Jučer poslijepodne u zgradi Sveučilišta u Zagrebu (SuZG) održan je sastanak rektora s predstavnicima studenata u Vijećima odjela, Studentskim zborom (SZ) te predstavnicima studentskih udruga Hrvatskih studija (HS). Na sastanku su, osim rektora Damira Borasa i studenata, bili i prorektor Ante Čović koji je predsjednik Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnog statusa, znanstvenog profila i ustroja Hrvatskih studija, prof. Danijel Labaš kao član tog odbora, te voditelj HS-a Mario Grčević i povjerenici kao predstavnici Uprave.
Sastanak je sazvan kako bi se razmijenila mišljenja o ponuđenim rješenjima za otklanjanje problema koji pogađaju HS-e. Rektor je otvorio sastanak iznošenjem problematike rasprave, a to su glavne točke Pisma očekivanja koje su HS dobili od tadašnjeg ministra znanosti i obrazovanja Vedrana Mornara koncem 2014. godine. Ističe kako se nedostaci navedeni u pismu ponajviše tiču nedefiniranog, nejasnog identiteta Hrvatskih studija. Prema njegovim riječima, HS se trebaju tek profilirati kao znanstveno-nastavna institucija kako bi se izbjegla uskrata dopusnice koja će uslijediti ukoliko se problemi ne otklone do prosinca 2017. U cijelom procesu, dodao je Rektor, izrazito je važna studentska prisutnost te je rekao kako SZ Hrvatskih studija može utjecati na budući razvoj institucije, svojim prijedlozima i sudjelovanjem.
Odbor za provedbu postupka rješavanja pravnog statusa, znanstvenog profila i ustroja Hrvatskih studija prijedloge je trebao staviti na stol do 30. rujna 2016., dokad je trajala i blokada HS-a, no to se nije dogodilo.
Potom je prorektor Čović, kao predsjednik Odbora, preuzeo riječ istaknuvši kako odbor nije imenovan da donosi konačna rješenja već prijedloge, odnosno preporuke koje bi potom bile iznesene na Senatu SuZg i Vijeću društveno-humanističkog područja. U skladu s tim je dodao da je Odbor održao pet sjednica tijekom kojih je zbog kompleksnosti problema održan sastanak s Upravom, ali i pročelnicima odjela HS-a kako bi se saslušale sve strane. Dodatno je utvrdio kako problemi na Studijima nisu izmišljeni već vrlo ozbiljni i trebaju se riješiti.
Odbor kojim predsjedava Čović prijedloge je trebao staviti na stol do 30. rujna 2016., dokad je trajala i blokada HS-a, no to se nije dogodilo. Nijedna preporuka u tom razdoblju nije donesena od strane spomenutog odbora. Razlog tomu su, kako je Čović slikovito rekao, "stilske vježbe" na Filozofskom fakultetu (FF) zbog kojih su "malo prešli rok" do kojeg su preporuke trebale biti sastavljene. Podsjetimo se, Odbor je imenovan 1. veljače što znači da u gotovo 8 mjeseci nije napravio apsolutno ništa i sve to zbog krize na FF-u.
U daljnjem izlaganju izuzeo je tri problematične točke HS-a, a to su (1) nepostojanje koherentnog profila, (2) problem studijskih preklapanja s drugim sastavnicama te (3) pravni status. Strogo je naglasio kako se baš tim redom nedostaci moraju otklanjati pa je tako Odbor, kroz argumentiranu raspravu, zaključio da profil HS-a treba biti središnji studij kroatologije usmjeren na, njegovim riječima, "istraživanja nacionalne kulture i nacionalne tematike". U tom smjeru, smatra Čović, trebaju biti ustrojeni svi studijski programi, a nadodao je i kako imaju predloženi model dvopredmetnih studijskih smjerova, ali uz njegovanje jednopredmetnosti, primjerice studij psihologije. Tek nakon toga članovi Odbora raspravljali su o pravnom statusu te, prema Čoviću, ustanovili da je u ovoj fazi najbolji status Sveučilišnog odjela, na što su studentski predstavnici ostali pomalo zbunjeni.
Sveučilišni odjel se po Statutu SuZg ustrojava kao "znanstveno-nastavna ili umjetničko-nastavna sastavnica Sveučilišta koja može imati status podružnice" (članak 45., stavak 1), no mnogi smatraju da bi to bila degradacija u odnosu na status koji Studiji uživaju sada, a pogotovo zbog očekivanja i odluke Znanstveno-nastavnog vijeća (ZNV) iz ožujka 2015. da će HS u rješavanje pravnog statusa ići u smjeru dobivanja statusa fakulteta.
