Iznose kako su u 2018. godini 44 osobe smrtno stradale u prostorima poslodavaca, a 1504 osobe teže su ozlijeđene u prostorima poslodavaca, od toga četiri naučnika/učenika.
Tijekom 2018. godine 32 radnika teško su ozlijeđena u prostorijama ili na prostorima poslodavaca zbog akutnih ili kroničnih bolesti, a 13 njih je umrlo. Prema službenim podacima HZZO-a, broj prijavljenih ozljeda na radu u 2018. u Hrvatskoj je 19.154, što je porast od gotovo 10 posto u odnosu na 2017., dok je broj registriranih slučajeva profesionalnih bolesti u 2018. 158. Ističu kako je osnovni preduvjet duljeg ostanka u svijetu rada upravo kvalitetna zaštita na radu, sigurno i zdravo radno mjesto od prvog radnog dana do mirovine
"Hrvatska je jedina članica Europske unije koja nema nacionalnu strategiju zaštite na radu, i ne samo to: aktualna Vlada odlučila je krenuti u suprotnom smjeru te je donijela Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva.
Time je Vlada gotovo potpuno ukinula obveze poslodavaca na području zaštite na radu, odnosno zaštitu na radu proglasila troškom i pokazala potpunu nebrigu za zdravlje i živote radnika. Fatalne posljedice takve politike vidljive su u porastu broja ozljeda i smrtnih slučajeva na radu, te očitom trendu rasta teško bolesnih radnika na mjestima rada koji ugrožavaju sebe i druge radnike", stoji u priopćenju inicijative.
Ističu kako je osnovni preduvjet duljeg ostanka u svijetu rada upravo kvalitetna zaštita na radu, sigurno i zdravo radno mjesto od prvog radnog dana do mirovine. Ulaganje u primjerene radne uvjete i dobru zaštitu na radu nije trošak, već najbolja investicija. Iako je učinkovito upravljanje zaštitom na radu nacionalni interes, vlast nije učinila ništa kako bi unaprijedila zaštitu na radu već, naprotiv, neprestano radi na smanjenju zaštite na radu, protivno interesu radnika i protivno nacionalnom interesu.
"Radnici nisu robovi ni roboti. Sjećajmo se mrtvih. Borimo se za žive", zaključuje se u priopćenju.
