"Posao od 50 milijuna eura: Veneciju će štititi Brodosplitove brane", "Brodosplitova čelična vrata spašavaju Veneciju od velikih poplava", "Škver brani Veneciju za 50 milijuna eura" samo su neki od naslova koji su najavili "pobjedu" splitske tvrtke Brodosplit na međunarodnom natječaju konzorcija Venezia Nuova.
"Uz ranije dobivenu izgradnju brana za lagunu Malamocco, sada smo izabrani i za gradnju brana lagune Chioggia. S ovim projektima dokazujemo da smo konkurentni i kvalitetni u međunarodnim relacijama i da je splitski škver u mogućnosti izgraditi, uz brodove, i vrlo složene i zahtjevne čelične konstrukcije", istaknuli su iz Brodosplita. Dodaju da bi ugovori trebali biti potpisani sredinom prosinca, a da bi radovi na izgradnji trebali krenuti početkom 2015. godine.
"Ovim iskorakom u offshore projekte, Brodosplit se pozicionira na tržištu koje ima veću dodanu vrijednost, te kao takav stječe neophodne reference za sljedeće slične projekte. Oba projekta koja će odraditi Brodosplit obuhvaćaju preko 12 000 tona ugrađenog čelika ukupne vrijednosti s radovima i logistikom od oko 50 milijuna eura", ističu iz Brodosplita.
Dok se s ove strane Jadrana slavi dobar posao, u Italiji je druga priča. Naime, Brodosplit nije spomenuo kako je izgradnja čeličnih brana u sklopu projekta MOSE (MOdulo Sperimentale Elettromeccanico), jedan od najvećih građevinskih koruptivnih slučajeva u Europi.
Nakon velike poplave iz 1966. godine kada je more poraslo za dva metra i izlilo se na sve gradske trgove i ulice, započela su brojna istraživanja, studije o zaštiti Venecije od poplava, te su doneseni posebni zakoni o zaštiti Venecije i lagune. Na kraju je uz pomoć talijanske vlade Prema izjavama koordinatora istrage Stefana Ancilottoa, sumnja se da je dio novca namijenjenog za mito prelazio preko Hrvatske i San Marina utemeljen poseban konzorcij Venezia Nuova koji je ponudio projekt MOSE. Projekt je zapravo zaštitni sustav koji bi uz pomoć pokretnih brana trebao izolirati Venecijansku lagunu od Jadranskog mora za razinu plimnog vala od 110 cm pa sve do tri metra. Projektom, čija je vrijednost procijenjena na šest milijardi eura, predviđena je izgradnja 79 mobilnih brana, u četiri reda, a od toga 41 na ulazu Lido, 18 na ulazu Malamocco i 18 na ulazu Chioggia. Brane, odnosno pokretne čelične zaklopnice, leže u posebnim betonskim kadama izgrađenima na dnu mora, temeljenima na čeličnim i betonskim pilotima. One su šuplje i ispunjene vodom, a u slučaju najave pristizanja plimnog vala, u njih se upuhuje zrak i istodobno se ispušta voda, te se zaklopnice podižu i stvaraju barijeru valu. Izgradnja MOSE-a započela je 2003. godine za vrijeme Berlusconijeve vladavine, a nakratko je 2006. godine zaustavlja vlada Romana Prodija zbog preispitivanja proračuna. U međuvremenu, raste otpor projektu te se uključuju brojne udruge za zaštitu lagune, ali i pojedini stručnjaci i inženjeri koji nude jeftinije i manje štetne alternative za obranu od poplava. Također valja naglasiti kako Gradsko vijeće Venecije nije podržavalo izgradnju MOSE-a, te da je u nekoliko navrata upozoravalo na različite nepravilnosti.
O projektu i problemima vezanim za njega, razgovarali smo s bivšim venecijanskim vijećnikom i članom Ambiente Venezia, Armandom Danellom.