Ni sam Boras nekad nije bio pobornik takve integracije Sveučilišta kao što je to slučaj sa Sveučilištem u Zadru koje je isključivo ustrojeno u Odjele.
Ni sam Boras, koji nije komentirao Čovićeve riječi, nekad nije bio pobornik takve integracije Sveučilišta kao što je to slučaj sa Sveučilištem u Zadru koje je isključivo ustrojeno u Odjele. U svom je Programu rada za predloženika rektora 2014. napisao da zbog veličine i kompleksnosti SuZg "postoje gledišta da takvim sustavom nije moguće upravljati zbog njegove veličine i prevelike autonomije sveučilišnih sastavnica koja se temelji na njihovoj pravnoj osobnosti bez značajne integracije" (str. 15). Uz to je napisao da "smatra da takva gledišta ne stoje, te da se velikim sveučilištem poput našeg, mora upravljati drugačije nego malim sveučilištima" te u skladu s tim utvrdio kako "smatra da Sveučilište čine prvenstveno sastavnice te da radi učinkovitoga i jednostavnoga djelovanja sastavnicama treba omogućiti da posluju prema svojim strateškim planovima" (str. 16).
Iako nije bilo jasno zašto se u rješavanje pravnog statusa ide s pretpostavkom da Studiji postanu Sveučilišni odjel, Boras i Čović su objasnili kako je to puno lakše odraditi nego ustrojavati HS-e kao fakultet. Potonji je istaknuo da su s prošlom Upravom Hrvatskih studija imali nesporazum oko uključivanja Filozofskog fakulteta Družbe Isusove (FFDI) u sastav SuZg, koji su do tada bili odjel pri HS-ima. Naglasio je kako je FFDI, koji je imao najveći značaj u povijesti za osnivanje zagrebačkog sveučilišta, bio nepravedno podcijenjen kao odjel pri podružnici Sveučilišta te kako su smatrali da se njihov status treba riješiti prije.
Na kraju rasprave rektor Boras je ustvrdio da "opstanak Hrvatskih studija nije upitan", na što je prorektor Čović nespretno dodao "…ali napredak jest" što je izazvalo smijeh jednog dijela prisutnih u vijećnici.
Jedno od pitanja studenata ticalo se zapisnika sastanaka Odbora te zašto oni nisu javno dostupni, na što je prorektor odgovorio kako je to stvar metodologije prema kojoj se radilo o argumentiranim raspravama, a ne interesima. Također je napomenuo kako je Odbor trebao to sve odraditi "u miru", a da s posljednjim događanjima na Sveučilištu to nije bilo moguće.
U jeku rasprave rektor Boras se dotaknuo Otvorenog pisma inicijative Studenti govore koja okuplja šest studentskih udruga HS-a s područja komunikologije, filozofije, sociologije i psihologije. Rekao je da je pismo bilo anonimno (op. a. premda su udruge uključene u inicijativu stavile svoj žig i potpis) te da je širilo dezinformacije, a zbog "anonimnosti" nije mogao niti tužiti osobu koja stoji iza toga. Također je naglasio da je problem što u zadnje vrijeme ima dosta "kvazi-interpretatora" pravnih akata i odluka pa zbog toga dolazi do nesporazuma te da bi se studenti trebali bolje informirati.
O Sveučilišnom su odjelu još kazali da je to viša forma s mnogo novih mogućnosti pa je ujedno i razlog zbog kojeg se krenulo u tom smjeru, a da se nikako ne radi o degradaciji. Dobivanje takvog, ne baš očekivanog pravnog statusa, prema Čoviću i Borasu trebalo bi biti okončano do kraja akademske godine budući da je rok za otklanjanje nedostataka 12. prosinca 2017.
Na kraju rasprave rektor Boras je ustvrdio da "opstanak Hrvatskih studija nije upitan", na što je prorektor Čović nespretno dodao "…ali napredak jest" što je izazvalo smijeh jednog dijela prisutnih u vijećnici. Iako se radilo o nespretnoj formulaciji, studentima se i nije učinila kao tako smiješna, već odviše realna pa su ostali stajati bez osmijeha, ali s vidnom brigom na licu.
