Na jučerašnjem predstavljanju analize u zagrebačkoj Kući Europe, autorica analize istaknula je kako su upravo brojni projekti, financirani od strane različitih donatora poput Svjetske banke, Europske komisije, OECD-a i ostalih, doprinijeli određenom napretku, ali i različitim smjerovima Marko Kovačić, zamjenik ministrice uprave, je istaknuo da Vlada namjerava u prvoj godini mandata ozbiljno krenuti s reformom javne upravereforme javne uprave, ovisno o doktrini upravljanja koju pojedina organizacija slijedi.
U tom kontekstu, reforma javne uprave u Hrvatskoj kombinirala je modele Novog javnog menadžmenta koji naglasak stavlja na efikasnost i efektivnost te Novog javnog upravljanja koji se temelji na participaciji građana u procesu donošenja odluka i kreiranja politika. Uzimajući u obzir postavke jednog i drugog modela, hrvatski reformski model može se definirati kao onaj koji je usmjeren modernizaciji i profesionalizaciji državne uprave, ali uz zadržavanje tradicionalnih, birokratskih vrijednosti javne uprave. Analiza pokazuje kako je upravo takav model razvoja kroz pristupne programe u razdoblju od 2003. do 2007. godine financirala EU s 2.2 milijuna eura, a s ciljem modernizacija zakonodavstva koje se odnosi na položaj i pravnu zaštitu, etičke standarde, razvoj karijere i upravljanje radom državnih službenika.
"S druge strane, donatori poput Svjetske banke reforme su usmjeravali u drugačijim smjerovima, tj. više su inzistirali na racionalizaciji i povećanoj Igor Vidačak, predstojnik Ureda za udruge, smatra kako za daljnji doprinos civilnog društva reformama država mora izvršiti određene obaveze kao što su osiguravanje pravnog i financijskog okvira te transparentnosti u smislu proaktivnog objavljivanja dokumenataefikasnosti sustava. Unatoč naporima Svjetska banka u dva navrata nije uspjela u poticanju uvođenja sustava plaća prema učinku, ali je utrla put za projekte HITROREZ i HITRO.hr kojima su se trebali pojednostavniti propisi, prvenstveno s ciljem boljeg funkcioniranja gospodarstva", istaknula je Kekez Koštro.
Kao jedan od većih reformskih iskoraka, Kekez Koštro izdvaja uspostavljanje sustava osposobljavanja i usavršavanja državnih službenika koje je rezultiralo osnivanjem Državne škole za javnu upravu koja provodi izobrazbu državnih i lokalnih službenika.
Na obrazovanja i usavršavanje državnih i lokalnih službenika osvrnuo se dr. Neven Šimac, predsjednik Savjetodavnog odbora Udruge za demokratski razvoj, koji je istaknuo kako Hrvatska već 25 godina nema jasno razrađen sustav obrazovanja kadrova u javnoj upravi.
"Ako se svi slažemo oko toga da u privatnim tvrtkama rade ponajprije obrazovani kadrovi, što ćemo s javnom upravom? Ako sektor gdje privatni interes legitimno dominira i gdje je profit kriterij (ne)uspješnosti, što ćemo s onim područjem javnih djelatnosti gdje se radi o javnom interesu? Vrlo brzo smo ustanovili da nije dovoljno biti samo pravnik, ekonomist ili sociolog da bi se pokrila sva širina javnih ovlasti. Vrlo smo deficitarni na tom području, zapinjali smo na tom putu ovih 25 godina, a nismo sebi nijednom postavili pitanje jesu li za upravljanje, za državnu javnu upravu, potrebna posebna znanja i moraju li se ta znanja steći prethodno, a ne da je samo dovoljno biti član neke stranke čijim se dolaskom na vlast dobiva funkcija", istaknuo je Šimac.
