"UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu primio je više upita zabrinutih građana zbog potencijalnih prijetnji svjetskoj baštini povijesne jezgre Splita s Dioklecijanovom palačom kao i starog grada Dubrovnika te smo zatražili objašnjenje od hrvatskog Ministarstva kulture. Ministarstvo nam je dostavilo informacije o Splitu i mi ćemo nastaviti pratiti situaciju", izjavio je za H-Alter Roni Amelan iz Ureda za medije UNESCO-a.
Što se tiče Dubrovnika, iz UNESCO-a su upit u vezi golfa, kao i problematike s kruzerima, uputili još u veljači 2012.
"Raspitivali smo se o potencijalnom utjecaju kruzera i golf resorta na iznimnu univerzalnu vrijednost baštine, što je faktor koji donosi upis na listu svjetske baštine. Vlasti su nam rekle da razmatraju stvar i pripremaju odgovor", rekao je Amelan u prosincu.
dubrovnik22.jpg
Iz Ministarstva kulture pripremali su, dakle, gotovo godinu dana odgovor UNESCO-u. Ili ga još uvijek pripremaju. Iako smo, istovremeno kada i vjerojatno vrlo zaposlenoj medijskoj službi svjetske organizacije kao što je UNESCO, poslali upit i u Ministarstvo, ni nakon više upita poslanih na razne adrese, i niza telefonskih poziva, do danas odgovor nismo dobili.
Pomoćnik ministrice za baštinu Zlatko Uzelac, koji također nikad nije odgovorio na naš novinarski upit, prije tjedan dana je smijenjen, opet uz apsolutnu šutnju i bez objašnjenja Ministarstva kulture.
Iako se u nacrtu prijedloga Zakona o strateškim investicijama dira i u područje kulturnih dobara, Ministarstvo se ni po ovom pitanju nije oglasilo. Upravo se golferski projekt na Srđu najčešće spominjao kao primjer famoznih investicija za kakve se spomenuti zakon brzinski sklopio u Ministarstvu gospodarstva.
Dok Ministarstvo kulture ustrajno šuti o kulturnoj baštini, strukovna udruženja su progovorila. Tako je jučer u Udruženju hrvatskih arhitekata održan okrugli stol upravo na temu štetnih utjecaja projekta na Srđu na kulturnu baštinu.
Stotinjak okupljenih arhitekata, urbanista, konzervatora i povjesničara umjetnosti složilo se kako treba očuvati sadašnju sliku grada Dubrovnika, u koju neodvojivo spadaju i obrisi brda Srđ. Hrbat Srđa treba očuvati neizgrađenim, smatraju strukovna udruženja, a prijedlog Društva arhitekata Dubrovnika je da se hrbat Srđa uredi kao povijesni park.
Marko Špikić iz Međunarodnog komiteta za spomenike i spomeničke cjeline graditeljske baštine (ICOMOS) pojasnio je kako "genius loci" (duh prostora) Dubrovnika ne predstavlja samo povijesnu jezgru upisanu na listu svjetsku baštine. "Dubrovnik je čudo ne samo za Hrvatsku, već i za sve ljudi koji ovdje dolaze, a dolaze da uživaju upravo u odnosu između kulturnoga i prirodnoga", rekao je član službenog savjetodavnog tijela UNESCO-a za svjetsku baštinu.
uha_tribina-12_resize.jpg
Predsjednica Društva arhitekata Dubrovnika Marija Kojaković smatra kako se "prirodni okvir Dubrovnika ne smije degradirati". "Ratne štete i štete od potresa mogu se popraviti, ali pretjerena izgradnja ne može. Srđ predstavlja stabilnu kulisu za grad i rub platoa ne trpi promjenu", izjavila je.
Kojaković je upozorila i kako je tvrđava na Srđu također na rubu propadanja. "Sramno je dana u koncesiju nekretninskom developeru i na njoj do danas nisu popravljene ratne štete. Koncesiju hitno treba raskinuti i rapisati javni natječaj za obnovu tvrđave", kaže.
Biserka Bilušić iz Društva konzervatora Hrvatske u nastajanju podsjetila je da je struka dužna postupati i po Konvenciji UNESCO-a o zaštiti urbanih krajolika, i po Bečkom memorandumu. "Te konvencije govore da osim same povijesne jezgre treba štititi i neposredni okoliš. Dužni smo brinuti i o okolini UNESCO-ve baštine, a prema Europskoj konvenciji o krajolicima dužni smo izraditi krajobraznu osnovu prostora što nije učinjeno", istaknula je Bilušić.
Kojaković je također pozvala Ministarstvo kulture da povuče suglasnost za Urbanistički plan uređenja za neizgrađeni dio Bosanke, za drugi nekretninski projekt na Srđu. Riječ je o planu britanskih i američkih investicijskih fondova koji uz selo Bosanka žele graditi vile i apartmane, točnije 26 vila s pogledom na grad Dubrovnik i 65 stambenih zgrada.
Iz H-Altera smo sredinom prosinca poslali Ministarstvu kulture i zahtjev za uvid u suglasnost dubrovačkog konzervatorskog odjela u taj plan, međutim, u Ministarstvu i za ovu temu vlada zavjet šutnje.
Iako pozvana, ministrica Andrea Zlatar na tribini se nije pojavila, već je poslala načelnicu Sektora za zaštitu kulturne baštine Ranku Saračević-Wurth koja je izvijestila kako se dubrovački konzervatorski odjel još nije službeno očitovao o Urbanističkom planu uređenja za Srđ. "Stav Ministarstva je da se brane vizure Srđa. Nismo da se osporava gradnja i investicije, ali u svakom slučaju treba malo smanjiti količinu gradnje na Srđu", izjavila je Saračević.
Udruženje arhitekata, Društvo povjesničara umjetnosti i Društvo konzervatora uskoro će izaći u javnost sa zaključcima jučer održane tribine gdje je struka jedinstveno ocijenila kako moguća megalomanska gradnja na Srđu prijeti narušavanju dubrovačke neponovljive vizure, a time ugrožava i njegov status svjetske baštine na UNESCO-voj listi. Neaktivnost Ministarstva kulture i blokada informacija koju su uveli prema novinarima time još jače odzvanja. Ministrica Zlatar, podsjećamo, stranačka je kolegica dubrovačkog gradonačelnika Andre Vlahušića, koji je vlast osvojio obećanjem o raspisivanju referenduma o pitanju Srđa, da bi obećanje prekršio te se pretvorio u zagovornika golfa.
