naslovna_36_2.jpgLibra, koja se sama određuje kao "časopis za književnost i Drugo", i ovaj puta piše o novim teorijskim i začudnim književnim ostvarenjima te nas upoznaje s novostima iz likovne prakse.

Ovih dana izišao je novi, 36. broj časopisa Libra Libera, poznatog prema tome što se bavi rubnim kulturnim, teorijskim i književnim fenomenima. Libra, koja se sama određuje kao "časopis za književnost i Drugo", i ovaj puta piše o novim teorijskim i začudnim književnim ostvarenjima te nas upoznaje s novostima iz likovne prakse.

Broj 36 je u znaku neuroantropologije o kojoj piše Tomislav Pletenac, profesor s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uz njegov tekst još su dva koji opisuju nastanak te znanosti u nastajanju koja bi združivala spoznaje kulturne antropologije i neuroznanosti. U njima možete pročitati koliko su ljudski mozgovi podložni utjecaju kulture te se u skladu s time i mijenjaju, prilagođavajući se okolišu.

Sunčana Tuksar Radumilo piše o fenomenu Edu-punka, to jest, krizi suvremenog obrazovanja te pokušajima samih nastavnika da promijene takvo stanje. Gnjev, svjesni nekonformizam, suprotstavljanje autoritetima donedavno su bila obilježja adolescentskih pankera. No sada se na te odlike pozivaju nastavnici.

Književni dio Libre Libera uobičajeno je posvećen radovima nedovoljno poznatih autora, onih koji su neopravdano pali u zaborav i kultnih koji u Hrvatskoj nisu prevedeni.

Književni dio Libre Libera uobičajeno je posvećen radovima nedovoljno poznatih autora, onih koji su neopravdano pali u zaborav i kultnih koji u Hrvatskoj nisu prevedeni. Tu nalazimo ulomke dva romana, jednoga iz 19. stoljeća i jednoga objavljenog lani. Prvi, Noćne straže (1804.) jedan je od najčudnijih pojava njemačke književnosti. Riječ je o mračnom, pesimističnom, grotesknom hororu. Knjiga je bila potpisana pseudonimom Bonaventura, a stručnjaci se danas slažu da je njezin autor Ernst August Friedrich Klingemann, autor mnogih posve običnih romana i drama svojeg doba. Drugi ulomak je iz prvog romana Johna Darniellea, pjevača i autora pjesama benda Mountain Goats. Vuk u bijelom kombiju jedan je od najdojmljivijih opisa gejmerske kulture. To je roman koji "napokon otkriva kako to iznutra izgleda", živjeti za igre, u igrama te s njihovim ponekad opasnim posljedicama.

Jedan temat posvećen je i inovativnom američkom filmskom kritičaru Nicholasu Rombesu, koji je za projekt 10/40/70 osmislio originalan način kritike: o filmu govori tako da analizira sličice koje se pojave kada se film zaustavi na desetoj, četrdesetoj i sedamdesetoj minuti. Naposljetku na red dolazi segment posvećen vizualnosti gdje se predstavlja fenomen asemičkog pisanja. Riječ je o djelima koja izgledaju poput teksta, ali se ne mogu čitati. Sastoje se od pseudo-slova, piktograma ili kvazi-ideograma, a neki su kolažni. U svakom slučaju, značenje stvaraju svojim oblikom, nečitkošću, a ne čitkošću. Libra Libera i ovim brojem pokazuje da osim mainstreama postoje razne druge varijante i načini umjetničkog izražavanja te čitatelje navodi na promišljanje vlastitog viđenja umjetnosti. Časopis se može naručiti preko Facebook stranice i putem maila libra.libera.casopis@gmail.com

naslovna_36_2_copy60298.jpg
Ključne riječi: knjige
<
Vezane vijesti