Ovogodišnji natječaj Ministarstva kulture (MK) za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima – a to bi trebao biti središnji godišnji događaj u poslovanju neprofitnih nakladnika – završio je danas objavom rezultata.
I "Obavijesti o tome"
Prema tri-četiri puta izmijenjenom "okvirnom kalendaru" natječaja rezultati su trebali biti objavljeni još 21. rujna. Doduše, MK je za sebe zadržao pravo nepoštivanja rokova, eufemistički: "ažuriranja ovog okvirnog kalendara". Reda radi, sebi je zadalo obavezu da sudionike natječaja "obavijesti o tome" kao i o "eventualnim promjenama kalendara". Nikakve "obavijesti o tome" nisu proteklih osam dana prošle službenim kanalima, a zbog ovog dvostrukog kršenja vlastitih regula slabije informirani dio zainteresirane javnosti danima je bjesomučno svrdlao po službenim stranicama MK, očekujući, poput Godota, objavljivanje ishoda natječaja. S druge strane, za MK birokraciju po sebi je razumljivo da ne bi trebala biti u službi neprofitnih medija, već da su neprofitni mediji tu da bi se ona imali čime igrati u pauzama bavljenja ozbiljnim stvarima. Pa čemu onda gubiti vrijeme na "obavijesti o tome".
II Koordinate dječjeg vrtića
H-Alter je na natječaju "osvojio" drugo mjesto, iza Forum.tm-a, i ostvario prihod od 250 000 kuna. "Portal s jedne strane potiče stalnu suradnju s akademskom zajednicom angažirajući viđenije znanstvenike mlađe i srednje generacije, a s druge novači novinare iz mlađih autorskih krugova, pritom neprestano tragajući za novim glasovima iz oba 'izvora'. Time se još više doprinosi ulozi portala kao važne kritičke poveznice...", ocijenilo je MK-ovo stručno povjerenstvo. Ovaj bismo događaj mogli protumačiti i kao "rođendanski poklon" – naime H-Alter smo pokrenuli prije točno deset godina. No ovoga puta, za razliku od petogodišnjice koju smo proslavili burno, nećemo organizirati tulum u centru grada.
Opstali smo usprkos hinjenoj sistemskoj potpori iza koje stoji – po svemu sudeći nimalo slučajno i nesvjesno – onemogućavanje snažnijeg javnog utjecaja neprofitnih medija i zadržavanje njihova djelovanja unutar zadanih koordinata dječjeg vrtića: "Povjerenstvo je medij nešto slabije ocijenilo prema kriteriju broja radnika. Uvažavajući nepovoljne uvjete u kojima djeluje, Povjerenstvo vjeruje da će portal iznaći načine da angažira više novinara odnosno novinarki kroz stabilnije oblike radnih odnosa te će se tim imperativom voditi u budućim evaluacijama rada portala", komentira MK-ovo povjerenstvo činjenicu da je H-Atlerova redakcija u godinu i pol dana, zbog smanjenih prihoda, pala s petero na dvoje zaposlenih.
Ovoga puta, za razliku od proslave H-Alterove petogodišnjice, u znak prosvjeda demonstrativno odustajemo od zajebancije na vlastiti račun. U međuvremenu su stasali oni koji to rade kudikamo bolje od nas.
III Volja za netalasanjem
Predigra ovogodišnjeg MK-ova natječaja započela je još 10. ožujka, kada je vladin Savjet za razvoj civilnog društva (SCD), na inicijativu H-Alterova nakladnika, Udruge za nezavisnu medijsku kulturu (UNMK), raspravljao o modelima sistemske potpore neprofitnim medijima, odnosno o provedbi Vladinog dokumenta koji se zove Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u njegovu dijelu koji se UNMK je iznijela stav da je potrebno pristupiti skrupulozno osmišljenom procesu okrupnjivanja neprofitne medijske scene, što bi bilo logična posljedica (skromne) količine financijskih sredstava koja država izdvaja za nju i način da se tim sredstvima postigne što veća društvena koristodnosi na neprofitne medije.
UNMK je za potrebe te rasprave priložila analizu sadašnje javne politike podrške neprofitnim medijima. U tom dokumentu nastojali smo pokazati da oba modela podrške, koja provode Ministarstvo kulture, odnosno Vijeće za elektroničke medije (VEM) kroz Fond za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija, pate od niza boljki. Boljke, uzrokovane su prije svega odsustvom jasnog određenja javnog interesa u medijima, odsustvom vizije društvene uloge neprofitnih medija, nedovoljnim korespondiranjem s pravilima i logikom novinarske profesije i medijskog nakladništva u programima podrške i natječajima i njihovom nedovoljnom transparentnošću. UNMK se založila za otvaranje široke javne rasprave o očekivanoj društvenoj ulozi neprofitnih medija i o poželjnom optimalnom obliku neprofitne medijske scene s obzirom na financijska sredstva koja država može ulagati u to područje. UNMK je iznijela stav da je potrebno pristupiti skrupulozno osmišljenom procesu okrupnjivanja neprofitne medijske scene, što bi bilo logična posljedica (skromne) količine financijskih sredstava koja država izdvaja za nju i način da se tim sredstvima postigne što veća društvena korist.