"Projekt se često u medijima, ali i javnosti prezentira kao visokotehnološki projekt, industrijski i građevinski nacionalni ponos. Mi naprotiv znamo, a to se dokazalo i preciznim znanstveno-tehnološkim argumentima u nekoliko prilika, kako je MOSE temeljen na zastarjelim tehnologijama, beskorisno i kompleksno dizajniran sa značajnim greškama po pitanju dinamike, što će postati evidentno tek kada dođe do nepovoljnih vremenskih uvjeta na moru. Rezultat toga će biti gubitak operativne funkcionalnosti. Vrlo je neobično, a da ne kažem kriminalno, da se učinkovitost radova može ocijeniti tek po dovršetku projekta", navodi Danella. Dodaje kako je jedna od studija procjene utjecaja na okoliš Armando Danella: "Nalazimo usred realizacije krivog projekta, uspjelog samo uz pomoć korupcije, kako na političkoj, tako i na tehničkoj razini" pokazala da projekt zapravo pogoršava i ovako već osjetljivi ekosustav lagune, a pri tome krši primarni princip sadržan u posebnom zakonu o zaštiti Venecije i njene lagune. Nastavkom projekta, upozorava Danella, samo se pospješuje erozivan proces lagune.
Smatra da nije slučajnost što su ignorirani stručnjaci međunarodnog offshore industrijskog sektora koji je uspješno realizirao nekoliko jako zahtjevnih i inovativnih radova. Također naglašava da u komisiji koja je odobrila MOSE nije bio prisutan niti jedan kvalificirani stručnjak, upoznat s recentnim metodama analize i modeliranja koje se koriste u području brodskog offshore inženjeringa.
"Postoji nekoliko aspekata oko skandala MOSE te ih sve treba uzeti u obzir. Prvi je dugo zagovarana istraga po pitanju konzorcija Venezia Nuova te svih tvrtki uključenih u izvođenje radova, a drugi je da se nalazimo usred realizacije krivog projekta, uspjelog samo uz pomoć korupcije, kako na političkoj, tako i na tehničkoj razini. Svaka kritika, i to znanstveno utemeljena, namjerno je ignorirana. Nekoliko alternativa je ponuđeno i one moraju biti ispitane od treće strane koja će napraviti nove procjene u skladu s posljednjim metodama analize i modeliranja. Dok se to ne napravi, radovi na MOSE-u su obustavljeni. Također, vrlo važan aspekt projekta jest visoki trošak održavanja i upravljanja, koji prema procjenama iznose od 45 do 60 milijuna eura godišnje. Prvenstveno ne postoji garancija da će MOSE zapravo funkcionirati, a obvezali smo se financirati troškove održavanja i upravljanja idućih sto godina", kaže Danella.
Dodaje kako su Ambiente Venezia, Asemblea Pemanenta NO MOSE i udruga Medicina Democratica još 2005. godine poslali Komisiji za peticije Europskog parlamenta dokumentaciju o MOSE-u s raznim materijalima i dokumentima, uz dodatne dopune iz 2013. kojima prikazuju sve kritične točke projekta. Komisija je otvorila istražni dosje o projektu, ali dodatnih informacija još uvijek nema. Danella smatra da bi talijanski europarlamentarci trebali reagirati, i to ne samo po pitanju MOSE-a, već i po pitanju kruzera u Veneciji. Osim toga, kaže Danella, podnijeli su Revizorskom sudu u kolovozu 2013. tužbu kojom traže procjenu štete koju su funkcionari počinili štetnim ugovorima, te da se utvrdi odgovornost svih tehničara i političara koji su određenim djelima, ulogama i potpisima pojedinih dokumenata doprinijeli realizaciji skupih i neefikasnih radova poput MOSE-a. Glavni razlog tome je što su ponuđene jeftinije i funkcionalnih alternative, usklađene s obzirom na fenomen, tzv. visoke vode. Jedna od takvih je i solucija inženjera Vincenza Di Tella, Paola Vielma i Gaetana Sebastiania.
