Na inicijativu organizacije za zaštitu prirode WWF, ovaj se dan inače obilježava gašenjem svjetala u domaćinstvima i tvrtkama na jedan sat, a organizatori su ove godine usto odlučili održati i akciju pošumljavanja kako bi građanima ukazali na potrebu očuvanja šuma u borbi protiv klimatskih promjena. Akciju su zajednički organizirali WWF Adria, inače podružnica WWF-a za ovu regiju, Hrvatske šume, Park prirode Medvednica, te Ikea Hrvatska, podružnica multinacionalnog koncerna koji se bavi proizvodnjom i prodajom namještaja, pri čemu masovno eksploatira drvo kao ključni resurs.
S početkom u 10 sati, podno nekadašnje polazne stanice žičare, okupilo se stotinjak građana kako bi sudjelovali u ovoj akciji, razvili ekološku svijest, te i sami naučili kako posaditi sjemenku. Organizatori su građanima podijelili lopate, a terenski stručnjaci iz Hrvatskih šuma su im na obližnjem terenu pokazali kako se sade sjemenke za pošumljenje površina.
"Već pet godina WWF Adria i Park prirode Medvednica zajedno gase svjetla, a ove godine smo htjeli dodatno poraditi na osvještavanju ljudi oko problema klimatskih promjena. U manje od 12 mjeseci razmaka u 2013. i 2014., imali smo devet oluja koje su ostavile teške posljedice na Medvednici, te ostavile ogromne količine vjetroizvala. Danas ćemo pošumiti jedan hektar, došlo je puno ljudi, građani prepoznaju ovu planinu kao svoju i žele dati svoj doprinos", rekla je Snježana Malić-Limari, ravnateljica Parka prirode Medvednica.
Medvednica je naime u periodu 2013-2014 bila pogođena snažnim olujama koje su devastirale gotovo 50 tisuća kubika šumske površine. Hrvatske šume su u sanaciju uložile nekoliko milijuna kuna, a vrijedni šumari su odmah izašli na izrazito opasan teren, stopirali svoje redovne planove, te krenuli u spas i saniranje površine kako bi se spriječila riskantna klizišta. Njihovim predanim radom, do danas je sanirano 95 posto uništene površine čime su posađeni korijeni nekih novih raskošnih stabala kojima trebaju deseci godina da narastu.
Martin Šolar iz organizacije WWF Adria Hrvatsku smatra zemljom čiju prirodu valja čuvati, a današnja je akcija dio strategije zajedničkog rada nevladinog sektora, državnih poduzeća i privatnog sektora.
"Naša organizacija radi po čitavom svijetu. Prošle godine je u Zagrebu osnovan novi ured koji pokriva 8 država regije. U Hrvatskoj nemamo lavove i tigrove koje treba spašavati, ali imamo šume, mora, zaštićena područja, slatkovodne ekosustave. Naš cilj je da zajedno potražimo bolja rješenja za održiv razvoj i zaštitu prirode", rekao je Šolar.
U vidu zajedničkih rješenja, pitali smo kako je moguće da organizacija koja se bavi zaštitom okoliša surađuje s korporacijom koja ga masovno uništava.
"S jedne strane imate pravo, a s druge strane ima korporacija koje su još veći uništavači i zagađivači. Mi smo toga svjesni. Ikea ima svoj trend održivog šumarstva. Oni jesu masovni potrošači drvne mase, ali podržavaju zaštitu i obnovu šuma. Šume na Medvednici su oštećene zbog oluja, vjetroizvala, a sve je to posljedica klimatskih promjena. Ikea je tu vidjela svoj interes, ali i odgovornost da pomaže", kazao je Šolar.
Ovakav konformistički stav i mlaki otpor teško može stati na kraj korporacijama koje se radi profitnog imperativa ne ustručavaju eksploatirati gotovo svaki kutak planete.
Ikea je među vodećim svjetskim proizvođačima i prodavačima namještaja, što znači da je i eksploatatorski gigant. Za ovu priliku su umjesto standardne eksploatacije nastojali pokazati nekoliko sati svoje brige, pri čemu je njihov sustainable manager Hrvoje Dragušica priznao eksploataciju, a drvo opisao kao identitet, a ne izvor profita.
"Godišnje eksploatiramo 17 milijuna kubičnih metara drveta. To je dio našeg identiteta, i naša je obaveza da se prema njemu odnosimo odgovorno. Današnjih pet tisuća sadnica je mali dio napora da se prema šumama i drvetu odnosimo na odgovoran način. U Hrvatskoj smo relativno kratko, ali želimo na ovakav mali način započeti naš doprinos odgovornom ponašanju prema šumama", kaže Dragušica.
U Hrvatskoj je Ikea kratko, ali je na sjeveru i istoku Europe nešto duže. Tamo se prema svom identitetu ponaša toliko odgovorno da su svojim masovnim sječama ugrozili ekosustav prašuma u ruskom dijelu Karelije, jednom od najvažnijih ekosustava na svijetu, te time navukli bijes globalnih ekoloških organizacija.
U Hrvatskoj, Ikea nije vlasnik nijedne šumske površine, a sudeći po današnjem stanju, Hrvatske šume ne razmišljaju u smjeru prodaje šumskog zemljišta koje na državnoj razini čini 37 posto ukupne površine.
"Zakon o šumama je takav da su šume od državnog interesa. Nema prodaje šuma, ide se čak na otkup privatnih šuma da budu u državnom vlasništvu. Kod nas je prirast uvijek veći od sječe, uvijek imamo više drvne mase nego što se posječe", rekao je Ivica Dugački iz Hrvatskih šuma, inače upravitelj Šumarije Zagreb.
Marljivi šumari s kojima smo razgovarali ponosni su na činjenicu da prirodne šume čine 95 posto ukupnih šuma u zemlji, a država se drži načela potrajnog gospodarenja šumama što hrvatske šume čini posebno očuvanima, i što je jedinstveno u Europskoj uniji.
Što se tiče vlasničkih odnosa na samoj Medvednici, 60 posto ukupne površine je u državnom, a 40 posto u privatnom vlasništvu, pri čemu se zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa pravi vlasnici parcela često ni ne znaju, te su česte krađe i neodgovorna sječa drva.
Akcija je službeno trajala do 14 sati, a WWF Adria je za kraj pozvala građane da u 20.30 sati ugase svjetla na sat vremena i tako se pridruže akciji protiv klimatskih promjena.
Ako govorimo o ozbiljnoj borbi protiv klimatskih promjena dužoj od sat vremena, jasno je kako je osnovni preduvjet borbe upravo napuštanje načela tržišno-profitnog upravljanja prirodom odnosno prihvaćanje načela društvenog upravljanja. Kad se priroda podredi logici tržišta, ona postaje običan bunar za izvlačenje ekstraprofita, a mnoge su zemlje i ekosustavi u svijetu već osjetili posljedice takvog pristupa.
