Umjesto postojećeg zelenog koridora s javnom šetnicom uz dio otvorenog toka zagrebačkog potoka Črnomereca, gradska uprava Milana Bandića planira natkrivanje segmenta potoka za potrebe nove ulice na potezu od Ilice do Prilaza baruna Filipovića. Tim kratkovidnim i izuzetno štetnim zahvatom poništio bi se postojeći zeleni koridor ali i potencijal javnog šetališta uz otvoreni potok od Medvednice do Save. Trasa koju se planira staviti u podzemlje je stanište niza, pa tako i nekoliko zaštićenih vrsta životinja.
Građanska inicijativa Spasimo potok Črnomerec, platforma 1POSTOZAGRAD i Zelena akcija pokrenuli su inicijativu da se potok spasi od betonizacije, ali i da se dodatno uredi kao javno šetalište u punoj trasi.
_
Iako je urbanizam Zagreba bitno određen vodotocima, do danas nijedan od njih nije odgovarajuće i u svom punom potencijalu aktiviran kao javni prostor. Bilo da se radi o zagrebačkim obalama Save, bilo da je riječ o mnogobrojnim gradskim potocima koji premrežuju prostor između Medvednice i rijeke što je i jedna od zagrebačkih osobitosti ali i komparativnih prednosti u odnosu na mnoge druge gradove.
No, mnogi od postojećih potoka danas su nevidljivi budući da su kroz stoljeća stavljeni u podzemlje i time de facto poništeni, dok su malobrojni primjeri onih trasa koje su ostale otvorene i danas se koriste kao javna šetališta. Primjeri su npr. potok Bliznec na istoku ili npr. potoci Vrapčak i Črnomerec u zapadnom dijelu grada. Osobitost potonja dva su i otvorene, gotovo neprekinute, trase od Medvednice do njihovog ulijevanja u Savu, što predstavlja izuzetnu vrijednost ali i ogromni potencijal.
Potok Črnomerec u Zaprešićkoj ulici
Namjera gradskih vlasti da se dio trase potoka Črnomerca na potezu Zaprešićke ulice (između Ilice i Prilaza baruna Filipovića) nadsvodi za potrebe izgradnje nove, u prometnom smislu, beznačajne ulice, izuzetno je kratkovidna i štetna po grad.
Taj je plan nedavno oglašen na lokaciji, bez ispunjavanja potrebnih zakonskih uvjeta, a javna rasprava najavljena za 27. travnja o.g.
Urbanistička i ekološka važnost zelenog koridora i otvorenog i uređenog vodotoka potoka Črnomerca daleko nadmašuje možebitnu vrijednost planirane ulice.
Žalbu na uništavanje potoka uputili su novoformirana građanska incijativa Spasimo potok Črnomerec, platforma 1POSTOZAGRAD i Zelena akcija, a može se vidjeti ovdje.
Urbanistička i ekološka važnost zelenog koridora i otvorenog i uređenog vodotoka potoka Črnomerca daleko nadmašuje možebitnu vrijednost planirane ulice.
Uopće je planirani novi kolni koridor za koji bi bilo potrebno potok nadsvoditi zapravo beznačajan po pitanju rasterećenja prometa, dok je važnost zelenog pojasa višestruko relevantna. Ta je pješačka trasa posebno vrijedna veza sjevernih i južnih dijelova grada, a budući da predmetni blok i kvart nemaju nijedan drugi javni parka, upravo šetnica uz potok funkcionira kao javni park kvarta te je utoliko očuvanje zelene zone uz potok još i važnije.
Argument u prilog očuvanja zelene trase je i činjenica da je postojeće šetalište u Zaprešićkoj ulici stanište čitavog niza biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su neke i strogo zaštićene. Svako uništavanje takvih staništa izričito je zabranjeno, tj. podložno zakonskim sankcijama.
Jedan od argumenata u prilog očuvanja otvorenog koridora je i GUP-om definirano zaštićeno arheološko područje u sjevernom dijelu Zaprešićke ulice.
Zelene oaze uz potok Črnomerec dio su i identiteta pripadajućih gradskih četvrti kroz koje prolazi.
Zelene oaze uz potok Črnomerec dio su i identiteta pripadajućih gradskih četvrti kroz koje prolazi.
Sve navedeno govori u prilog očuvanja otvorenog vodotoka s šetnicom, a potencijal totala njegove trase od Medvednice do Save je i vrijednost koja nadilazi kvartovske okvire i relevantna je za grad u cjelini kao bitni dio zelene infrastrukture Zagreba.
Ipak, kao takva nije izričito prepoznata u GUP-u. No, kada se zna da je zagrebački GUP proizvod administracije gradonačelnika Milana Bandića, to nije neobično budući da je stručnost u tijelima javne uprave zamijenjena poltronstvom, čemu su doprinijele i godine negativne selekcije kadra. Za primjer, gradske službe bile su te koje su bespogovorno servisirale nastraj na park na Savici, što je u suprotnosti s javnim interesom tj. zaštitom parka, koju bi upravo te iste gradske službe trebale braniti. Ili činjenica da Kajzerica GUP-om uopće nema predviđen javni park. Slijedom takve negativne prakse, sada su gradske službe te koje imaju namjeru dokinuti zeleni koridor u Zaprešićkoj ulici.
Što točno ili čiji točno interes stoji iza namjere formiranja nove ulice tamo gdje za njom nema nikakve potrebe, ostaje za nagađati, ali je jasno da uništavanje potoka i poništavanje segmenta javnih šetališta javni interes svakako nije.
