Od sedamdesetak prijavljenih hrvatskih filmova iz 2013. i 2014. godine koji su prošli kroz ruke glavnog selektora i direktora festivala Olivera Sertića, njih četrnaest se našlo u glavnom programu, šest u regionalnom, a van konkurencije našla su se tri Restartova filma, izbor završnih radova Škole dokumentarnog filma.
U glavnom programu imat ćemo priliku pogledati niz filmova koji kroz različite priče i protagoniste obrađuju hrvatsku svakodnevnicu, ali i propituju društvo i njegove vrijednosti. Prolaz za Stellu Ljiljane Šišmanović donosi nam priču o teško bolesnoj i nepokretnoj djevojčici Stelli te bešćutnosti susjeda koji odbijaju barem malo olakšati i ovako tešku Stellinu svakodnevicu.
Hrvoje Mabić, u filmu 4. majmun u fokus stavlja ozloglašenu Psihijatrijsku bolnicu Lopaču i kroz svjedočanstva njenih bivših štićenika, njihovih roditelja i doktora upoznaje nas s užasima bolnice, te postavlja pitanje: "Tko je zapravo četvrti majmun?". Blokirani računi, borba s administracijom, odvjetnicima i vječna nada za spasom u zadnji čas, već dugo su svakodnevnica obitelji Medak koju Neven Hitrec prati u svom filmu Ovrha. Dok sličnu sudbinu danas dijeli gotovo 315 tisuća građana čiji su računi blokirani, postavlja se pitanje kako možeš normalno živjeti ako znaš da možeš ostati bez krova nad glavom za nekoliko dana, tjedana ili mjeseci.
Priču o često zaboravljenoj i marginaliziranoj skupini 55+, na zanimljiv način obrađuje Borut Šeparović u filmu Potrošeni. Pred protagoniste Montažstrojevog projekta 55+ postavlja izazov - da odaberu između 30 milijuna minuta koje su proživjeli one najvažnije. Progovaraju o smrti, sreći, boli, odgovornosti za svijet kojeg mladima ostavljaju u ruševinama, odnosno o životu i njegovoj potrošenosti. Također, o životu i svim njegovim sastavnim dijelovima poput ljubavnih odnosa, prijateljstva, aktivizma, pa i prolaznosti, Ana Opalić i Noah Pintarić u filmu Još jednom uz humor i samokritičnost donose svojevrsni petogodišnji mozaik prijateljstva četiri lezbijke i jedne transrodne osobe.
Tatjana Božić, s druge strane, kroz Ljubavnu Odiseju pokušava odgovoriti na pitanje zašto su sve njene ljubavne veze propale. Autorica posjećuje petoricu bivših partnera u Moskvi, Hamburgu, Londonu i Zagrebu kako bi pronašla odgovor.
Pitanjima slobode, društvenih vrijednosti i urušavanja istih bavi se autorica Renata Poljak u filmu Slobodu treba tražiti pod svaku cijenu, po cijenu života kroz razgovore s učenicima tri zagrebačke srednje škole, dok o egzistenciji i umjetnosti, kao i o društvenom uspjehu, u sklopu regionalnog programa, progovaraju autorice Darija Žmak i Andrea Knežević filmom A šta ako ne uspijem. Također, u sklopu regionalnog programa, Igor Bezinović u Čekanju kroz nekoliko minuta se bavi egzistencijom obespravljenih i poniženih radnika kroz prikaz prosvjeda radnika i radnica DINA Petrokemije na Krčkom mostu.
O mučnom i mračnom dijelu ljudske prošlosti govori Povratak posljednjeg, film Igora Paulića u kojem se Oleg Mandić vraća 70 godina u prošlost, na mjesto odakle je kao 11-godišnji dječak posljednji napustio ozloglašeni Auschwitz, te u filmu zauzima ulogu svojevrsne spone prošlosti i sadašnjosti.
