Mirjana Hrga, donedavna urednica emisije RTL Danas, pokrenula je u srpnju 2016. godine postupak protiv Srpskog narodnog vijeća (SNV) kao nakladnika tjednika Novosti zbog TV kritike kolege Petra Glodića Suicid iz zasjede, objavljenog dva mjeseca ranije u satiričnoj rubrici Katran i perje. Glodić je, između ostalog, napisao kako Hrga "i dalje rutinski vozi na autopilotu iz vremena Motrišta" te ocijenio njeno dovođenje na RTL kao "najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske, koja inače ne oskudijeva sličnim anomalijama", što je očito bilo više nego dovoljno za pokretanje postupka kojim Hrga traži 40 tisuća kuna zbog nanošenja duševnih boli.
Treće ročište održano je u srijedu na Općinskom sudu u Zagrebu, na kojem su svjedočili Hrgin suprug Staša Stefanović te njen kolega i prijatelj Damir Smrtić. Stefanović i Smrtić ocijenili su kako je zbog ponovnog etiketiranja kao motrištarke, Hrga bila pod stresom, turobna, potištena, pri čemu je Stefanović kazao kako se "tjednima propitivala je li nacionalist, šovinist, mrzi li Srbe i ljude druge vjere". Hrginu objavu na Facebooku uz link članka gdje je napisala "Simpa su mi ovi jurišnici. Nadam se da imaju dovoljno para da pokriju štetu ovakvog 'odgovnog' novinarstva", uz Već niz godina međunarodne medijske organizacije, medijski stručnjaci, novinari i pravnici upozoravaju kako su upravo prijetnje tužbama za klevetu, ali i duševne boli, vrlo efikasno sredstvo ušutkavanja dijela novinaraopasku sutkinje kako se takav komentar ne može dovesti u vezu s osobom koja je očajna, Stefanović je okarakterizirao kao "očajnički čin obrane jer u tom trenutku nije imala nikakvih obrambenih mehanizama" te kazao kako nije vidjela drugog načina rješavanja situacije osim putem suda. (op.a. ispravak, isprika, demanti?!)
Smrtić je nekoliko puta ponovio kako je Hrgi problem etiketa motrištara, koja se povezuje s desnom strujom i HDZ-om, što je po njemu pogrešna percepcija, a dodao je kako je to bila "vodeća informativna emisija 90-ih godina". Na pitanje odvjetnice SNV-a je li u spornom tekstu zapravo sadržan vrijednosni sud u sklopu novinarske slobode u kojoj je uključeno pretjerivanje i provokacije, Smrtić je odgovorio kako smatra da je "dopušteno korištenje metafora, hiperbola i preuveličavanja, ali bez uvreda". Također na pitanje odvjetnice SNV-a je li mu poznato da cenzura i prijetnja kaznama obeshrabruje novinare, Smrtić je odgovorio potvrdno što se tiče cenzure, ali na pitanje o prijetnji kaznama je odgovorio "ovisi tko tuži, puno je postupaka (općenito) u tijeku".
I doista, puno je postupaka u tijeku, a već niz godina međunarodne medijske organizacije, medijski stručnjaci, novinari i pravnici upozoravaju kako su upravo prijetnje tužbama za klevetu, ali i duševne boli, vrlo efikasno sredstvo ušutkavanja dijela novinara. Upravo su brojne tužbe jedan od razloga zašto se u konačnici ugasio i Feral Tribune, koji je bio trn u oku brojnim istaknutim političarima i državnom vrhu prije dvadesetak godina. Očito, "novog neprijatelja" "borci za Hrvatsku" pronašli su u Novostima. Kako nam govori glavni urednik Novosti Nikola Bajto, do kraja 2015. imali su samo jedan stariji predmet, dok je val tužbi protiv Novosti krenuo s usponom radikalno desnog Karamarkovog HDZ-a na vlast, tj. formiranjem Vlade Tihomira Oreškovića, kada kulminira fašizacija hrvatskog društva.
