Foto: T.O.Foto: T.O.Udruga Knjižni blok uputila je Vladi RH i Ministarstvu kulture "Inicijativu za knjigu"u kojoj traži hitno donošenje smjernica za kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere neophodne kako bi se hrvatskom izdavaštvu kao kreativnoj industriji osigurao stabilan razvoj knjižne branše i svih dionika u tzv. lancu knjige, od autora do čitatelja.

Kako se ističe u priopćenju, inicijativa se temelji na nedavno objavljenoj "Izjavi o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih institucija u RH" kao osnovi za izradu i provedbu konkretnih mjera za razvoj kulturnih i kreativnih djelatnosti i jačanje institucionalne i infrastrukturne podrške u razvoju kreativne i kulturne industrije u razdoblju od 2016. do 2020., a koju su 2. studenoga 2015. potpisali ministri sedam zemalja.

"Vladi RH predlažemo da u okviru najavljenih strateških smjernica i operativnih programa i mjera poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija prvi dokument te vrste donese za područje izdavaštva u kojem će se uspostaviti sinergija već spomenutih ministarstava potpisnika Izjave o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj, s ciljevima, mjerama i nadležnostima te pokazateljima provedbe kojima se osigurava poboljšanje položaja knjige i knjižnog sektora, te praćenje rasta i razvoja sektora prema broju zaposlenih, broju objavljenih naslova, broju prodanih primjeraka, godišnjem prometu te drugim indikatorima", stoji u priopćenju Knjižnog bloka.

Udruga napominje kako Knjižni blok od osnutka i prvih aktivnosti inzistira na međusektorskoj i međuinstitucionalnoj suradnji, upozorava na to da dva resorna ministarstva (Ministarstvo kulture i MZOS) ne mogu realizirati potrebnu promjenu u svim segmentima tzv. lanca knjige.

Udruga napominje kako Knjižni blok od osnutka i prvih aktivnosti inzistira na međusektorskoj i međuinstitucionalnoj suradnji, upozorava na to da dva resorna ministarstva (Ministarstvo kulture i MZOS) ne mogu realizirati potrebnu promjenu u svim segmentima tzv. lanca knjige.

"To se tijekom proteklih godina, a ne samo u mandatu ove vlade, i potvrdilo", napominju.

Tragom preporuka objavljenih u studiji "Knjiga u fokusu – Potpora kreativnoj industriji" (2013.), Knjižni blok traži da prvi dokument za knjigu i izdavaštvo za razdoblje od 2016. do 2020. bude donesen najkasnije do 1. veljače 2016. kao strateški dokument s ciljevima, mjerama i nadležnostima te pokazateljima provedbe te modelima financiranja.

Također predlaže da u njega budu ugrađene dvije temeljne stavke: definiranje ciljeva za oporavak i razvoj knjižnoga sektora i poboljšanje statusa knjige i svih dionika u sektoru: autora (pisaca, prevoditelja, ilustratora...), nakladnika, knjižara, antikvara, knjižničara te drugih vezanih zanimanja u društvu, znanosti, kulturi i gospodarstvu općenito; te određivanje hitnih mjera za podršku svim dijelovima lanca knjige, od izdavaštva, knjižarstva i knjižničarstva, do poticanja produkcije i promocije čitanja, u javnome, privatnome i civilnome sektoru.

Mišljenje je Knjižnog bloka da državna politika prema knjizi i knjižnom sektoru, bez obzira na to koja politička opcija obnaša vlast, mora biti jedan od važnijih prioriteta za sve, pa je u tome smislu, ističu, inicijativa upućena svakoj Vladi RH, kako sadašnjoj tehničkoj, tako i svakoj budućoj.

"Nadamo se i vjerujemo da će Vlada RH prepoznati nužnost izrade predloženoga dokumenta s ciljevima, mjerama i nadležnostima te pristupiti izradi Strategiji kreativnih i kulturnih industrija Vlade RH, u kojoj bi naš predloženi dokument bio sastavni dio", napominju iz Knjižnog bloka.

Kao prve aktivnosti Knjižni blok predlaže hitno donošenje već dovršene Nacionalne strategije poticanja čitanja.

Kao prve aktivnosti Knjižni blok predlaže hitno donošenje već dovršene Nacionalne strategije poticanja čitanja, osiguranje financiranja i početak njezine provedbe; osiguranje dodatnih sredstava za obnovu knjižnog fonda u knjižnicama, posebno u školskim, visokoškolskim te specijalnim; te razvoj neovisne knjižarske mreže kroz programe samozapošljavanja i razvoje malog poduzetništva u ovom sektoru.

Kao važne inicijalne aktivnosti kojima bi trebalo posvetiti pozornost također smatra zaštitu i poticanje autorskog rada (pisaca, prevoditelja, ilustratora, dizajnera ...); osposobljavanje i zapošljavanje mladih na poslovima u nakladništvu, knjižarstvu, knjižničarstvu i vezanim zanimanjima; te uključivanje socijalno zanemarenih skupina u društvo putem knjige i čitanja i poticanje izvoza kroz poticanje prodaje prava na inozemna tržišta te širenje gotovih proizvoda na tržišta u zemljama regije te šire.

"Naš je zajednički cilj da se knjiga i čitanje štite i vrednuju u svim segmentima obrazovanja i znanosti te društva i gospodarstva općenito, da utječu na rast zapošljavanja pa tako i rast BDP-a, da zauzmu i zadrže važnu ulogu u međunarodnoj suradnji i promicanju postignuća iz svih navedenih područja na regionalnoj, europskoj i globalnoj razini, kao i da pomognu očuvanju razvoju hrvatskog jezika", ističu iz Knjižnog bloka.

"Držimo da će provođenje potpornih mjera, ostvarivanje zadatih ciljeva, međusektorska i međuinstitucionalna suradnja potaknuti oporavak izdavaštva i knjižarstva kao nekoć sjajne industrijske grane, a danas kreativne industrije s najlošijim ekonomskim pokazateljima, te oporavak knjižničarske grane, posljedično i poboljšanje statusa knjige, autora, ilustratora, dizajnera i svih drugih karika lanca knjige u našemu društvu", zaključuju.

Ključne riječi: knjige
<
Vezane vijesti