Teze za izradu novog Obiteljskog zakona puštene su u javnu raspravu u rujnu, a ovaj tjedan rasprava završava. Iako se može reći da su napisane dosta neodređeno i mogu se raznoliko tumačiti, problematično je potencijalno rezanje prava izvanbračnih zajednica, te utjecaj Obiteljskog na Zakon o životnom partnerstvu. Nužno se nameće i pitanje legitimiteta radne skupine za provedbu svog mandata, kao i za nastavak rada. Prije četiri dana razrješenje svoje predstavnice Sanje Bezbradice Jelavić iz radne skupine službeno je zatražila Autonomna ženska kuća Zagreb.
Ministricu Nadu Murganić pitali smo ima li postojeća radna skupina legitimitet za provedbu svog mandata, kao i za nastavak rada, budući da ih je imenovala Vlada čijoj je politici ukazano nepovjerenje. Zatražili smo i njeno mišljenje o Tezama za novi Obiteljski zakon - upit smo prije tri tjedna poslali Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, ali odgovor do zaključenja ovog teksta nismo dobili.Strah, oprez i izbor "crnog" tumačenja Teza Obiteljskog zakona u potpunosti je opravdan – naposljetku, neke od zvijezda TradFesta sjede u radnoj skupini novog Obiteljskog zakona
Važno je kako će se nova HDZ-ova garnitura postaviti prema Obiteljskom zakonu, pogotovo ako imamo na umu HDZ-ove amandmane na Obiteljski zakon prije dvije godine. Zakon je tada stavljen van snage na Ustavnom sudu zbog proceduralnih razgloga, a 2015. godine donesen je sadržajno identičan s drugim prijelaznim odredbama i taj je trenutno na snazi. Tadašnji HDZ-ovi amandmani sadržavali su nekoliko veoma problematičnih i anti-LGBT pozicija - uključujući zabranu pobačaja i uvođenje kategorije biološkog spola kao osnove za sklapanje braka. Ostaje nam vidjeti hoće li HDZ oko ovih politika promijeniti mišljenje i kako će se postaviti prema novom Obiteljskom zakonu.
Kakva će pak biti pozicija SDP-a i što će SDP napraviti da se zaštite prava izvanbračnih zajednica i životnih partnera/ica upitali smo Gordanu Sobol, ali ni njen odgovor nismo dobili. Političari/ke valjda radije još uvijek "sigurno" šute.
U međuvremenu, bučno je ovih dana stigla vijest kako vodstvo udruge GROZD (Glas roditelja za djecu) poziva svoje pobornike da se u čim većem broju odazovu javnoj raspravi o zdravstvenom odgoju u kurikularnoj reformi. GROZD predlaže inzistiranje na "kvalitetnijem programu", a iz njihove perspektive to bi bio program u kojem je masturbacija štetna, homoseksualnost neprirodna, a spolni odnosi prije braka nepoželjni. Novi/stari GROZD-ov program recenzirala je Dijana Vican, koja je, zajedno s Matkom Glunčićem, na čelu povjerenstva za provedbu kurikularne reforme.
S obzirom da smo nedavno u Zagrebu svjedočili upriličenju Festivala tradicije i konzervativnih ideja (u organizaciji zaklade Vigilare), a među gostima je bio i šef pokreta Ordo Iuris iz Poljske Aleksander Stepkowski, kojemu pripada velik dio zasluga za inicijativu za apsolutnu zabranu abortusa u Poljskoj, strah, oprez i izbor "crnog" tumačenja Teza Obiteljskog zakona u potpunosti je opravdan – naposljetku, neke od zvijezda TradFesta sjede u radnoj skupini novog Obiteljskog zakona.S obzirom na predložene Teze, Ivana Milas Klarić poseban problem vidi u ocjeni postojećeg uređenja zajedničke roditeljske skrbi
"Ljudi više ne znaju tko su, što je brak i čemu služi obitelj, a obrana tih vrijednosti svima je nužna jer su one temelj ljudskog identiteta. I mi u Poljskoj i vi u Hrvatskoj moramo puno jače pritisnuti naše vlade da stanu u obranu kršćana i kršćanskih svetinja jer će nas u suprotnome tranzicijske vrijednosti pregaziti, a mi ćemo nestati", istaknuo je Stepkowski. Možemo reći kako je njegova izjava uhvatila esenciju svih "argumenata" konzervativne (hrvatske) desnice, kojoj je "obitelj" omiljena doskočica.