Trenutno u procesu imaju devet predmeta, a niti jedan nije zaključen, osim slučaja u kojem je poduzetnik Nenad Bakić paralelno tužio Novosti i kazneno gonio kolegu Glodića zbog satiričke polemike sa stavovima koje je Bakić iznosio u Jutarnjem listu. "Na tu novčanu kaznu Glodiću se Bajto: "Nitko od tih novinara i bivših novinara očito nije imao argumenata da polemički odgovori na naše tekstove, što bi za novinare bilo prirodno, nego su posegnuli za pokušajem da se naše pisanje zaustavi zastrašivanjem putem sudskih postupaka"žalimo, a dosudio ju je sudac koji je u postupku otvoreno vrijeđao našeg novinara, ali i Hrvatsko novinarsko društvo zato što je odbacilo Bakićevu prijavu", govori nam Bajto. Osim Hrge, koja ih je tužila zbog gore spomenute kritike, među novinarima tužiteljima našao se i Siniša Kovačić zbog pisanja o štetama počinjenima na HRT-u za vrijeme njegovog obnašanja funkcije glavnog ravnatelja. Dodatno, u tijeku je i zajednička tužba bivšeg glavnog urednika Slobodne Dalmacije Ive Bonkovića, novinara tog lista Joška Dadića i bivšeg zamjenika ministra turizma Roberta Pauletića zbog teksta Dva svinjčeta Viktora Ivančića.
"Nitko od tih novinara i bivših novinara očito nije imao argumenata da polemički odgovori na naše tekstove, što bi za novinare bilo prirodno, nego su posegnuli za pokušajem da se naše pisanje zaustavi zastrašivanjem putem sudskih postupaka. Profil tužitelja Novosti bit će jasniji ako spomenemo da su među našim tužiteljima i ljudi poput Tanje Belobrajdić i Božidara Alića", ističe Bajto.
Pod posebno povećalo javnosti Novosti su, kao i ove godine, došli uoči obilježavanja VRO Oluje 2015. kada je objavljena satirična pjesma Lijepa naša haubico, što je bio dovoljan razlog za pokretanje hajke i od strane dežurnih moralista i učitelja domoljublja, ali i tužbe od strane predsjednika HSP-a Daniela Srba zbog povrede ugleda RH. U konačnici, DORH je u veljači ove godine odbacio Srbovu prijavu uz obrazloženje kako je riječ o satiričnom tekstu koji predstavlja oblik slobode mišljenja i izražavanja zajamčene Ustavom RH. Upravo je u to vrijeme Željka Markić, točnije udruga U ime obitelji pokrenula kampanju za ukidanje financiranja Novosti pod egidom širenja mržnje i netolerancije prema većinskom hrvatskom narodu. Naravno, kampanju je nastavila u kolovozu kada je uputila pismo premijeru Plenkoviću, u kojem je bila "slobodna ponovno ukazati na klimu netrpeljivosti prema hrvatskom narodu i državi koju među građanima srpske nacionalnosti u Hrvatskoj opetovano širi tjednik Novosti" i ponovno zatražiti ukidanje financijskih sredstava Novostima, te taj tjednik getoizirati na izvještavanje o kulturnim manifestacijama srpske zajednice u Hrvatskoj, jer bi se valjda, prema njenom tumačenju manjinski mediji trebali isključivo takvim temama baviti.
Nije prvi put da napad na jedan medij, novinare prođe bez reakcije državnog vrha koji u doba sve većeg srozavanja medijskih sloboda, ali i profesionalnosti struke, tvrdi kako problema nemaKampanja "ukinimo Novosti" s oduševljenjem je prihvaćena od strane desne struje, posebice opskurne proustaške stranke A-HSP koja godinama izvodi različite performanse ispred SNV-a i redakcije tjednika Novosti. Posljednji je prosvjed čelnik te stranke Dražen Keleminec izveo 2. rujna uz odobravanje dvadesetak pristaša stranke gdje je zapalio primjerak Novosti i kazao kako "oni žare i pale preko medija, oni potiču da lijepa naša lijepo gori. U svakoj demokratskoj državi za ovo bi bili progonjeni, a oni koji nisu državljani bili bi protjerani iz te države". Optužbe da Novosti potiču na podmetanje požara koji su ovog ljeta poharali obalu i zaleđe, jasno je osudio HND, kao i prijetnje koje se upućuju redakciji i novinarima Novosti, dok je reakcija državnog vrha i ovog puta izostala.
"Riječ je o marginalnoj stranci koja već dugi niz godina ima takvu vrstu prosvjeda. Ne bih se uopće posebno na to obazirao. Hrvatska je pravna država, mislim da je Ravnateljstvo policije i reagiralo. Prema tome, to pitanje nije relevantno", komentirao je premijer Plenković. Ovo nije prvi put da napad na jedan medij, novinare prođe bez reakcije državnog vrha koji u doba sve većeg srozavanja medijskih sloboda, ali i profesionalnosti struke, tvrdi kako problema nema. A tome svjedoče i brojni međunarodni izvještaji o medijskim slobodama i upozorenja različitih funkcionera poput Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieksa.
