Pitanje dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru prije svega je javnozdravstveno pitanje, ali i pokazatelj komunalnog pa i civilizacijskog standarda nekoga grada ili sredine. U slučaju grada Beča sustav nudi više od 900 punktova s besplatnom pitkom vodom kroz različita, pa i mobilna, rješenja.
O javnim česmama u Beču za H-Alter govore Astrid Rompolt, voditeljica službe za odnose s javnošću Bečkog vodovoda i Franz Weyrer, voditelj stručnog odjela za distribuciju vode u Bečkom vodovodu.
Možete li reći nešto o povijesti javnih česmi u Beču? Kada su postavljene prve i kako se sustav razvijao po pitanju besplatne pitke vode u javnom prostoru?
Franz Weyrer: Javne česme u Beču s vodom za piće najbolje kvalitete postoje od trenutka izgradnje sustava vodoopskrbe tj. 1873. godine, od kada se pitka voda u Beč cijevima doprema iz visokogorskih izvora. I prije toga su postojale česme u pojedinim dijelovima grada, no kvaliteta te vode nažalost često nije bila vrlo visoka.
Kako se sustav javnih česmi razvija zadnjih godina?
Franz Weyrer: Bečki vodovod gradi česme u različitim izvedbama. To uključuje pojedinačne česme s polugama za točenje vode direktno spojene na vodovodnu mrežu, a imamo i česme kao dodatnu opremu na postojećim hidrantima; naime, svi hidranti Bečkog vodovoda su nadzemni hidranti. Hidrant u ovoj izvedbi ima dvostruku funkciju – za gašenje požara i opskrbu pitkom vodom uz pomoć poluge i pipe slične onoj vodovodne armature.
Grad ima i mobilne česme koje zovemo Mobile i one su preinaka vatrogasnog hidranta s nadogradnjom oko tri metra visokog stupa od nehrđajućeg čelika s dvije pipe za vodu koje funkcioniraju na pritisak gumba i bočnim prskalicama vodene magle. I kod ovog oblika česme vatrogasni hidrant koji se nalazi ispod nje spreman je za uporabu u slučaju požara.
Koliko grad ima javnih česmi? Koliko od toga je povijesnih, a koliko onih koje su novije?
Astrid Rompolt: U Beču trenutno ima više od 900 česmi, a razlikujemo "starinske česme" te česme u stilu industrijskog dizajna.
Na kakvim lokacijama se postavljaju česme? Kako određujete lokacije?
Astrid Rompolt: U načelu se česme postavljaju u pješačke zone i uz pješačke staze, dječja igrališta, javne parkove i područja za razonodu kao što su Dunavski otok ili Prater, igrališta za pse, tržnice, te na prometnim čvorištima sredstava javnog prijevoza.
Česme se postavljaju u pješačke zone i uz pješačke staze, dječja igrališta, javne parkove i područja za razonodu kao što su Dunavski otok ili Prater, igrališta za pse, tržnice, te na prometnim čvorištima sredstava javnog prijevoza.
Franz Weyrer: Mobilne česme su incijalno osmišljene za potrebe Europskog nogometnog prvenstva u 2008. godine. To su tri metra visoka kućišta koja su tako koncipirana da ih se i pri velikim okupljanjima ljudi može zamijetiti već iz daljine.
Od tada se mobilne česme, koje se jednostavno stave na hidrante i spoje, svake godine od travnja do listopada postavljaju na vrlo frekventnim mjestima u gradu. Pri odabiru točnih lokacija pritom uzimamo u obzir nekoliko tehničkih faktora: da česme ne ometaju vidljivost prometnih znakova; podloga mora biti dobro učvršćena kako bi se osigurala sigurnost, i da je je u blizini odvodni kanal.
Postoji li tipska gradska česma i kako se došlo do toga rješenja?
Franz Weyrer: Mobilne česme oblikovane su u suradnji Beče direkcije magistrata MA 31 – Vodovod i poduzeća koje je pružilo tehničku i izvedbenu podršku.
Kako su česme označene i mapirane?
Astrid Rompolt: Česme su ucrtane na online karti grada i to u u rublici "Zdravlje i socijalna pitanja". Sve česme same po sebi fizički nisu posebno označene. Samo se izvori s vodom koja nije za piće posebno označavaju odgovarajućim piktogramima.
Jesu li neke od česmi prilagođene konzumaciji vode za životinje?
Astrid Rompolt: Da, grad ima i takvih i to na niz lokacija.
Kakvi su statistički pokazatelji potrošnje vode na javnim česmama?
Astrid Rompolt: Količina vode koja se konzumira putem česmi se ne mjeri zasebno. Potrošnja vode ovim putem u usporedbi s ukupnom potrošnjom vode u Beču, što iznosi oko 125 milijuna metara kubnih godišnje, je prilično mala.
Kakva je suradnja s građanima po pitanju inicijativa za nove česme?
Astrid Rompolt: Ako građani na određenim mjestima žele česme javljaju se vijećima četvrti. Ona potom odlučuju je li četvrt suglasna s postavljanjem česme. Financiranje postavljanja česmi provodi se, naime, iz proračuna četvrti.
Kakvi su vam planovi za daljnje poboljšanje sustava punktova s besplatnom dostupnom pitkom vodom u javnom prostoru?
Astrid Rompolt: Daljni razvoj gradske mreže javnih česmi, a planiranje novih lokacija postavljanja česmi najčešće se provode u sklopu sanacija javnih prometnica i obnove grada.
_
Zahvaljujemo Inozemnom uredu Grada Beča u Zagrebu za pomoć pri realizaciji intervjua.
