Foto: Korzo.netFoto: Korzo.netPredstavnici civilnog društva traže da se promijeni dosadašnji diskurs Europske unije u kojem se izbjeglice tretiraju kroz prizmu sigurnosti i zaštite europskih granica, umjesto u kontekstu ljudskih prava. Zahtijevaju efikasnu službu spašavanja na moru i proporcionalno zbrinjavanje izbjeglica među državama članicama.

Nevladine udruge za ljudska prava predložile su danas Vladi mjere kojima se traže promjene europskih politika prema izbjeglicama, te zahtjeve koje će, zajedno s nekim međunarodnim organizacijama, odaslati Europskoj uniji, uoči sastanka premijera članica EU u Bruxellesu 24. i 25. listopada. Na konferenciji, na kojoj je sudjelovala i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, upozoreno je na nužnost promjene diskursa politike zemalja EU prema pitanju tražitelja azila i izbjeglica, u svjetlu recentnih tragedija koje su se dogodile u Mediteranu.

Zoran Pusić: Zemlje članice bi trebale promijeniti zakone i praksu kojom kriminaliziraju spašavanje na moru i stvaraju nepremostive prepreke brodovima koji spase izbjeglice, budući da takvi brodovi ne mogu pristati u luke već se šalju u daleke destinacije

Predstavnici civilnog društva traže, naime, da se promijeni dosadašnji diskurs Unije u kojem se izbjeglice tretiraju kroz prizmu sigurnosti i zaštite europskih granica, umjesto u kontekstu ljudskih prava.

Tim je povodom predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić uputio pismo predsjednicima Republike i Vlade, Ivi Josipoviću i Zoranu Milanoviću, u kojemu traži da Unija i njene članice zajedničkom koalicijom organiziraju efikasnu službu spašavanja na moru, spriječe daljnja masovna stradanja te proporcionalno rasporede zbrinjavanje izbjeglica među države članice. "Da je to učinjeno prije, svaka zemlja bi u zadnjih 20 godina primila manje od dodatnih tisuću izbjeglica, a akcija bi spasila 20 tisuća ljudi", rekao je Pusić, dodajući kako bi zemlje članice trebale promijeniti zakone i praksu kojom kriminaliziraju spašavanje na moru i stvaraju nepremostive prepreke brodovima koji spase izbjeglice, budući da takvi brodovi ne mogu pristati u luke već se šalju u daleke destinacije.

Pusić je predložio i da se izbjeglicama olakša regularni ulaz i tako smanji prostor za kriminalno švercanje, pljačku očajnih ljudi i potpuno zanemarivanje njihove sigurnosti. Pusić je upozorio i na aktualnu politiku protivljenja liberalizaciji zakona koji reguliraju pitanje imigranata. Smatra, naime, da mnogi političari koji se zgražaju porastom ksenofobije, svoje nečinjenje opravdavaju tvrdnjom da bi liberalnija politika prema imigrantima pojačala radikalnu desnicu, koja bi, kad bi došla na vlast, donijela daleko oštrije mjere prema ovom problemu.

Vesna Teršelič: Važno je da Hrvatska u vanjskopolitičkom prostoru pokaže koliko je važno pružiti pomoć izbjeglicama i prepoznati u njima mogućnost razvoja društava unutar EU, jer ti ljudi donose sa sobom novu energiju i nove ideje pa ih se zbog toga ne bi trebalo gledati kao ugrozu

"Istina je da radikalno desne stranke u EU porast popularnosti grade na strahu od imigranata, posebno onih iz sjeverne Afrike. Najveći porast takvih političkih opcija je bio u zemljama gdje je bila najveća ekonomska kriza. Međutim, to ozbiljno ugrožava principe i vrijednosti na kojima je građena Europska unija, a koji su nastali kao vizija kad su tijekom Drugog svjetskog rata milijuni nesretnika bježali pred ratovima te etničkim i ideološkim progonima u Europi. Nalazimo se u paradoksalnoj situaciji da se vlade europskih zemalja, bez obzira na ideološku orjentaciju odriču tih principa uz opravdanje da je to pokušaj da se ti principi sačuvaju. Da bi se to promijenilo, treba uložiti značajne napore prema javnom mnijenju u vlastitoj zemlji", kazao je Pusić, upitavši jesu li ti napori opravdaniji kad se vojnom silom nastoji srušiti neki diktator u stranoj zemlji da bi se navodno pomoglo ljudima koje on tlači.

"Pri tome su kolateralne žrtve među onima kojima se pomaže takve da dovode cijeli pothvat u pitanje. Ovdje je potpuno čista situacija; bez ijednog ispaljenog metka može se spasiti živote tisućama ljudi koji bježe upravo od takvih diktatorskih režima", rekao je Pusić.