Iako van konkurencije, za njim ne zaostaje ni Restartov film autorice Lidije Špeger Neke stvari ne treba sakriti koji prati istraživanje Nives Jagodić o njezinom djedu koji je posthumno dobio priznanje Pravednik među narodima. Kroz putovanja i razgovore saznajemo o rizicima kojima se dr. Jagodić izlagao kako bi spasio civile za vrijeme Drugog svjetskog rata od sigurne smrti, te zbog čega ljudi u takvom trenu naprave nešto plemenito i pravedno po cijenu vlastitog života. Program dvanaeste Liburnije zasigurno nudi "za svakoga po nešto" i uz to što nam približava priče sugrađana i sugrađanki, postavlja gomilu pitanja o društvu, vrijednostima, osjećajima i vlastitim (ne)uspjesima koja će zasigurno mnoge potaknuti na razmišljanje o vlastitom postojanju i djelovanju, ali i o ulozi koju zauzimamo kao pojedinci u okolini.
Također, i ove godine u sklopu festivala se dodjeljuje nagrada najboljem redatelju, snimatelju, montažeru, dizajneru zvuka i regionalnom filmu, te dakako nagrada žirija i publike. Ove godine, kao i prošle, najbolji redatelj Liburnije dobit će, zahvaljujući suradnji s Institutom za dokumentarni film (IDF) iz Praga, priliku da sa svojim sljedećim projektom sudjeluje na najvećem edukacijskom programu za dokumentarni film u srednjoj i istočnoj Europi, Ex Oriente Filmu.
Osim bogate filmske ponude, LFF u suradnji s Filmaktivom, od 27. do 30. kolovoza, organizira edukativnu radionicu Prvi put snimam za sve one koji žele naučiti nešto više o filmu bez obzira na dob ili filmsko iskustvo. Polaznici i polaznice će imati priliku steći osnovna znanja i vještine potrebna za izradu kratkog filma kroz neformalno druženje i mnogo praktičnog rada te realizirati zajednički, kratki, dokumentarni film koji će predstaviti publici u terminu dodjele nagrada i zatvaranja festivala. Uz to se, uz pomoć Restarta iz Zagreba, uvodi i radionica za najmlađe, Filmska početnica, koja je namijenjena djeci do deset godina. Kako kažu, cilj je mlađima približiti što je to zvuk i koja je njegova uloga na filmu. Kroz grupni rad, djeca će napraviti prve korake kako bi naučila slušati te će imati priliku zajedno s voditeljima ozvučiti video snimku.
Također, u sklopu edukativnog dijela programa održat će se Autorska analiza dokumentarnog filma, koja je zamišljena kao vrsta rasprave u kojoj se razgovara s autorom filma i publikom o kvalitetama i nedostatcima pojedinih filmova kako bi se taj ili neki budući film mogao poboljšati. Radionica je zamišljena neformalno, a cilj joj je raspraviti o filmu, te kroz zajednički i individualni rad pokušati doći do ideja za potencijalni projekt.
Uz radionicu, LFF organizira Case Study dokumentarnog filma Gangster te voli na kojem će redatelj Nebojša Slijepčević i producentica Vanja Jambrović govoriti o nastanku filma, njegovoj ideji i procesu, problemima s kojima su se susretali te odgovarati na pitanja posjetitelja i posjetiteljica. Film prati Nedjeljka Babića, bivšeg parketara koji je svoj posao napustio prije 25 godina kako bi se posvetio karijeri bračnog posrednika. Nedjeljko, znan kao Gangster, vrlo uspješno je obavljao posao posrednika sve dok nije trebao pronaći muža 35-godišnjoj Bugarki Maji, samohranoj majci trogodišnjeg djeteta. Film je vrlo brzo zadobio simpatije publike te ga je pogledalo preko deset tisuća ljudi. Prikazan je na gotovo četrdeset međunarodnih festivala gdje je osvojio devet nagrada.
