Konferenciju je otvorila Andreja Rosandić koja je predstavila teoretski okvir društvenog poduzetništva tako što je napravila distinkciju između društvenog i tradicionalnog poduzetništva. Kao regionalna menadžerica za održivost NESst-a – međunarodne organizacije koja razvija društvena poduzeća navela je i nekoliko primjera društvenog poduzetništva kao što su Rodin let, Humana Nova i Kockascoki.
Anton Hakanson, švedski društveni poduzetnik predstavio je svoju aplikaciju DayCape – aplikaciju koja omogućuje roditeljima, prijateljima i učiteljima planiranje obveza autističnoj djeci te za rezultat ima unapređenje kvalitete života djece s autizmom, ali i sličnim poremećajima. I sam je u djetinjstvu imao dijagnozu autizma te nije čudno kada kaže da svoj uspjeh mjeri povratnim pozitivnim komentarima korisnika aplikacije.
Općenito negiranje i zataškavanje postojanja društvenih problema kao što je trgovanje ljudima i oružjem što uvelike otežava dobivanje podrške od vlade i inih institucija, kao najveći problem pokretanja društvenog poduzetništva u Rusiji istaknula je Elena Timofeeva.
Marco Forzati, glavni istraživač na području vezanim za komunikacijske tehnologije i socio-ekonomiju, koji je nedavno izabran za stručnjaka Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku, pametan i održiv razvoj Europske komisije predstavio je aplikaciju TimeVillage – virtualnu Zaključak panela bio je da se društveni poduzetnici suočavaju s dva glavna izazova – koju nenovčanu kategoriju odrediti kao interes za investitore te neprilagođen zakonski okvir za društveno poduzetništvo u smislu određivanja pravnog oblika organizacije što sa sobom nosi i niz drugih izazovazajednicu ljudi koji razmjenjuju vrijeme i pomažu jedni drugima. Luka Piškorič, suosnivač Poligon kreativnog centra u Ljubljani i Slovenia Coworking Iniciative prezentirao je Poligon - neovisnu platformu za razvoj neprofitnih i profitnih projekata s namjerom pomaganja samozaposlenim poduzetnicima. Poligon okuplja poduzetnike koji djeluju na području ekonomije, društvenog poduzetništva i kulture.
U sklopu konferencije održana je panel diskusija s ciljem usporedbe stanja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj i u inozemstvu kao i usporedbe iskustava te izazova s kojima se suočavaju domaći i strani društveni poduzetnici. Zaključak panela bio je da se generalno društveni poduzetnici, bez obzira na to iz koje zemlje dolaze, suočavaju s dva glavna izazova – koju nenovčanu kategoriju odrediti kao interes za investitore, s obzirom da kod ovog specifičnog oblika poduzetništva to nije novac te neprilagođen zakonski okvir za društveno poduzetništvo u smislu određivanja pravnog oblika organizacije što sa sobom nosi i niz drugih izazova.
Ivan Kardum predstavio je projekt etične razvojne banke u vlasništvu svojih članova čiji je primarni cilj razvoj boljeg društva i dobrobit njenih suvlasnika. Prikazao je model poslovanja Etične banke koji se uvelike razlikuje od modela poslovanja tradicionalnih banaka. Zaključio je kako će najveći izazov u poslovanju Etične banke biti zadobiti povjerenje potencijalnih klijenata, s obzirom na općenitu negativnu percepciju ljudi prema bankama.
"Društvena poduzeća imaju važnu ulogu kako na lokalnoj razini gdje potiču društvene promjene tako i na nacionalnoj razini kao važan pokretač razvoja jer, iako prevladava mišljenje kako društvena poduzeća u velikoj mjeri koriste sredstva proračuna, upravo suprotno, ona su veliki sudionik na prihodnoj strani proračuna", istaknuo je Teo Petričević, direktor ACT grupe - prvog konzorcija društvenih poduzeća u Hrvatskoj.