"Marginalizacija događaja i mlaka reakcija premijera Plenkovića na taj čin, na simboličko paljenje jednog medija, i to paljenje medija nacionalne manjine pred prostorijama krovne organizacije hrvatskih Srba, izaziva veliku nelagodu jer pokazuje da on nije spreman građanima Hrvatske jamčiti sigurnost i poslati jasne poruke koje će obeshrabriti nasilnike. Siguran sam da bi, da se usred Beograda dogodilo paljenje neke tiskovine U hrpi medijskog žutila, click baitova, "alternativnih činjenica" potenciranih nacionalizmom i ksenofobijom dopušta se dodatno derogiranje novinarstva i gušenje kritičkih, kvalitetnih medija, među kojima su i Novostikoju izdaje tamošnja hrvatska nacionalna manjina, čuli jako zabrinute poruke našeg državnog vrha i takve poruke bile bi potpuno opravdane. Izostanak Plenkovićeve osude tog događaja, ali i osude bilo koga drugog iz vrha vlasti, pa i na široj političkoj sceni, tim je gori propust što se radi o prijetnjama manjini čiji su pripadnici državljani ove zemlje i za čiju se sigurnost i dobrobit vlast dužna brinuti", odgovara nam je Bajto na pitanje kako komentira izostanak reakcije.
No, nije izostala samo reakcija državnog vrha, već i policije. Nakon prosvjeda A-HSP-a oglasili su se prije pet dana priopćenjem od dvije rečenice, u kojem ističu da se "utvrđuju sve okolnosti navedenog prosvjeda". Na naš upit jesu li se pomaknuli od izvida i utvrđivanja okolnosti, iz MUP-a su nam odgovorili "kako je policija u kontaktu s nadležnim državnim odvjetništvom kojem će dostaviti sve prikupljene obavijesti, kako bi u suradnji i daljnjoj koordinaciji postupak bio proveden sukladno zakonskim ovlastima te bila donesena meritorna odluka". Na pitanje je li se i što se poduzima po pitanju prijetnja koje se novinarima i novinarkama redakcije javno i otvoreno upućuju, Sve dok se kritika bude kažnjavala, dok se jasno kao društvo ne odredimo da želimo slobodne, kritičke medije i novinare, svi oni pozitivni iskoraci po pitanju medijskih sloboda neće značiti ništa jer ćemo se vratiti na početak. Na neka nova Motrištaiz Policijske uprave zagrebačke kazali su kako posljednjih mjeseci nije bilo prijavljenih prijetnji, no da prijavimo sve prijetnje ako o njima imamo saznanja te da će u tom slučaju policija adekvatno i reagirati. Ne znamo kako objasniti apsurdnu situaciju u kojoj policija "češlja" Facebook profile građana i građanki u potrazi za "prijetnjama" premijeru, dok propušta reagirati na Keleminčeve prijetnje koje se odvijaju pred njima, kao i na brojne tekstove i priopćenja Novosti u kojima upozoravaju na sve upućene prijetnje.
Ali, reakcije državnog vrha, policije i DORH-a su donekle očekivane. Međutim, tu je zakazala i ona najvažnija instanca – javnost. U hrpi medijskog žutila, click baitova, "alternativnih činjenica" potenciranih nacionalizmom i ksenofobijom dopušta dodatno derogiranje novinarstva i gušenje kritičkih, kvalitetnih medija, među kojima su i Novosti. Dobrim dijelom se priključuje huškačkoj kampanji protiv medijskih profesionalaca, koji unatoč prijetnjama tužbama, fizičkim napadima i drugim pritiscima ipak obavljaju posao "čuvara demokracije". Sve dok se kritika bude kažnjavala, dok se jasno kao društvo ne odredimo da želimo slobodne, kritičke medije i novinare, svi oni pozitivni iskoraci po pitanju medijskih sloboda neće značiti ništa jer ćemo se vratiti na početak. Na neka nova Motrišta.
Ovaj tekst izrađen je u partnerstvu s Osservatorio Balcani e Caucaso za projekt European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF) i sufinanciran sredstvima Europske komisije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu i ni na koji se način ne može smatrati da održava gledišta Europske komisije.
