako ne i duže. Situaciju s maštovitim tumačenjima zakona i propisa te neke moguće scenarije za daljnji tok događaja najavili smo već prije više od četiri mjeseca u tekstu Zreo za penziju. Međutim, brutalnost u zloupotrebi propisa Sve miriši na još jednu uobičajenu hrvatsku domoljubnu priču poškropljenu svetom vodicom crkvenih velikodostojnika kako bi se očistila od grijeha, a krivica prebacila na unutrašnjeg neprijatelja u obličju jugokomunista krvavih očiju i neobrijanih nogu koji se drznuo propitivati njihove odlukete silina represije koja se provodi nad studentima i profesorima, a sve u cilju spašavanja dekana Previšića nadmašila je očekivanja autora ovog teksta.

Iako prema raznim izjavama i potezima dekana Previšića i rektora Borasa možemo uočiti kako se radi o osobama s izraženim moralnim deficitom, ipak treba potražiti dublje razloge takvog ponašanja.

Dana 15. travnja 2014. tadašnji dekan Filozofskog fakulteta Boras izabran je za rektora Sveučilišta u Zagrebu. Izabran je s 35 glasova koliko točno iznosi natpolovična većina tadašnjeg sastava Senata od 69 članova. Prvi pokušaj izbora za upražnjeno mjesto dekana, u kojem su sudjelovala dva kandidata (Mateo Žagar i Vlatko Previšić) nije uspio. Previšić je zbog manjeg broja glasova ispao već u prvom krugu glasovanja, a u drugom krugu protukandidat zahvaljujući lobiranju osovine Boras-Previšić ne uspijeva dobiti natpolovičnu većinu pa se ulazi u ponovljeni proces izbora u kojem se Previšić pojavljuje kao jedini kandidat.

Kako je postalo izgledno da će ovaj puta članovi Fakultetskog vijeća pokleknuti pod pritiscima i plašenjima dugotrajnom neizvjesnosti ukoliko se ne izabere novi dekan, Rektorski kolegij u kojem osim rektora Boras sjedi i prorektor Ante Čović (također s Filozofskog fakulteta) na sjednici Senata održanoj 28. listopada 2014. predlaže da se Vlatka Previšića, koji je do tada bio samo član, imenuje za predsjednika Odbora za proračun Sveučilišta u Zagrebu, što Senat izglasava i donosi odluku.

Dva dana kasnije 30. listopada 2014. održava se sjednica Fakultetskog vijeća na kojem je točka dnevnog reda izbor dekana gdje se Previšić pojavljuje kao jedini kandidat. Da bi se pojačao pritisak na članove Vijeća toj sjednici prisustvuje i rektor Boras. Citat iz zapisnika sjednice: "Rektor je pozdravio i kandidata za dekana dr. sc. Previšića i izvijestio da je dr. sc. Previšić na prošloj sjednici Senata izabran za predsjednika Odbora za proračun tako da će i kao dekan onda imati veću snagu da blagajnu Sveučilišta drži u redu, naravno bez diskriminacije ostalih fakulteta."

Fakultetsko vijeće ovaj puta kao jedinog kandidata izabire Previšića za dekana te on zasjeda na funkciju za koju se danas drži kao čičak usprkos tome što je u međuvremenu zbog svog autokratskog načina vođenja ustanove i nepoštivanja propisa izgubio povjerenje zaposlenika, studenata i Iako prema raznim izjavama i potezima dekana Previšića i rektora Borasa možemo uočiti kako se radi o osobama s izraženim moralnim deficitom, ipak treba potražiti dublje razloge takvog ponašanjasamih članova Vijeća koji su pokrenuli postupak razrješenja.

Da bismo shvatili pravu težinu riječi rektora Borasa iz gore navedenog citata o većoj snazi da blagajnu Sveučilišta drži u redu, moramo se vratiti malo u prošlost.

U tekstu objavljenom 31. ožujka 2010. godine pod nazivom Preračunato u školarine već je tematizirano blago rečeno nepotrebno rasipanje novca na Filozofskom fakultetu i tako nastale financijske dubioze u iznosu od preko 20 milijuna kuna. Nakon te objave, iako nerado, na Fakultet dolazi Državni ured za reviziju. Krajem 2010. godine svoj nalaz s pronađenim nizom nepravilnosti za razdoblje 2008-2009, u kojem Damir Boras obnaša dužnost prodekana, šalje sa zahtjevom za pisanim očitovanjem Damiru Borasu koji je 1. listopada 2009. s mjesta prodekana prešao na poziciju dekana. Zbog nepravilnosti pronađenih u nalazu revizije, koliko je poznato autoru teksta, nitko nikada nije snosio nikakvu odgovornost, a radilo se o primjedbama na trošenja milijunskih iznosa.