Od predstavnica obaju tijela vlasti na toj sjednici, MK-a i VEM-a, UNMK-ova inicijativa i prijedlozi bili su dočekani s jasno izraženom željom da se ne talasa previše.
IV Nesolidarni akteri
MK-ova predstavnica na tom skupu smatrala je umjesnim istaknuti (citirano prema službenom zapisniku) "nedostatak solidarnosti na dijelu neprofitne medijske scene" kao jedan od problema, pronicljivo primijetivši kako UNMK kroz raspravu o provedbi Strategije i o modelima financiranja želi provesti svoje (citirano prema Kulturpunktovom izvještaju): "partikularne interese". Gdje i na osnovu čega MK vidi odsustvo solidarnosti među medijskim nakladnicima ili pak u čemu se sastoji UNMK-ov partikularni interes (recimo, u stvaranju uvjeta za unapređenje novinarske profesije, ili tek u tome da njezine članice i članovi napune džepove što većom količinom javno doniranih škuda) – o tome, nažalost, nismo ništa čuli.
UNMK-ov prijedlog da se model potpore odvoji od MK i premjesti u Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva ili u neku novu zakladu za medije, jer se pod nadzorom MK nalazi pod direktnim utjecajem politike, predstavnica MK odbacila je uz živopisnu tvrdnju (citirano prema službenom zapisniku) da "ideološki nije za odvajanje od države", te da "treba reformirati institucije, a ne osnivati nova tijela". Koliko je daleko MK doguralo u samoreformiranju bit će vidljivo iz nastavka ovog osvrta.
V Naprečac okrupnjivanje
Na istoj sjednici SCD-a službenica MK najavila je osnovnu novost (citirano prema službenom zapisniku): "Osnovna novost je prijedlog /.../ modela u kojem se pojavljuje suradnički grant u iznosu od pola milijuna ili 840 000 kuna."
Prvoga aprila, dvadesetak dana nakon sjednice SCD-a, MK raspisalo je javno savjetovanje o izmjenama Programa bespovratne potpore neprofitnim medijima. Izmjene su zaista sadržavale i "suradnički grant" težak do 840 tisuća kuna, što je naišlo na toplu potporu jedne neformalne mreže medijskih nakladnika. Međutim, natječaj je trebao biti raspisan neposredno nakon javnog savjetovanja što nije davalo prostora za pripremu takvih strateških suradnji, na što su pojedini sudionici savjetovanja, pa tako i UNMK, ukazali. Dapače, ukazali smo i na činjenicu da bi ovakvo naprečac "okrupnjivanje" moglo odgovarati samo onima koji su za takvu namjeru MK-a dovoljno rano znali. Rezultat je bio da je MK nakon savjetovanja odustalo od te i takve "osnovne novosti".
VI Trogodišnje potpore
Na sjednici SCD-a, MK najavilo je i drugu osnovnu novost (citirano prema službenom zapisniku): "Osnovna novost je prijedlog trogodišnjih grantova...". Izmjene Programa bespovratne potpore neprofitnim medijima koje su se potom našle na javnom savjetovanju doista su u sebi sadržavale i trogodišnje potpore, što je naišlo na toplo odobravanje gotovo svih sudionika savjetovanja. MK je potom suznih očiju zahvalilo svima MK je odlučilo napustiti ingerencije koje je na natječajima ranijih godina preotelo Ministarstvu financija, da samostalno odlučuje tko je, a tko nije neprofitni subjektna potpori i svečano obećalo: "Ministarstvo kulture će uvesti trogodišnje podrške u sklopu dodjele bespovratnih sredstava neprofitnim medijima"!