Di Tella je otvoreno kritizirao MOSE s obzirom na vlastito iskustvo u podmorskim tehnologijama i priloženu alternativnu studiju. Naravno, konzorciju se to nije svidjelo pa je Di Tella zaradio tužbu kojom je konzorcij tražio odštetu od pola milijuna eura. Srećom, sud je presudio u Di Tellinu korist, odnosno u korist "prava na kritiku". Di Tella je tada izjavio kako smatra da nije nikog uvrijedio, već javno progovorio o nefunkcionalnosti njihovog projekta, tj. MOSE-a. Aktivnosti triju udruga tu ne staju, već se nastavljaju u borbi protiv projekta. U skladu s tim su u svibnju ove godine tražili od državnog tužiteljstva da utvrdi postojanje kaznenog djela od strane svih subjekata, kako javnih, tako i privatnih, koji su iz različitih razloga dozvolili realizaciju projekta. Posljednju pravnu aktivnost protiv projekta poduzeli su u studenom ove godine kada su Nacionalnom antikorupcijskom tijelu uputili zahtjev za otvaranje istrage o cijelom postupku oko projekta, s ciljem provjere i utvrđivanja da je projekt pogrešan i da je njegov nastavak moguć samo putem koruptivnih radnji. Kako Danella navodi, razmišljaju i o žalbi pri Stalnom narodnom sudu (Tribunale Permanente dei Popoli).
Konstantne optuže za korupciju u projektu MOSE rezultirale su uhićenjem 35 osoba u lipnju ove godine, od čega je petnaest zadržano u istražnom zatvoru, a deset je u kućnom pritvoru. Kako su naveli iz tužiteljstva, uhićenja su rezultat trogodišnje istrage u kojoj je prikupljena velika "MOSE je temeljen na zastarjelim tehnologijama, beskorisno i kompleksno dizajniran sa značajnim greškama po pitanju dinamike, što će postati evidentno tek kada dođe do nepovoljnih vremenskih uvjeta na moru" količina dokumentacije, računa za isplatu i sl.. Važno je pri tom naglasiti da su brojne udruge, ali i venecijanski vijećnici, od samog početka ukazivali na različite nepravilnost te da je gotovo 12 godina trebalo da se pokrenu istrage. Osim čelnih ljudi konzorcija Venezia Nuova, za korupciju se terete bivši venecijanski gradonačelnik Giorgio Orsoni te bivši guverner Veneta Giancarlo Galan kojega nazivaju posljednjim venecijanskim duždem. Naime, Orsoni je optužen za nelegalno financiranje predizborne kampanje od strane konzorcija Venezia Nuova za "samo" 560 tisuća eura, što se čini kao sitnica s obzirom da iznos sveukupne zaplijenjene imovine iznosi 40 milijuna eura. Galan, iznimni član Forza Italije i vjerni Berlusconijev suradnik, nedavno se nagodio s tužiteljstvom za dvije godine i deset mjeseci zatvora uz kaznu od 2,6 milijuna eura. Između ostalog ga se teretilo da je svake godine od konzorcija dobivao do pola milijuna eura, a osim toga, sumnja se (prema izjavama koordinatora istrage Stefana Ancilottoa) da je dio novca namijenjenog za mito prelazio preko Hrvatske i San Marina. Ne čini se nerealno jer je Galan, između ostalog, imao i tvrtku Franica d.o.o. registriranu u Rovinju za koju se sumnja da je bila jedna od fiktivnih tvrtki za "pranje" novca. Što se točno događalo i kojim putovima, nadamo se, ustvrdit će sudovi u nadolazećim procesima.
Hoće li Brodosplit na kraju ipak braniti Veneciju od poplava i potpisati ugovore o izgradnji početkom prosinca, ostaje upitno s obzirom na recentni razvoj događaja. Iako je antikorupcijsko nacionalno tijelo A.N.AC. (Autorita Nazonali Anticoruzione) zatražilo da se imenuje privremeni upravitelj konzorcija Venezia Nuova, i dalje je upitan datum nastavka izgradnje jer su iz A.N.AC.-a zatražili da se preispitaju svi ugovoreni radovi. Jedno je sigurno, a to je da su milijarde eura javnog novca iskorištene za izgradnju upitno funkcionalnog sistema za obranu od poplava i to sve zbog privatnih interesa pojedinih moćnika. Poznati scenarij, ali ovaj put s druge strane Jadrana.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Socijalna pravda" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
