Halterova anketa 5+5

Gordan Bodog, voditelj programa u Centru MIRamiDA (Grožnjan/Zagreb), Kojih pet događaja koji se odnose na civilno društvo smatrate najboljima u protekloj godini? Pet "najpozitivnijih" događaja u civilnom društvu u '05. : 1) Održana je Prve Nacionalna konferencije o izgradnji mira (7/8 Prosinca), na kojoj je potpisivana Povelja o suradnji za izgradnju mira u RH, te podržana Platforma za izgradnju mira; proces rada na Platformi bio je, moguće, čak i važniji od same Konferencije: uspostavljena je izravna, bez "posrednika", suradnja između jedinica lokalne samouprave i aktivista/ica i NVO-a. 2) Trajao je (nekoliko godina) globalni proces izrade preporuka UN-u od strane "grass-roota" (aktivista/ica) koji zapravo teži "Novoj agendi za mir"; kulminacija tog procesa dogodila se na konferenciji "People Building Peace" u UN-u, 19/21 srpnja u NYC. Iznimno važno u tome procesu je globalno priznata i prepoznata uloga rada na traumi i rekoncilijaciji u svim post-konfliktnim društvima. Doprinos civilnog društva iz RH bio je vidljiv i cijenjen. 3) U RH se uspostavio i traje sve kvalitetniji javni proces/javni dijalog o suočavanju s prošlošću; posebno je važna uloga NVO-a u monitoriranju sudskih procesa za ratne zločine i zločine počinjene u ratu, i u RH i u regiji. 4) Stvoren je "iZmiR" (Inicijativa izgradnje mira i suradnje sudionika/ica Domovinskog rata, aktivista/ica za zaštitu i promicanje ljudskih prava i aktivista/ica za izgradnju mira): populacija koja je u svom građanskom samoorganiziranju bila etiketirana "proizašlim iz Domovinskog rata" sada ima priliku i mogućnost da kroz dijalog i suradnju sa aktivistima/icama i NVO-ima promišlja i unapređuje svoj doprinos demokraciji i izgradnji civilnog društva u RH. 5) Kroz razne "ad-hoc" koalicije (Antikorupcijska koalicija, Inicijativa "Matija Gubec", Forum civilnog društva...) civilni "sektor" sve uspješnije inicira javne rasprave i utječe na društvena zbivanja, inaugurirajući i osnažujući ulogu javnih politika u RH. Kojih pet događaja koji se odnose na civilno društvo smatrate najgorima u protekloj godini? Kako se meni čini, uočena negativna zbivanja pokazuju i dokazuju sposobnost kritičkog razmišljanja i motiviranost za transformaciju "negativnog" ka boljem, funkcionalnijem, principijelnijem... ukratko, na greškama valja učiti i ne ponavljati ih. Ono što je meni "vidljivo" je: 1) Neravnomjerna osposobljenost NVO-a u RH da "konkuriraju" međusobno na različitim natječajima za dobivanje financijskih potpora (i u RH i regionalno/europski/globalno); to ima za posljedicu "raslojavanje" NVO-a, na tzv. "jake", "srednje", "male" itd. pa nastavak "trenda" ka "krovnim" organizacijama i dalje traje. 2) I ove su godine jako vidljivo došle do izražaja slabosti u "strukturama" koje bi se "trebale baviti" civilnim društvom u RH (Nacionalna zaklada za razvoj CD, Ured za udruge pri vladi RH, Savjet za razvoj CD); dobar dio odgovornosti za takve "slabosti" snose i mnogobrojne udruge građana i građanki zbog svoje inertnosti; u tom prostoru djelovanja ima još puno toga za napraviti. 3) Nacionalne strategije, od kojih su neke jako dobro artikulirane, i nadalje ostaju "u ladicama birokracije i opstrukcije" - mehanizmi njihove implementacije i monitoringa, te nadogradnje i procjene uspješnosti i dalje su najslabija točka. 4) I dalje nema društvene valorizacije, pa onda niti primjene, o tome koliko sredstava iz BDP-a odnosno iz državnog proračuna namjenski spada i pripada "civilnom društvu": ako je minimum 1 posto, onda je to svake godine blizu milijardu kuna! To nisu sredstva s kojima država smije raspolagati; a ako bolje pogledamo, sredstva koja se "distribuiraju" (a ne "daju" !?) su daleko ispod te svote. Društvena posljedica je jasna!