O radu nove radne skupine za Obiteljski zakon razgovarali smo stoga s profesoricom obiteljskog prava i koordinatoricom radne skupine za izradu ranijeg zakona Brankom Rešetar. "Nije problem u Obiteljskom zakonu, novom ili starom, nije problem u političarima (HDZ ili SDP), niti u ministrima, najveći problem je u akademskoj zajednici. Radi se o sveučilišnim (oj) profesorima (ici) koji (a) iz pozicije moći - umreženosti s politikom, Crkvom, Ustavnim sudom, pravosuđem - nameću svoje osobne ideje o tome kako bi trebali biti uređeni obiteljski odnosi u Republici Hrvatskoj, a nitko joj se od ostalih znanstvenika bilo iz straha ili radi vlastitog komformizma ne suprotstavlja", objašnjava Rešetar.
Rešetar prije svega upozorava na znanstvenu vjerodostojnost voditeljice nove radne skupine za Obiteljski zakon, Dubravke Hrabar. Poznato je kako je Hrabar bliska udruzi U ime obitelji, a upravo Krešimir Planinić iz te udruge sjedi u radnoj skupini za izradu nacrta novog zakona.Bezbradica Jelavić - brojni sastav radne skupine nije dobro izbalansiran budući da je u širu radnu skupinu uvrštena predstavnica samo jedne ženske udruge koja se zalaže za unaprijeđenje ljudskih prava žena
Upravo je Planinić prošli mjesec, svojom izjavom tijekom gostovanja u emisiji Iza zavjese Tihomira Dujmovića, "odao" da bi se moglo preoblikovati Obiteljski zakon na način koji bi ukinuo pravo na posvajanje izvanbračnim zajednicama, a time automatski umanjio i šanse za uspjeh tužbi za diskriminaciju koje bi pokretali istospolni parovi.
Prije četiri dana, 14. studenog, razrješenje svoje predstavnice Sanje Bezbradice Jelavić iz radne skupine službeno je zatražila Autonomna ženska kuća Zagreb. U zahtjevu se ističe kako "brojni sastav radne skupine nije dobro izbalansiran budući da je u širu radnu skupinu uvrštena predstavnica samo jedne ženske udruge koja se zalaže za unaprijeđenje ljudskih prava žena s posebnim fokusom na zaštitu žena koje su preživjele partnersko nasilje i njihovu djecu".
"S obzirom da se u radu radne skupine već počinju otvarati teme koje mogu dovesti do nepravičnog definiranja izvanbračne zajednice koje bi oslabile poziciju žene koja također doprinosi u stvaranju imovine tijekom izvanbračne zajednice; problematiziraju se pravni učinci izvanbračne zajednice koji mogu dovesti do stavljanja žena u bitno nepovoljniji položaj nego što je to bilo do sada; otvaraju se teme opravdanosti prava na posvojenje djece od strane izvanbračnih partnera, naša udruga je odlučila da neće sudjelovati u daljnjem radu", stoji u Zahtjevu za razrješenjem Bezbradice Jelavić.
Hrabar je već naučila "dizati prašinu" – prošle je godine oštro kritizirala novi Obiteljski zakon (2014/2015) jer je njime bila ukinuta mogućnost da se osobe s invaliditetom potpuno liše poslovne sposobnosti, što je postojalo u starom Obiteljskom zakonu iz 2003. godine. Tim promjenama osigurao se individualizirani pristup svakom pojedincu u potrebi za skrbi, a da mu se ne onemogući priznanje osobnosti u pravnom sustavu, ali promjene nisu mogle proći tek tako - ocjenu ustavnosti ukidanja instituta potpunog lišenja poslovne sposobnosti pokrenule su tada dvije fizičke osobe i inicijativa U ime obitelji.
