Prije dvije godine, u vrijeme intenziviranja migrantskih kretanja, na području PU vukovarsko-srijemske oformljena je operativna akcija Koridor s ciljem sprječavanja iregularnih migracija. Za šefa stožera operativne akcije tada je imenovan Zoran Melkić, inače djelatnik Službe organiziranog kriminaliteta unutar policije. Već u prvoj fazi akcije djelatnicima kriminalističke policije u Vinkovcima na ispomoć su pozivani djelatnici krim-policije iz Zagreba i drugih uprava, a zadatak im je bilo hvatanje krijumčara, i imovine i ljudi, kriminalistička obrada, podnošenje kaznenih prijava.Dragana Knezić, psihologinja iz Rehabilitacijskog centra za stres i traumu - "migrantska detencija, kao i bilo koji drugi oblik lišavanja slobode, ozbiljan je rizik za mentalno zdravlje koji za velik dio ljudi ima dugoročne posljedice za psihološko zdravlje i opću dobrobit"
Kako je za Net.hr jučer opisao izvor iz policije, stvar s akcijom Koridor posljednjih se godina otela kontroli.
“Sada se jednostavno nazivaju Koridor. Imaju vlastite Whatsapp i Viber grupe, razmjenjuju podatke, fotografije o grupama migranata… Znakovito je da djeluju na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, dakle, pomiču se kao i stvarna mobilna jedinica vezana prije svega uz granicu. Mislim da je sada već i unutar sustava jasno da se uvijek kad oni dođu na neki teren ubrzo pojave informacije o tome da je netko ‘propucan’ ili da je bilo pljačke, premlaćivanja”, istaknuo je za Net.hr sugovornik iz policije.
Opisao je i kako Melkićeva jedinica nema svoj memorandum, nema formalnu zapovjednu hijerarhiju, a organizirani su po principu operativnih grupa. Rade u civilnoj odjeći, s civilnim vozilima koja nemaju adekvatne sustave za zaustavljanje vozila, osim bljeskalica, zaustavljaju po vlastitom nahođenju, uglavnom veće osobne automobile i kombi vozila.
O problematičnom djelovanju "koridoraca" koji operiraju u sivoj zoni pretjerane i nekontrolirane moći, imali smo prilike čuti prije nekoliko mjeseci u Korenici, ali i najrecentnije, prije svega tjedan dana - od građanina kojeg smo sreli u blizini Ivanca, grada u Varaždinskoj županiji, blizu granice sa Slovenijom."Bilo je različitih grupa, od kojih i onih s velikim brojem maloljetnika, ali i male djece. Policajci su se prema grupama nerijetko odnosili grubo, pogotovo prema odraslijim muškarcima. Migranti su većinom bili iscrpljeni i pospani prilikom dovođenja u postaju", priča naš sugovornik
Kako nam priča mještanin, zabrinuti građanin čiji su podatci poznati redakciji, u Ivancu je velik broj koridoraca. Posljednjih mjeseci patroliraju obližnjim šumama u civilnoj odjeći, čekaju na dojave o potencijalnim kretanjima (poetncijalnih) migranata. "Imam dojam da nikome zapravo ne odgovaraju i da nitko ne zna što točno rade", objašnjava naš sugovornik.
Ističe kako mu nije svejedno u obiteljskoj šetnji gradom slušati o pričama s eksplicitnog lova na migrante. Mišljenja je kako većina mještana nije ni svjesna što se oko njih trenutno događa. Dio koridoraca je, tvrdi, smješten u obližnjem hotelu Orion. Priča o krijumčarenjima ljudi također je sve više, a u njih su upleteni razni akteri iz raznih zemalja.
Migrante, koje se uhićuje u pokušaju prelaska granice sa Slovenijom, policija je, kažu nam svjedoci, u više navrata privodila u mjesnu policijsku postaju u Ivancu, te ih nakon proizvoljne detencije "vraćala natrag" prema Srbiji ili Bosni i Hercegovini.