Mogućnosti uređenja otvorenih vodotokova zagrebačkih potoka jesu promišljane u prošlosti, ali nikad ostvarene nikako drugačije osim kroz zaštitu od poplava, odnosno isključivo iz aspekta jedne struke, a nikad interdisciplinarno i kao javna šetališta što je zapravo njihova primarna upotreba. To vrijeme Zagrebu tek predstoji, no da bi se ostvarilo, vodotoke treba prvo sačuvati.
Potok Črnomerec se u svom gornjem toku naziva Veliki potok, a u donjem Črnomerec. I u gornjem i u donjem toku potoka postoji definirano i popularno javno šetalište.
U gornjem toku radi se i o jednoj od najatraktivnijih javnih šetnica u gradu, između ostaloga i zbog velikoga broja kaskada i slapova.
Nažalost, recentno uređenje te trase provedeno je na način da je potok ponovo oblikovan isključivo vodotehnički i samo s ciljem zaštite od poplava što bitno reducira njegove ambijentalne i boravišne kvalitete, odnosno vrijednosti i mogućnosti. Upravo to je karakteristika gotovo svih na taj način uređivanih otvorenih trasa potoka u gradu. Tako npr. trasa šetališta uz obale Velikog potoka iznosi oko pet kilometara i nema nijednu klupu (inicijativu da se klupe postave pokrenula je platforma 1POSTOZAGRAD prošle godine). Identična je situacija i u donjem toku gdje se isti potok već naziva Črnomerec.
U svom ukupnom toku, potok Črnomerec je nadsvođen tek na dvije točke, na manjem dijelu uz ulicu Črnomerec i manjem dijelu Fallerovog šetališta kod Remize. Na obje lokacije postoji mogućnost ponovnog otvaranja i povezivanja postojeće zelene trase u jedinstveni zeleni sustav. Jedini dio trase gdje je ona nedostupna za javnost je manji segment kroz dvorište Plive, no i tamo je potok otvoren i zeleni koridor sačuvan. Njegova današnja nedostupnost za javnost nije nepremostiva prepreka definiranju cjelovitog koridora.
Veliki potok
Uopće je kod sagledavanja potencijala potoka, vodotok prije svega ključno sagledavati u totalu. Utoliko je i betoniranje jednog dijela šteta njegovom ukupnom toku i mogućnostima zelene šetnice od Medvednice do Save. Namjera da se dio potok stavi u podzemlje i na njegovom mjestu nikne cesta je i antigradski budući da demonstrira potpuno nazadne, zaostale, prakse upravljanja zelenom infrastrukturom grada. Nakana je oprečna i suvremenim trendovima u kojima se vodotoci koji su nekad, ponajviše iz sanitarnih razloga, bili zatvoreni, sada ponovo otvaraju vraćajući element vode u javni prostor kao izuzetnu vrijednost samu po sebi.
Poželjne smjerove ukazuju svjetski relevantni primjeri poput onoga u Seulu gdje je potok koji je nekad bio izbrisan autocestom, ponovo vraćen, a cesta uklonjena. Taj i niz drugi primjera iz europskih gradova trebali bi biti uzor Zagrebu, inače nemoćnom da napravi iskorak prema stvarnoj afirmaciji i boljoj aktivaciji mreže potoka koju ima.
Potok Črnomerec u nižem toku
Lokalno pokrenuta grupa Spasimo potok Črnomerec, platforma 1POSTOZAGRAD i Zelena akcija, paralelno s borbom protiv nadsvođenja potoka, pokrenuli su i incijativu za njegovo očuvanje i uređenje u punoj trasi od Medvednice do Save.
Lokalno pokrenuta grupa Spasimo potok Črnomerec, platforma 1POSTOZAGRAD iZelena akcija,paralelno s borbom protiv nadsvođenja potoka, pokrenuli su i incijativu za njegovo očuvanje i uređenje u punoj trasi od Medvednice do Save.
Pritom je cijena osnovnog komunalnog opremanja postojeće trase, npr. klupama, punktovima s besplatnom pitkom vodom, smjerokazima koji bi uključvali i podatke o udaljenostima (npr. pješice ili biciklom u minutama i kilometrima) i info stupovima (o npr. zaštićenim vrstama), sasvim sigurno manje nego cijena besmislenog nadsvođenja dijela koridora. A istovremeno bi i korist po grad bila nemjerljivo veća.
Praksa poništavanja osobitosti i potencijala Zagreba kakva se provodi s akutalnom gradskom upravom gradonačelnika Milana Bandića s jedne je strane demonstracija krize stručnosti, a s druge dokaz potpunog nepoznavanja grada i stvarnih potreba njegovih stanovnika. Praksa kojoj treba suprotstaviti potpuno drugačiji pogled na grad, okoliš i javna dobra.
Fotografije s šetnji po punoj trasi potoka Črnomerca održane 2016. godine u okviru programa Seminar za hodače i Voda i javni prostor pogledajte ovdje i ovdje.
Dragi čitatelji i čitateljice, H-Alterova budućnost je kontinuirano neizvjesna. Ako vam se sviđa ovo što čitate i želite podržati naš daljnji rad, možete nam pomoći svojom donacijom i/ili proširiti riječ među svojim prijateljima. Solidarno za slobodno novinarstvo i veliko hvala svima.