Ustavni sud priklonio se mišljenju Hrabar, uzevši njezino tumačenje Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kao isključivo mjerodavno. Kako je tada komentirao Kristijan Grđan iz Udruge za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama – Sjaj: "Moglo bi se reći da je njezino očitovanje, kojim se u potpunosti pogrešno interpretira Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, a posredno i dezavuira važnost poštivanja međunarodnih obaveza, ipak tek na rubu pravne znanosti".Važno je kako će se nova HDZ-ova garnitura postaviti prema Obiteljskom zakonu, pogotovo ako imamo na umu HDZ-ove amandmane na Obiteljski zakon prije dvije godine
Hrabar tako i dalje, na rubu pravne znanosti, kormilari radnom skupinom za Nacrt novog Obiteljskog zakona. "Teze navode da je potrebno preispitati 'određenje da se životnoj zajednicipriznaju učinci izvanbračne zajednice, između ostaloga, i ako je trajala kraće od tri godine, a nastavljena je sklapanjem braka, jer takvo rješenje može izazvati visoku razinu pravne nesigurnosti'. Prije svega, napominje se da odredba čl. 4. st. 2. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola neformalnom životnom partnerstvu jamči iste učinke koji su priznati izvanbračnoj zajednici, pa proizlazi kako bi eventualna izmjena odredaba o učincima izvanbračne zajednice utjecala i na učinke neformalnog životnog partnerstva", govore nam iz udruge Zagreb Pride.
Ukoliko se izvanbračnim zajednicama koje su trajale kraće od tri godine, a nastavljene su brakom, ne bi priznao učinak, vjerojatno se ne bi priznao niti učinak neformalnih životnih partnerstava koja su trajala kraće od tri godine, a nastavljeni su sklapanjem životnog partnerstva, a iz razloga što se, sukladno čl. 3. st. 2. Zakona o životnom partnerstvu, neformalna životna partnerstva dokazuju na isti način i pod istim uvjetima kao i izvanbračne zajednice.
Iz Zagreb Pridea ističu kako im se posebno problematičnim ukazuje stav, koji moguće proizlazi iz Teza, da je radnoj skupini sporno priznavanje učinaka izvanbračne zajednice općenito. "Ovakav stav proizlazi iz prijedloga da se briše drugi dio rečenice čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona. Odredba čl. 11. st. 2. sadašnjeg Obiteljskog zakona jamči jednakost učinaka izvanbračne i bračne zajednice u poreznim, imovinskim, osobnim i drugima područjima, pri čemu treba imati na umu da je Obiteljski zakon organski zakon koji uređuje osobne i obiteljske odnose kao krovni zakon, dok ostali zakoni samo razrađuju načelno propisanu jednakost bračnih i izvanbračnih zajednica. Tezama je predloženo brisanje drugog dijela rečenice čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona, čime bi se ukinula načelna jednakost bračnih i izvanbračnih drugova u svim sferama života, osim u osobnim i imovinskim odnosima", objašnjavaju.Rešetar prije svega upozorava na znanstvenu vjerodostojnost voditeljice nove radne skupine za Obiteljski zakon, Dubravke Hrabar. Poznato je kako je Hrabar bliska udruzi U ime obitelji
Ukidanjem načela jednakosti bračnih i izvanbračnih zajednica u navedenim sferama života, ukinuli bi se i učinci neformalnih životnih partnerstava u istim sferama. U takvoj situaciji bi se izvanbračni i neformalni partneri morali osloniti samo na odredbe specijalnih zakona kojima se izjednačavaju učinci između bračnih, izvanbračnih i neformalnih životnih partnera, no načelna jednakost više ne bi bila propisana.