Tekst revizije objavio je SlobodniFilozofski u tekstu Cjelovito izvješće o reviziji Filozofskog fakulteta. Sam tekst revizije možete vidjeti ovdje.

Izdvojit ću zanimljiv dio nalaza revizije iz 2010. godine (str. 15).

"Ukupno su neutrošena namjenska sredstva koncem 2009. iznosila 20.585.338,00 kn. S obzirom da je stanje novčanih sredstava na računu i blagajni koncem 2009. Iznosilo 8.140.273,00 kn, od čega se na sredstva proračuna odnosi 4.407.393,00 kn, a na namjenska sredstva 3.732.880,00 kn, proizlazi da je Fakultet nenamjenski utrošio 16.852.458,00 kn. Dio namjenskih prihoda u iznosu 1.601.250,00 kn utrošen je za izradu projektne dokumentacije (idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt) za izgradnju garaže u tri etaže u vrijednosti 58.560.000,00 kn, a prethodno nije izrađena analiza isplativosti ulaganja niti su utvrđeni izvori financiranja."

Dakle, u ovom dijelu revizije ukazuje se na nenamjensko trošenje 16.852.458,00 kn i 1.601.250,00 kn plaćenih za izradu projekta bez prethodne Krajem Borasova prvog dekanskog mandata zbog neslaganja s vođenjem Fakulteta četiri prodekana podnose zajedničku pismenu ostavku u kojoj navode da su mu razloge dostavljali i u prethodnim pisanim podnescima. Peti prodekan podnosi izdvojenu ostavku zbog, kako se to često zna reći, zdravstvenih razlogaanalize isplativosti i što je još važnije bez vizije odakle će se financirati gradnja. Prevedeno na razumljiv svakodnevni jezik, kao da novac namjenski dobiven za pokretanje posla, potrošite za neko luksuzno turističko putovanje ili nešto slično. Osim toga tko bi pri zdravoj pameti veliki iznos svog privatnog novca potrošio na primjerice skupi projekt kuće, a da istovremeno ne zna da li može financirati njenu gradnju. Da skratim, iznos od 1.601.250,00 kn plaćen za projekt garaže najvjerojatnije je bačen novac jer novac za gradnju garaže ni danas, sedam godina nakon skupo plaćenog projekta i dalje nije na vidiku, a ukoliko se novac ikada i pojavi, projekt možda više neće biti u skladu s novim propisima pa se s trošenjem novaca poreznih obveznika može krenuti ponovo.

Slične stvari u poslovanju Fakulteta naziru se i tijekom mandata dekana Borasa. Spomenimo samo par zanimljivih detalja. Krajem njegovog prvog mandata zbog neslaganja s vođenjem Fakulteta četiri prodekana podnose zajedničku pismenu ostavku u kojoj navode da su mu razloge dostavljali i u prethodnim pisanim podnescima. Peti prodekan podnosi izdvojenu ostavku zbog, kako se to često zna reći, zdravstvenih razloga, pa dekan Boras ostaje bez svih prodekana.

ostavke_2012.pdf
Izmjenjeno: 26.09.2016. 13:17
Veličina datoteke: 341,87 kb

Praksa skrivanja informacija pred prodekanima i samovoljne odluke, nastavljaju se i pred nekim od novoizabranih prodekana. Primjerice, naknadno saznanje o potpisivanju prve verzije ugovora o zajedničkom izvođenju dvopredmetnih studija s KBF-om iznenadio je i neke najbliže suradnike.

No, vratimo se materijalnim problemima. U zapisniku sjednice Fakultetskog vijeća održane 18. veljače 2016. našla se i točka o prihvaćanju financijskog izvještaja. Citiram najzanimljiviji dio:

"Ad 3. Dr. sc. Ž. Holjevac izvijestio je da je ovaj izvještaj zapravo završni račun koje je već ranije objavljen no potrebno je da ga Vijeće usvoji. Nadalje, izvještaj za 2015 pokazuje manjak prihoda u odnosu na rashode od dva milijuna i devetsto tisuća kuna što je napredak jer je završni račun za 2014. godinu imao manjak od četiri milijuna i sto tisuća kuna."

Iz ove dvije rečenice može se uočiti nekoliko stvari.

  1. Za manjak prihoda od 4.100.000 kuna iz 2014. najvećim dijelom je zaslužan tadašnji dekan Boras koji je na funkciju rektora prešao 1. listopada 2014.
  2. S obzirom da račun Fakulteta ne može ići u minus zanimljivo bi bilo saznati s kojih stavki se zadnje dvije godine pokriva manjak prihoda u odnosu na rashode.
  3. Ono što je revizija obavljena 2010. godine istaknula kao veliki nedostatak, izgleda da se događa ponovo od 2014. a možda i ranijih godina.
  4. Previšić i Boras u javnosti stalno insinuiraju političku pozadinu razloga za njihovu smjenu kako bi prikrili stvarne razloge.