Analiza pokazuje kako isključivo izvanjski motivirani projekti dominiraju sve do 2008. godine kada se donosi prvi strateški dokument koji, između Kao jedan od većih problema Anka Kekez Koštro ističe velik broj ad hoc usvojenih zakona što znači da se pri njihovom usvajanju ne prolazi kroz proces procjene učinka i ograničava se sudjelovanje građana u procesu donošenja zakonaostalog, uvodi procjenu učinaka propisa i strateško planiranje kao dva iznimno važna analitička i menadžerska alata za stvaranje i provođenje javih politika.
Iako se strateško planiranje koje služi kao osnova za planirane proračunskog procesa u Hrvatskoj provodi već šesti ciklus, odnosno od 2010. godine, napominje Kekez Koštro, strateški planovi i njihove aktivnosti i dalje nisu direktno vezani za proračunske elemente te su rokovi za njihovu provedbu iznimno fleksibilni. Uz to, kao jedan od većih problema ističe velik broj ad hoc usvojenih zakona što znači da se pri njihovom usvajanju ne prolazi kroz proces procjene učinka (analiza različitih ekonomskih, socijalnih i drugih učinaka) i ograničava se sudjelovanje građana u procesu donošenja zakona.
Govoreći o suradnji civilnog društva i javne uprave, Igor Vidačak, ravnatelj Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, istaknuo je kako bez proaktivnog i snažnog civilnog društva ne postoji kvalitetna javna uprava. Vidačak smatra kako za daljnji doprinos civilnog društva reformama država mora izvršiti određene obaveze kao što su osiguravanje pravnog i financijskog okvira te transparentnosti u smislu proaktivnog objavljivanja dokumenata i prepoznavanja vrijednosti otvorenih podataka. Riječ je o projektu Portal otvorenih podataka RH koji sadrži podatke nastale unutar sustava javne uprave i koji su slobodni za korištenje, obrađivanje i distribuiranje. Iako sustav i dalje nije u potpunosti zaživio, otvoreni podaci kao što su različite baze podataka, statističke informacije, financijski i svi drugi podaci predstavljaju ogromni društveni, gospodarski, znanstveno-istraživački potencijal, ali i korak naprijed u Hrvatski reformski model može se definirati kao onaj koji je usmjeren modernizaciji i profesionalizaciji državne uprave, ali uz zadržavanje tradicionalnih, birokratskih vrijednosti javne upravetransparentnosti tijela javne vlasti i osnaživanju građana u korištenju njihovih prava i uključivanja u procese odlučivanja.
O konkretnim reformskim koracima sadašnje Vlade govorio je Marko Kovačić, zamjenik ministrice uprave, koji je istaknuo kako Vlada namjerava u prvoj godini mandata ozbiljno krenuti s reformom javne uprave, a prvi korak je donošenje Akcijskog plana provedbe strategije koji bi trebao biti dovršen sredinom travnja ove godine. Kovačić ističe kako je primarna provedba tri reformska cilja, odnosno povećanje učinkovitosti javne uprave koja je usmjerena na korisnike, razvoj ljudskih potencijala te informatizacija sustava javne uprave. Govoreći o kvalitetnijem upravljanju ljudskim resursima, Kovačić kaže kako se to namjerava postiži izradom kompetencijskog okvira zaposlenika javne uprave, koji će u budućnosti služiti kao temelj za određivanje plaća.
"Trenutno unutar sustavna javne uprave jednaki poslovi nisu jednako plaćeni te postoje veliki nesrazmjeri koji su nepošteni i diskriminirajući za središnji državnu upravu. Takvim se sustavom ne mogu privući kvalitetni kadrovi jer im se ne mogu ponuditi kompetitivne plaće", rekao je Kovačić i istaknuo kako je to jedan od razloga za uvođenje instrumenata ocjene učinkovitosti rada i mjere napredovanja prema učinkovitosti.
Što će se od reformi doista provoditi i kako pokazat će naredni mjeseci, ali je sigurno kako unatoč reformskim naporima u posljednjih petnaest godina nije postignut sustavni razvoj javne uprave koji je neovisan o donatorima i promjeni vlasti.
Sredstva za objavljivanje ovoga članka osigurana su putem Javnog natječaja Ministarstva kulture RH za financiranje novinarskih radova u neprofitnim medijima (op. ur.)