Trideset i pet dana po okončanju savjetovanja MK je iznebuha objavilo izmjenu izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Izmijenjenim izvješćem MK je, naknadno odustalo i od druge "osnovne novosti". Obrazloženje glasi: "Javni poziv za dodjelu sredstava iz fonda igara na sreću temelji se na Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele prihoda od igara na sreću za 2015. godinu (NN 17/15), a ona propisuje raspodjelu sredstava za samo jednu godinu." Obrazloženje je u najmanju ruku dvojbene istinitosti, jer uredba nigdje izričito ne propisuje "raspodjelu sredstava za samo jednu godinu". Dapače, u članku 44. druge uredbe kilometarskog naziva, one "o kriterijima, mjerama i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge", a koja se velikim dijelom odnosi na raspodjeljivanje prihoda od igara na sreću, piše: "Davatelj financijskih sredstava obvezan je pratiti provedbu programa ili projekta te ako provedba projekta traje najmanje godinu dana i vrijednost mu iznosi 100.000 kuna i više, obvezan je najmanje jednom tijekom njegovog trajanja obaviti terensku provjeru provedbe programa ili projekta", a slično se ponavlja na još par mjesta u uredbi. Dakle ta uredba dopušta da provedba projekata (pa tako i njihovo financiranje) traje i više od godinu dana. Uostalom, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva otpočetka svojega rada održava različite programe višegodišnjih institucionalnih potpora, a Zakonom o nacionalnoj zakladi predviđeno je da i ona, kao i MK u ovom slučaju, raspodjeljuje prihod od igara na sreću osnovom iste te vladine uredbe (čl. 15. Zakona).
VII Zahvaćanje u ingerencije
Novi natječaj ipak je donio neka unapređenja. MK je odlučilo napustiti ingerencije koje je na natječajima ranijih godina preotelo Ministarstvu financija, da samostalno odlučuje tko je, a tko nije neprofitni subjekt, pri čemu su na natječaj bili pripuštani i mediji od specijalnog javnog interesa koji na to nisu imali pravo – što je bio predmet opsežnog članka ovoga autora objavljenog prije godinu i pol dana u časopisu Novinar; Prijavitelji sada MK i dalje neovlašteno prisvaja VEM-ove ingerencije, jer arbitrarno odlučuje ne samo tko jest, a tko nije neprofitni elektronički nakladnik, već i što jest, a što nije elektronički medijmoraju ishoditi izvod iz registra neprofitnih organizacija koji se vodi u resoru MF-a. Međutim MK i dalje neovlašteno prisvaja VEM-ove ingerencije, jer arbitrarno odlučuje ne samo tko jest, a tko nije neprofitni elektronički nakladnik, već i što jest, a što nije elektronički medij. A i jedno i drugo bi po Zakonu o elektroničkim medijima trebao raditi VEM. Zašto MK prisvaja VEM-ove ovlasti? "Zbog formalnih poteškoća u upisnik pri Agenciji za elektroničke medije još uvijek nisu uvedeni svi mediji koji bi mogli biti uvedeni", službeni je stav MK-a, objavljen na njegovim internetskim stranicama. Što na to kažu u AEM-u?
"Agencija za elektroničke medije nema saznanja koje formalne poteškoće Ministarstvo kulture podrazumijeva u konkretnom slučaju", službeni je odgovor koji smo dobili od službene osobe AEM-a. Službena osoba doduše tvrdi da je upis u registar (neprofitnih) medija jedino uvjet za prijavu na natječaj za sredstva Fonda za pluralizam kojim upravlja VEM. Potpisnik ovih redaka dao bi ruku u vatru da Službena osoba pogrešno tumači zakon (a ne bi bio prvi put da ista Službena osoba iste agencije to isto radi), pa čekamo odgovor drugih nadležnih institucija glede & unatoč ove dileme.
VIII "Kukavice i zaplotnjaci"
Božica Ravlić, novinarka In-Portala, gubitnika ovogodišnjeg natječaja, jako se bila naljutila po objavljivanju rezultata njegova prvoga kruga, na kojem je In-Portal zadesilo zlosretno 19. mjesto: "Vjerujem da će naš portal opstati, a žalim što ti igrači koji očekuju naše gašenje ne progovore Kolegica Ravlić uistinu bi pridonijela javnoj stvari kada bi podastrla podatke o identitetu "igrača" i kanalima njihova utjecaja na odluke MK, ako takvim podacima raspolažejavno. Kukavice i zaplotnjaci, smiju se kao hijene čekajući da rastrgaju plijen kojemu je, prema njihovu tumačenju, isteklo vrijeme. Ali varaju se! In-Portal stekao je brojne prijatelje (italic: t.g.), ne samo u OSI zajednici i ne samo u Hrvatskoj, tako da bi naše gašenje izazvalo veliku halabuku."