Da bi sada postalo jasnije zašto rektor Boras, izigravajući zakone i obmanjujući članove Senata, kupuje vrijeme za osobu koju je instalirao na Praksa skrivanja informacija pred prodekanima i samovoljne odluke, nastavljaju se i pred nekim od novoizabranih prodekanapoziciju dekana Filozofskog fakulteta i predsjednika Odbora za proračun Sveučilišta u Zagrebu zavirimo u Statut Sveučilišta gdje su u članku 35. definirane ovlasti Odbora za proračun.

Članak 35.
(1) Odbor za proračun je savjetodavno tijelo Senata i Rektorskog kolegija koje:
  1. obavlja poslove pripreme prijedloga proračuna Sveučilišta,
  2. vrši nadzor nad korištenjem proračuna,
  3. razmatra završne računa Sveučilišta i njegovih sastavnica i druga financijska izvješća,
  4. predlaže mjere racionalizacije u financijskom poslovanju Sveučilišta i njegovih sastavnica, te
  5. predlaže Sveučilišnom savjetu mjere u slučajevima nepoštivanja proračuna i utvrđene financijske politike na Sveučilištu.
(2) Odbor ima predsjednika i šest članova, po jednog iz svakog područja, koje imenuje Senat na prijedlog Rektorskog kolegija u širem sastavu.
(3) Odbor radi na sjednicama. Ured za proračun je administrativno stručna služba Odbora.

Iz prethodno navedenog, vidljivo je da će se Boras vrlo teško odreći onoga koji u istoj osobi objedinjava dekana ustanove koju je, izgleda, ostavio u financijski problematičnom stanju i osobu koja je u Odboru za proračun ujedno zadužena za nadzor i poduzimanje mjera u slučaju nepoštivanja proračuna te iste ustanove. Osim toga ista osoba u samo četiri dana može pribaviti neobvezujuće mišljenje Ministarstva s kojim on može obKako objasniti da krovnom institucijom visokog obrazovanja i znanosti sada upravlja čovjek kojem je od diplome na Elektrotehničkom fakultetu do doktorata na Filozofskom fakultetu trebalo "samo" 24 godine?manuti članove Senata da donesu odluku koja nije u njihovoj nadležnosti. Sve miriši na još jednu uobičajenu hrvatsku domoljubnu priču poškropljenu svetom vodicom crkvenih velikodostojnika kako bi se očistila od grijeha, a krivica prebacila na unutrašnjeg neprijatelja u obličju jugokomunista krvavih očiju i neobrijanih nogu koji se drznuo propitivati njihove odluke. Što se tiče nepoštivanja, izigravanja i zloupotrebe zakona u svrhu održavanja na funkciji, koje idu toliko daleko da se žele izigrati i vrlo jasne odluke Ustavnog suda po kojim bi dekan Previšić od 1. listopada 2016. trebao brojati svoje prve umirovljeničke dane, treba spomenuti kako je tako nešto rektor Boras i najavio. Na proslavi 20. godišnjice povratka KBF-a u sastav Zagrebačkog sveučilišta istaknuo se izjavom: "Ugovor sa Svetom Stolicom daje snagu Sveučilištu u Zagrebu jer je taj ugovor iznad Ustava Republike Hrvatske" Prema zadnjim izjavama, dvojac Boras-Previšić uz potporu pravnih stručnjaka kalibra Smiljka Sokola koji je zbog nekadašnje prigodne potrebe pravno protumačio da novac nije imovina, priprema teren za zaobilaženje i odluka Ustavnog suda. Osim toga rektor je izjavio da sve treba dobro ispitati, a temeljitost je vrlina koju su članovi Senata vjerojatno posebno honorirali pri njegovom izboru na tu funkciju. Kako inače objasniti da krovnom institucijom visokog obrazovanja i znanosti sada upravlja čovjek kojem je od diplome na Elektrotehničkom fakultetu do doktorata na Filozofskom fakultetu trebalo "samo" 24 godine. U tom roku se vjerojatno može očekivati i njegova odluka o Previšićevom razrješenju ili umirovljenju.

cv_dboras.pdf
Izmjenjeno: 26.09.2016. 13:17
Veličina datoteke: 1,52 MB

Možda se u vezi razrješenja dekana i rektora trebamo obratiti papi Franji jer su očigledno razvili visoku otpornost na hrvatske zakone i pravosuđe pa u svrhu sprečavanje daljnjeg širenja zaraze treba posegnuti i za alternativnom medicinom.

Studenti i njihovom energijom potaknuti profesori digli su svoj glas upravo zbog depresivne atmosfere u državi uzrokovane bezakonjem, nepotizmom i širenjem antiintelektualnog pogleda na svijet koji kao plimni val želi ugušiti samu znanost, kompletan obrazovni sustav i cjelokupno društvo. U njihovim nastojanjima trebamo ih podržati.

<
Vezane vijesti