Iva Vlastelica, pravnica u udruzi Roda, ističe kako se tvrdnje iz smjernica da će se "institut izvanbračne zajednice regulirat će na način koji bi pridonio podizanju stupnja pravne sigurnosti" mogu iščitati na više načina. "Načelno namjera da se podigne stupanj pravne sigurnosti osoba u izvanbračnim zajednicama zvuči pozitivno, ali opet, bez konkretnog prijedloga zakona, ne možemo reći puno više", govori Vlastelica.
Za mišljenje o Tezama upitali smo i Ivanu Milas Klarić, pravobraniteljicu za djecu i članicu radne skupine za izradu starog (još uvijek važećeg) Obiteljskog zakona. Milas Klarić napominje kako iz Teza proizlazi kritika postojećeg uređenja izvanbračne zajednice, ali i kako se iz njih ne vidi smjer i sadržaj novih rješenja, stoga ih je teško predvidjeti. Uvijek postoji mogućnost da zakonodavac ograniči postojeća prava, a hoće li se to dogoditi - ostaje vidjeti iz Nacrta prijedloga zakona.
S obzirom na predložene Teze, poseban problem vidi u ocjeni postojećeg uređenja zajedničke roditeljske skrbi. "Zakon obvezuje roditelje na sporazum, a, ako se ne dogovore, o skrbi odlučuje sud. Sud je dužan u svakom slučaju ocijeniti što je u interesu djeteta, a navedeno rješenje Obiteljskog zakona iz 2003. godine koje se odnosi na roditeljsku skrb izazivalo najviše problema u praksi. Najveći broj pritužbi građana pravobraniteljici za djecu upravo proizlaze iz nemogućnosti, poteškoća i konflikata u području ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi, odnosno iz činjenice da je ostvarivanje te skrbi uvijek i beziznimno bilo određeno kao zajedničko", objašnjava Milas Klarić.Iz Zagreb Pridea ističu kako im se posebno problematičnim ukazuje stav, koji moguće proizlazi iz Teza, da je radnoj skupini sporno priznavanje učinaka izvanbračne zajednice općenito
Ističe da, kako bi se dijete zaštitilo od svakog oblika povrede ili zloupotreba, treba omogućiti da se u određenim situacijama, vodeći se isključivo zaštitom najboljeg interesa djeteta, ostvarivanje pojedinih ili svih segmenata roditeljske skrbi odlukom suda prepusti jednom roditelju.
"Problematičnim također smatram to što se u Tezama navode 'ozbiljne poteškoće' u funkcioniranju Centra za posebno skrbništvo. Iako se izrijekom ne navodi ukidanje navedenog tijela, činjenica je da se navodi potreba 'nekog drugog, daleko ekonomičnijeg rješenja...' što sugerira njegovo ukidanje. Kako posebni skrbnici pretpostavljaju pravno zastupanje, gotovo je nemoguće osmisliti 'drugi' model osim zastupanja od strane odvjetnika. Takvo rješenje, u postojećem sustavu ocjenjujem izuzetno lošim rješenjem po zaštitu prava i interesa djece i osoba s invaliditetom. Dakle, smatram da Centar za posebno skrbništvo treba jačati, a ne ukidati", zaključuje Milas Klarić.
Priča o Tezama za izradu Nacrta novog Obiteljskog zakona možda će u konačnici spasti u kategoriju "tresla se brda, rodio se miš", ali u Hrvatskoj smo već navikli zamišljati (i živjeti) najgore scenarije – stoga i u ovoj situaciji valja stajati oprezno i sudjelovati u raspravi pri svakom koraku. Neka je jasno i glasno da daljnje obespravljivanje obespravljenih – neće i ne može proći samo tako!
_________________________________________________________________________________________________
Tekst je objavljen uz podršku Ureda za financijske mehanizme Europskog gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma te Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u sklopu projekta udruge Zagreb Pride - "Prema održivom pokretu za ostvarivanje LGBTIQ prava".
