Odluke se u Vijeću Europske unije, jednom od najvažnijih tijela EU, od 1. studenog donose novim sustavom kojim je snižen prag potreban za usvajanje odluka. Sada je za donošenje odluka u Vijeću potrebno odobrenje 55 posto ili 16 država članica, a 72 posto u slučaju da zakonski akt nije predložila Europska komisija. Te članice moraju obuhvaćati najmanje 65 posto građana EU ili trenutno nešto više od 328 milijuna ljudi.
Promjene su uvedene kako bi se povećala učinkovitost procesa donošenja odluka u Vijeću, jer je dosadašnji sustav s većim pragom omogućavao jedino donošenje odluka s "ograničenim ambicijama". Međutim, komentatori se slažu da države članice srednje veličine i manje države sada imaju manju težinu u Vijeću, a glavni dobitnici su velike članice kao što su Njemačka, Francuska i Velika Britanija.
Tako, prema grafovima koje je izradio Istraživački servis Europskog parlamenta, Hrvatska sada teži u Vijeću jednako kao i omjer njenog stanovništva u odnosu na ukupno stanovništvo EU, a to je svega 0,84 posto. Po starom sustavu koji je bio na snazi od 2011. godine, hrvatskih sedam glasova u Vijeću predstavljalo je 1,9 posto glasova.
Ipak, analize pokazuju da se 80 posto odluka u Vijeću donosi konsenzusom, a ne kvalificiranom većinom. Svaka članica do ožujka 2017. može tražiti da se za pojedinačne odluke primjenjuju stara pravila za kvalificiranu većinu.