Kako nam potvrđuje drugi izvor, u policijskoj postaji u Ivancu događaju se problematične radnje. Naime, u više je navrata svjedočio privođenju većih grupa izbjeglica i migranata, koji su u višesatnoj detenciji zadržavani u garažnom prostoru postaje. U prostoru nema adekvatnog grijanja, za migrante je postavljeno tek nekoliko stolica i stol u garaži, ali daleko premalo, tako da ih većina provodi čitavo vrijeme sjedeći i ležeći na podu, zaogrnuti dekama.
Prilaz policijskoj postaji u Ivancu
Ističe kako garaža zapravo ima radijatore koji se ne pale, a velika garažna vrata su poluotvorena pa grijanje, i da ga ima, ne bi puno pomoglo. Garažni prostor nema ni bazični sanitarni čvor. Garaža policijske postaje namijenjena je za tri veća vozila, i ima ujedno i troje garažnih vrata. Nalazi se na unutarnjem, skrovitom parkiralištu policijske postaje, do kojeg se dolazi kroz prilaz od zgrade.Kako nam priča mještanin, zabrinuti građanin čiji su podatci poznati redakciji, u Ivancu je velik broj koridoraca. Posljednjih mjeseci patroliraju obližnjim šumama u civilnoj odjeći, čekaju na dojave o potencijalnim kretanjima (poetncijalnih) migranata
"Bilo je različitih grupa, od kojih i onih s velikim brojem maloljetnika, ali i male djece. Policajci su se prema grupama nerijetko odnosili grubo, pogotovo prema odraslijim muškarcima. Migranti su većinom bili iscrpljeni i pospani prilikom dovođenja u postaju", priča naš sugovornik, čiji su podatci također poznati redakciji.
Ove smo godine već u više navrata pisali o pritvaranjima, mučenju i nehumanom postupanju prema izbjeglicama i migrantima u garažnim prostorima policijske postaje u Korenici, za koju se svjedočanstva gomilaju još od prosinca prošle godine. Slično kao i u Ivancu, garaža se nalazi u unutarnjem dvorištu koje služi i kao parkiralište, i zaklonjeno je od pogleda javnosti, skrovito iza glavne zgrade.
U svjedočanstvima o garaži u Korenici redom se ističe kako izbjeglicama i migrantima nije omogućeno zakonom zajamčeno pravo da zatraže azil, oduzima im se osobne stvari, razdavaja se muškarce i žene, nekad i roditelje i djecu, fizički i psihički ih se maltretira, izgladnjuje, ne dozvoljava da idu na wc i lišava najosnovnijih ljudskih prava i dostojanstva.
MUP na upite o slučajevima iz Korenice nije opovrgnuo držanje migranata u garažama, već su iz ministarstva navodili da su migrante satima na podu u garaži bez grijanja držali zbog "sklanjanja od vjetra i hladnoće", te da se "ne radi o običnoj garaži, na zidovima su keramičke pločice".Maloljetnici, od kojih najmlađi imaju 14 godina, držani su, kako navode, u podrumskoj prostoriji u kojoj su ih hrvatski policijski službenici tukli palicama, rukama i nogama
Iz MUP-a su također, za jednu obitelj o čijem smo pritvaranju u garaži o Korenici izvještavali, Večernjem listu obznanili da "migranti iz garaže u Porinu čekaju azil". Kako smo u više navrata provjeravali tu informaciju, i s migrantima i organizacijama na terenu, uvjerili smo se da se obitelj još uvijek nalazi u Bosni i Hercegovini, u koju su protjerani. Nisu završili u Porinu i nije im omogućeno da zatraže azil, iz čega je jasno da je MUP lagao.
MUP-u smo poslali i upit o detenciji migranata u garažnim prostorima policijske postaje u Ivancu, ali odgovor do zaključenja ovog teksta nismo dobili.
