Foto: I.P.Foto: I.P.Svakodnevica Roma - porazne statistike u skoro svim područjima istraživanja koje je uključilo 37 posto od procijenjenog broja romskih kućanstava u Hrvatskoj. Čak je 35 posto žena i 51 posto muškaraca navelo da se pri traženju posla osjećalo diskriminirano na temelju toga što su Romi. Gledajući podatke u području stanovanja, 73 posto kućanstava nema kanalizaciju, 54 posto WC u kući/stanu, 20 posto nema kuhinju u stanu, a 11 posto struju.

Romi spavaju gladni, ne idu u srednju školu, koriste socijalnu pomoć i rano postaju roditelji. Naslovi puni realsenzacionalizma najavljivali su prošlog tjedna projekt Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu nacionalne strategije za uključivanje Roma, koji je tako predstavljen u većini hrvatskih medija.Gledajući podatke u području stanovanja, 73 posto kućanstava nema kanalizaciju, 54 posto WC u kući/stanu, 50 posto nema kupaonicu s kadom ili tušem, 43 posto nema vodu dobivenu iz vodovoda, 20 posto nema kuhinju u stanu, a 11 posto struju

Projekt je započeo u veljači 2017, a traje do kolovoza ove godine. Bitno je napomenuti da istraživanje koje je predstavljeno nije jedina aktivnost projekta. O detaljima, početku, fazama i budućnosti samog projekta razgovarali smo sa Sarom Lalić iz Centra za mirovne studije.

"Održali smo i pet regionalnih fokusiranih grupa, u kojima smo prikupili uvide ključnih dionika o tome što bi trebali biti prioriteti za uključivanje Roma na lokalnoj i županijskoj razini. Kreirana je iinternetska platforma koja će pomoći Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i svim nositeljima mjera nacionalne strategije da na učinkovitiji način prate provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, odnosno pratećeg akcijskog plana, a očekuju nas još i treninzi za praćenje spomenute strategije i akcijskog plana", kaže nam Lalić.

Cilj istraživanja je prikupiti bazne podatke na temelju kojih će se pratiti provedba  i učinkovitost mjera Nacionalne strategije za uključivanje Roma, a provedeno je u 12 županija - Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Istarskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Zagrebačkoj županiji te Gradu Zagrebu.

Uz tim Centra za mirovne studije i tvrtke Ecorys, kao dio najužeg tima istraživanja sudjelovale su i vanjske stručnjakinje, sociologinje Ksenija Klasnić i Suzana Kunac, koje su autorice istraživanja. Na istraživanju je sudjelovalo više od stotinu ljudi – anketari, suradnici na predistraživanju, koordinatori anketara, suradnici na obradi podataka, prevoditelji, a veliku ulogu odigrala su i vijeća romske nacionalne manjine.Situacija vezana za tržište rada i uključivanje u isto za pripadnice romske nacionalne manjine također nije ohrabrujuća. Stalno je zaposleno samo sedam posto ispitanika i to više muškaraca (12 posto) nego žena (3 posto)

Samo istraživanje provedeno je kroz dvije osnovne faze. U prvoj, koja se naziva predistraživanjem ili mapiranjem, utvrdilo se koji su to lokaliteti u RH u kojima živi 30 i više pripadnika romske populacije i to tako da se uz pomoć članova vijeća romske nacionalne manjine ili romskih udruga posjetilo te lokalitete te su informanti koji žive u tim zajednicama pružili osnovne podatke o samom stanovništvu, ali i o dostupnosti i kvaliteti određenih komunalnih usluga i infrastrukture.

Na osnovu tih podataka kreirao se uzorak te se provela anketa u 1550 romskih kućanstava u 12 županija, što čini 37 posto od procijenjenog broja romskih kućanstava.

"Kroz taj smo anketni upitnik prikupili podatke ne samo o ispitanicima koji su odgovarali na pitanja iz upitnika, nego i o članovima njihovih kućanstava, a ukupan broj osoba o kojima su prikupljeni podaci je 4758. Uz ovo, proveli smo i kvalitativno istraživanje metodom intervjua i fokus grupa, u kojem je sudjelovala ukupno 281 osoba. Radi se o predstavnicima institucija koje rade na lokalnom i županijskom nivou te predstavnicima romske nacionalne manjine", napominje Lalić.

