Balkan se prošli tjedan "drmao"...
Grčka, Atena - ustanak grčkog naroda ne jenjava, na generalni štrajk 20. 5. izašlo je mnoštvo ljudi te nas je jedan svjedok izvijestio: "...u trenutku dok ovo pišem broj okupljenih pred parlamentom je nevjerojatan!". Prema zadnjim vijestima mnogi političari imaju problema sa svojim pojavljivanjem u javnosti, gdje ih ljudi napadaju i sa kojih ih tjeraju.
Hrvatska, Zagreb - okuplja se masa "građana", najveći broj u nekoliko godina, i dovodi protest u jednu fazu dalje; zajedno ruše ogradu gradilišta u Varšavskoj ulici i nastavljaju blokadu jedne kapitalističke investicije.
Slovenija, Ljubljana - do sada neviđeni broj studenata okuplja se pred parlamentom prosvjedujući protiv novog zakona kojim se ukida studentski rad i prebacuje se u tzv. "malo delo" (mali rad). Demonstracije se završavaju kamenovanjem slovenskog parlamenta i do sada neviđenim nasiljem prema toj instituciji "demokracije" (kako su sam akt okarakterizirali mnogi političari).
U Grčkoj legitimitet nije izgubila samo država nego i cjelokupni "europski projekt". Prva, skoro pa refleksivna, reakcija na krizu u Grčkoj i način na koji su se države "europskog ljudstva" strmoglavile na egoistične granice svojih nacionalnih država možda je najvjerodostojnije pokazala pravu prirodu "europskog ujedinjenja", odnosno, čisti i ogoljeni ekonomski interes.
Vidjevši ove forme protesta netko bi se mogao zapitati postoji li među njima neka kauzalnost i povezanost, odnosno govore li ili nagovještaju li nešto? Kratak bi odgovor mogao biti - i da i ne. Drugim riječima, sve to nam govori i puno i malo, a odgovor ovisi o tome koji aspekt pitanja gledamo; polazimo li od pozicije ocjenjivanja tzv. "krize kapitalizma" ili pak od ocjenjivanja otpora toj krizi, odnosno otpora snošenju cijene za tu krizu.
U Varšavskoj se odvija možda jedan od rijetkih primjera otpora u kojem se netko uopće opire privatizaciji koja je u posljednjih dvadesetak godina, sasvim suprotno onome što u stvari jest, počela značiti sinonim za ekonomski progres i "modernizaciju" Hrvatske
Također, u Grčkoj je taj zasljepljujući manevar, kao nigdje drugdje, prozret i prokazan. Tamo otpor nije više stvar dežurnih revolucionara, aktivista i studenata već je postao stvar ljudi. Više nije ni bitno koja grupa ljudi ustaje jer su takve ocjene u njihovom kontekstu promašene, jer bi takva ocjena značila instrumentalizaciju samog otpora koji je odavno prešao granice ideološko-političkih uvjerenja i diferencijalnih statusnih položaja, iako je on, ustvari iskren pokret radničke klase. Negacija kapitalizma (putem uništavanja njegovih simbola - ponajprije banaka) i države (kroz napade na njezine represivne aparate, ali i stvaranja novih formi organiziranja - poput skupština susjedstva) nigdje nije toliko jasno artikuliran.
Ljubljana: protesti protiv "malog rada" službeno su organizirani od strane jedne, ustvari birokratske i korumpirane organizacije, Študentske organizacije Slovenije (ŠOS), a razlog je proizašao iz činjenice da slovenska vlada priprema zakon prema kojem će se studentski rad prebaciti u"mali rad" i prema kojem bi se ukinule stipendije
Na pitanje sa početka teksta mogli bismo odgovoriti kako su razlozi raznih demonstracija kojima smo svjedočili isti ili slični - u Zagrebu su oni potaknuti nasrtanjem kapitalizma na javni prostor, u Ljubljani njegovim nasrtanjem u samu domenu rada, dok su u Grčkoj oni potaknuti njegovim slomom društva kao takvog. Međutim, analiza, kritika i artikulacija otpora u mnogome se razlikuju i čini se da su samo u Grčkoj oni dosegli "totalnost" - kako analize, tako i otpora. Razlika je i ta da se u Grčkoj radikalna kritika postojećeg velikim djelom uspjela materijalizirati u ljudstvu, dok u drugim kontekstima ona uglavnom životari u diskursu i analizama malih skupina aktivista. Jednostavno iskazano - problem je isti, ali su odgovori na njega drugačiji. Ono što možda povezuje sve te skupine jest i pitanje rješenja problema jer on kao takav ovisi svim uključenim akterima, i odgovornost za rješenje je možda tim više na strani onih koji nisu u Grčkoj, a kojima je grčko ljudstvo uputilo jasan zahtjev: "Slijedite naš primjer." Hoćemo li ostati gluhi na taj zahtjev - pokazat će vrijeme...