Julija Kranjec: Nakon posljednje tragedije u Lampedusi u EU izrečene su zabrinjavajuće poruke kako će se uvesti još represivnije mjere, što znači još drastičnije "zatvaranje" granica

Voditeljica Documente - centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič kazala je kako bi Hrvatska trebala prednjačiti u ovakvim inicijativama među članicama Unije, upravo zbog recentnog iskustva rata i pružanja utočišta tragedijom pogođenim ljudima: "Važno je da Hrvatska u vanjskopolitičkom prostoru pokaže da uči iz tih iskustava i razumije koliko je važna politika izgradnje mira, koliko je važno pružiti pomoć izbjeglicama i prepoznati u njima mogućnost razvoja društava unutar EU, jer ti ljudi donose sa sobom novu energiju i nove ideje pa ih se zbog toga ne bi trebalo gledati kao ugrozu, što je razvidno iz današnje imigrantske politike, koja prije svega zatvara vrata a ne pokazuje solidarnost. Stoga bi Hrvatska trebala unutar europskih institucija izaći s porukom solidarnosti s izbjeglicama, usmjerenoj na konkretne mjere koje će biti fokusirane na efikasnije službe spašavanja na moru i raspoređivanje i zbrinjavanje izbjeglica po različitim članicama EU-a", kazala je Vesna Teršelič, dodajući kako se aktualna EU pretvorila u tvrđavu koja prije svega vodi računa o tome kako spriječiti ljude u dolasku u Uniju, dok se fokus treba premjestiti na zaštitu onih kojima u matičnim zemljama prijeti nasilje, bjeda, rat i glad.

Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije je kazala je kako snažno podržavaju ideju da Hrvatska, uz Švedsku, bude jedna od prvih članica EU koja će pružiti u aktualnoj situaciji otvoren pristup i zaštitu izbjeglicama iz Sirije, ali i svima drugima kojima je to potrebno. "Također vjerujemo u solidarnost hrvatskih građana i građanki, koji su tu solidarnost pokazali tijekom devedesetih godina u prihvatu izbjeglica", istaknula je Julija Kranjec, dodajući da bi Hrvatska trebala zauzeti proaktivnu ulogu na razini Unije oko migracijskih politika u EU. Naime, podsjetila je kako su nakon posljednje tragedije u Lampedusi u EU izrečene neke zabrinjavajuće poruke kako će se uvesti još represivnije mjere, što znači još drastičnije "zatvaranje" granica. U tom kontekstu udruge traže preispitivanje uloge Frontex, europske agencije za koordinaciju graničnih kontrola.

Vesna Pusić: Bilo bi dobro da se sredstva iz EU iskoriste prvenstveno na poboljšavanju uvjeta u prihvatnim centrima i rješavanju nekih od razloga koji ljude dovode do očajničkih odluka da odlaze na put preko Mediterana

"Riječ je o instituciji koja ima mandat sprečavanja ulaska nedokumentiranih imigranata ali ne i sprečavanje ovakvih tragedija i spašavanje života. Smatramo da su se višegodišnje restriktivne mjere pokazale neadekvatne; budžet Agencije je 2006. bio 19 milijuna eura, a 2013. je povećan na 85 milijuna eura. Činjenica da je pritom u zadnjih 10 godina poginulo 20 tisuća ljudi govori da ovo nisu mjere koje sprječavanju ovakve tragedije", kazala je Julija Kranjec, podsjećajući kako se ovu Agenciju dosad prozivalo i za kršenje ljudskih prava izbjeglica, što je, smatra, jedan od brojnih razloga zašto uoči sastanka u Bruxellesu predlažu Hrvatskoj da zauzme stav prema kojem bi se tražio građanski nadzor nad Frontexom, ukoliko se EU odluči na daljnje jačanje ove Agencije. Uz to je predloženo i da se traži spremnost da se na lokalnoj razini uspostave veći standardi u prihvatu izbjeglica od onih koji su propisani EU direktivama.

Ministrica Vesna Pusić potvrdila je kako će Republika Hrvatska predložiti više amandmana na zaključke tijela EU zaduženih za ovu tematiku. "Riječ je o pokušajima da se problem adresira na njegovom izvoru, odnosno da se problem rješava u državama iz kojih izbjeglice dolaze. Bilo bi dobro da se sredstva iz EU iskoriste prvenstveno na poboljšavanju uvjeta u prihvatnim centrima i rješavanju nekih od razloga koji ljude dovode do očajničkih odluka da odlaze na put preko Mediterana", istaknula je Vesna Pusić.

Ključne riječi: imigranti, migracija
<
Vezane vijesti