Istraživanje je na vidjelo izvuklo već poznate probleme romske nacionalne manjine. Ono što posebno zabrinjava je situacija vezana uz obrazovanje gdje čak 69 posto djece u dobi od 3 do 6 godina ne pohađa ni vrtić ni predškolu. Ohrabrujuće brojke vezano za osnovno obrazovanje pokazuju da relativno visok postotak djece u dobi od 7 do 14 godina pohađa redovito osnovnu školu.Uz jako porazne statistike i rezultate u skoro svim područjima situacija nije bolja ni u kaznenopravnom terminu zločina iz mržnje koji su počinjeni na pripadnicima romske nacionalne manjine

"No, istraživanje pokazuje da znatno manji postotak mladih Roma pohađa srednju školu – svega 31 posto mladih od 15 do 18 godina obuhvaćenih istraživanjem pohađa srednju školu, premda 91 posto ispitanih roditelja kojima djeca pohađaju osnovnu školu, izrazito žele da njihova djeca nastave školovanje. Najčešći razlozi odustajanja od srednje škole su sklapanje braka, financijski razlozi, loši obrazovni rezultati, te trudnoća i postajanje roditeljem", pojašnjava Lalić.

Situacija vezana za tržište rada i uključivanje u isto za pripadnice romske nacionalne manjine također nije ohrabrujuća. Stalno je zaposleno samo sedam posto ispitanika i to više muškaraca (12 posto) nego žena (3 posto), a devet posto ispitanika navelo je da rade povremene honorarne ili privremene poslove. Na razini uzorka ispitanika, u dobi od 15 do 65 godina, njih ukupno 46 posto nikad ne radi plaćene poslove.

Među osobama koje su u promatranoj godini aktivno tražile posao čak je 35 posto žena i 51 posto muškaraca navelo da se pri traženju posla osjećalo diskriminirano na temelju toga što su Romi. Devet posto muškaraca i šest posto žena nema važeće zdravstveno osiguranje, najčešće zbog razloga nepoštivanja rokova za prijavljivanje na HZZO te drugih razloga. Čak 55 posto ispitanika iskazalo je da u posljednjih 12 mjeseci bilo u situaciji u kojoj si njihovo kućanstvo nije moglo priuštiti plaćanje nekog lijeka ili medicinske usluge koja je bila potrebna nekom članu kućanstva.

Podaci iz dijela istraživanja koji se tiče socijalne skrbi pokazuju da 86 posto kućanstava uključenih u istraživanje koristi barem jednu vrstu Nakon detaljnog i opsežnog istraživanja o problemima romske nacionalne manjine u Hrvatskoj postavlja se pitanje koliko će ovi rezultati utjecati na daljnje kreiranje politika i pomoći samoj zajednicisocijalne pomoći i/ili usluge, ili novčanih davanja. U najvećem broju slučajeva (59 posto) radi se o naknadi za djecu (dječjem doplatku), zajamčenoj minimalnoj naknadi (54 posto) i pravu na ogrjev (43 posto).

Gledajući podatke u području stanovanja, 73 posto kućanstava nema kanalizaciju, 54 posto WC u kući/stanu, 50 posto nema kupaonicu s kadom ili tušem, 43 posto nema vodu dobivenu iz vodovoda, 20 posto nema kuhinju u stanu, a 11 posto struju.

Uz jako porazne statistike i rezultate u skoro svim područjima situacija nije bolja ni u kaznenopravnom terminu zločina iz mržnje koji su počinjeni na pripadnicima romske nacionalne manjine.

"Anketno istraživanje je pokazalo da je 17 posto ispitanika tijekom života doživjelo da ih je netko fizički napao samo zato što su Rom/Romkinja. Više je muškaraca izjavilo da su doživjeli da ih je netko fizički napao samo zato što su Rom (24 posto) nego žena (10,5 posto). Prema odgovorima ispitanika, policija je intervenirala u 43 posto slučajeva zločina iz mržnje; u otprilike polovici slučajeva u kojima je policija intervenirala, taj je incident prepoznat kao zločin iz mržnje, tj. policija je prepoznala da se taj napad dogodio samo zato što je žrtva Rom i zaštitila žrtvu", ističe Lalić.Cilj istraživanja je prikupiti bazne podatke na temelju kojih će se pratiti provedba i učinkovitost mjera Nacionalne strategije za uključivanje Roma

Nakon detaljnog i opsežnog istraživanja o problemima romske nacionalne manjine u Hrvatskoj postavlja se pitanje koliko će ovi rezultati utjecati na daljnje kreiranje politika i pomoći samoj zajednici.

"Vanjska evaluacija Nacionalne strategije za uključivanje Roma iz 2015. godine ukazala na je na to da je potrebno definirati bazne podatke te poboljšati odabir pokazatelja provedbe i učinka Nacionalne strategije. Doista, kako bi se mogle definirati kvalitetno oblikovane mjere na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, važno je znati koja je početna točka s koje se kreće i dokle se želi stići u nekom razdoblju. U tom smislu, ovakvi podaci mogu doprinijeti izgradnji kvalitetnijih mjera na svim razinama te posljedično i poboljšanju života romske zajednice u Hrvatskoj", zaključuje Lalić.

<
Vezane vijesti