Ovoga mjeseca na vidjelo je izišao još jedan slučaj problematične proizvoljne detencije migranata. Centar za mirovne studije uputio je prošli tjedan zahtjev za istragu navoda o nezakonitoj detenciji i nasilju nad djecom bez pratnje, nakon što je Border Violence Monitoring Network u svom novom izvještaju objavio svjedočanstva djece bez pratnje koja govore o tome da su bili zatvoreni u podrumu ispod graničnog prijelaza Bajakovo.
Maloljetnici navode kako su ih policijski službenici udarali te ih smjestili u prostoriju koja nalikuje na zatvorsku ćeliju, onemogućili im pristup sanitarnom čvoru, hrani i vodi.Kako nam potvrđuje drugi izvor, u policijskoj postaji u Ivancu događaju se problematične radnje. Naime, u više je navrata svjedočio privođenju većih grupa izbjeglica i migranata, koji su u višesatnoj detenciji zadržavani u garažnom prostoru postaje
Zahtjev za hitnom istragom upućen je MUP-u, a zatraženo je i postupanje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Vijeća za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti, pravobraniteljice za djecu te pučke pravobraniteljice.
Maloljetnici, od kojih najmlađi imaju 14 godina, držani su, kako navode, u podrumskoj prostoriji u kojoj su ih hrvatski policijski službenici tukli palicama, rukama i nogama. Bili su privedeni u listopadu, nakon što su uhićeni u iregularnom pokušaju prelaska granice.
U sobi su držani u različitim vremenskim periodima, od jednog do četiri sata, a jedan od njih sobu je opisao kao "ćeliju bez prozora". Nije im dana ni hrana ni voda, nisu imali pristup sanitarnom čvoru, nije im osiguran prevoditelj, kao ni posebna zaštita na koju imaju pravo kao maloljetnici. Nakon mučenja u podrumu utovareni su u stražnji dio bijelog kombija bez prozora, čiji se unutarnji dio sastoji od kaveza, i prevezeni na srpsku stranu granice. Tamo su im policajci vratili mobitele, ali su ih prvo razbili, gazeći ih čizmama.
Jedan od maloljetnih migranata pokazuje razbijeni mobitel (Foto: BVM)
Jedan šesnaestogodišnjak iz Afganistana, koji je u podrumu bio pritvoren više od sat vremena opisao je kako su ga policajci bez prestanka tukli palicama i šakama. Opisao je kako su ga "bacali od zida do zida", igrajući se tako s njime na nadasve okrutan način. Nakon mučenja, grupa je bila prisiljena potpisati dokumente na jeziku koji nisu razumjeli. Nije im dozvoljeno da postavljaju pitanja.Naš sugovornik ističe kako garaža ima radijatore koji se ne pale, a velika garažna vrata su poluotvorena pa grijanje, i da ga ima, ne bi puno pomoglo. Garažni prostor nema ni bazični sanitarni čvor
Ovakvi tipovi abitrarne detencije, osim što su zakonski problematični i općenito nehumani, posebno su pogubni i za psihološko zdravlje migranata i izbjeglica.
Kako je pri nedavnom predstavljanju Smjernica za unapređenje sustava zaštite prava žrtava kaznenih djela počinjenih u detenciji (autorica Petra Glušćić Puljek), istaknula Dragana Knezić, psihologinja iz Rehabilitacijskog centra za stres i traumu - "migrantska detencija, kao i bilo koji drugi oblik lišavanja slobode, ozbiljan je rizik za mentalno zdravlje koji za velik dio ljudi ima dugoročne posljedice za psihološko zdravlje i opću dobrobit".
"Posljedice su utoliko veće ukoliko je to lišavanja slobode arbitrarno, ako se percipira kao nepravedno i bez valjanih razloga. Čim dulje traje, to su posljedice ozbiljnije", kazala je Knezić.
Pritom valja uzeti u obzir kako većina migranata koja završi u detenciji ima povijest traumatskih iskustava i događaja, pri čemu detencija pojačava te rizike. Detencijska iskustva posebno su štetna za djecu i maloljetnike, a njih je, izgleda, u hrvatskim policijskim postajama, garažama i podrumima - nemalen broj.