Kolegica Ravlić uistinu bi pridonijela javnoj stvari kada bi podastrla podatke o identitetu dotičnih "igrača" i kanalima njihova utjecaja na odluke MK, ako takvim podacima raspolaže. Upada, međutim, u uoči da je i sama In-Portalova autorica sklona pribjegavanju upravo takvim metodama zbog kojih se ovdje tako jako naljutila: umrežavanju s utjecajnim prijateljima koji zloupotrebljavaju svoju sposobnost utjecaja, utječući, između ostaloga, i na procese odlučivanja na javnim natječajima. Dojam pribjegavanja pojačava članak kojim je In-Portal svojedobno proslavio tadašnji uspjeh na istom natječaju, preciznije njegov naslov debelo premazan vazelinom: "VELIKO HVALA: Ministarstvo kulture nam je dodijelilo 180.000 kuna kao prvom news portalu za osobe s invaliditetom". Koju zadnju svrhu ima takvo uvlačenje i veliko urbi & orbi zahvaljivanje tijelu vlasti čija bi zadaća trebala biti tek to da uredno i nepristrano obavlja svoj posao!?
No čak i ako bi ga obavljalo uredno i nepristrano, MK-ov problem jest i u tome što ostavlja dojam kao da ga tako ne obavlja. Moralo bi razviti komunikacijsku strategiju radi stjecanja kredibiliteta, umjesto izazivanja proceduralnih vratolomija i zaključavanja iza vlastitih vrata.
IX "Fašisti i radikalni ljevičari"
Početkom ove godine Drago Pilsel također se bio jako naljutio, i to na potpisnika ovih redaka, nakon što sam javno izrazio sumnju da je MK na legalan način financiralo publikaciju čiji je vlasnik. "Moram vam iskreno reći da ne znam koliko ću ga (portal Autograf, op. t.g.) još uspijevati držati na životu kada nam smrt ne žele samo fašisti nego i radikalni ljevičari (tipa Toni Gabrić /…/)", napisao je na sebi svojstven samoreklamerski način Pilsel. Nadležna institucija koja je uspostavljena radi suzbijanja korupcije nedavno je ustanovila da je snabdijevanje škudama u ovom Tumačenje zahtjeva za poštivanjem pravila igre kao "želju za smrću" otkriva da se podrazumijeva kako bi poštivanje procedura u natječaju za financiranje rada neprofitnih medija bilo ravno samoubojstvuslučaju doista bilo nelegalno. Zanimljivo je kako Pilsel, kao i neki drugi koji su se zadnjih godina našli u sličnoj situaciji, ne prihvaćaju da su oni ti iz čijeg se postupka čita "želja za smrću" drugih – onih koji odbijaju zloupotrebljavati svoje socijalne veze i time pervertirati smisao javnih natječaja, kao i vlastitog bavljenja novinarskom profesijom. Novinari koji se ne ustežu od kapilarne korupcije, Dylanovi su "seasick sailors"; ljudi koji su u sukobu sa svojim pozivom i koji stoga promašuju vlastiti smisao, kao što ga promašuju i državni činovnici koji uzgajaju prezir spram propisa. Dapače, tumačenje zahtjeva za poštivanjem pravila igre u javnom financiranju medija kao "želju za smrću" otkriva nešto dublje – a to je da se i u ovom slučaju, kao i u slučaju In-Portala, podrazumijeva kako bi poštivanje procedura u natječaju za financiranje rada neprofitnih medija bilo ravno samoubojstvu.
Zanimljivo bi bilo čuti što o tome misle u MK, odnosno smatraju li nesolidarnima one koji insistiraju na regulama, ili one koji ih, uz obilnu susretljivost samog MK, sustavno krše. Ili su "nedostatak solidarnosti" i "partikularni interesi" tek mjerila kojima u ovome tijelu javne uprave pokušavaju izmjeriti odsustvo prilježnosti i podobnosti.
Uostalom, zahtjev za pravednošću natječaja nema nikakve nužne veze s radikalnom ljevicom, kao što to sugerira Pilsel; proizlazi iz liberalno-demokratske ideološke podloge, a na empirijskoj razini može se doznati čak i to da su ga neke frakcije (radikalne) ljevice ponekad sklone ignorirati.
X Trogodišnja pregnuća
Osobitost ljevice je, naime, da je idejno raznovrsna i ponekad žestoko suprotstavljena među vlastitim frakcijama. Reduciramo li problem ljevice na njegovu bit, on se sastoji u tome kako u suvremenim uvjetima uskladiti tri prastara, naoko nespojiva zahtjeva građanske revolucije – bratstvo, jednakost i slobodu. Birokratska razularenost zasigurno nije pravi put. Moguće je da ljevica koja ponudi pogrešno rješenje, usprkos vlastitoj samopercepciji, objektivno tjera vodu na mlin establishmenta – medijskog, privrednog, političkog, kriminalnog – što i jest, ukupno uzevši, objektivni rezultat trogodišnjih pregnuća MK na planu medijske politike.
XI Teza mora bit jedanaest: Dabogda crko rock'n'roll!
