Vlada je poslala vojsku na svoj narod kako bi putevi ponovo postali prohodni i multinacionalke mogle nastaviti rad, a predsjednik Perua Alan Garcia Perez izjavio je da "bogatstvo ne pripada samo onima koji su slučjno rođeni na tom područu". Tom bi valjda logikom Sanader, kad opet zagusti s otplatom vanjskog duga, a nema sumnje da hoće, mogao zatražiti od Garcie naš dio amazonske nafte, na primjer.
"Jučer se ponovo oglasila vlada. Kažu da neće jedna grupa opstruirati eksploataciju, da imamo dosta teritorija i šta više hoćemo", kaže Pizango.
Urođnički narodi zahtijevaju poštivanje Ustava. Tvrde da je vlada legislativnim aktima prekršila Ustav, te također Konvenciju 169. o urođeničkim narodima. Ta Konvencija je međunarodni ugovor Međunarodne organizacije rada prihvaćen 1989. godine u Ženevi, kojim se definiraju prava urođeničkih naroda. Sporni su akti 1020, 1064, 1080, 1081, 1089 i 1090 kojima se intervenira u, između ostalog, Zakon o vodnim resursima te Zakon o šumama. Ovim odredbama otvaraju se vrata privatizaciji vode te se otvara mogućnost prenamjene šumskih područja kad se radi o "državnom interesu".
"Ako treba draže nam je umrijeti boreći se, kako bi naša djeca mogla živjeti dostojanstveno. Ne želimo više da naša djeca budu robovi multinacionalki", izjavio je Alberto Pizango.
Na spomenutom području živi osamdeset tisuća urođenika, narodi Ashaninka, Nomatsiguenga, Yanesha i Kakinte, a tamo već djeluju dvije multinacionalke, španjolska Repsul i američka Pluspetrol koje imaju koncesije za iskorištavanje nafte. U planu je i brazilski megaprojekt izgradnje hidroelektrane Paquitzapango na rijeci Ene.
Prema podacima CONACAMI-ja, u Peruu je samo u mjesecu travnju registrirano 89 socio-ambijentalnih konflikata u vezi miniranja, a lokalne zajednice se bune protiv onečišćenja rijeka i otimanja teritorija. Više od 60 posto izvoza te zemlje otpada na produkte minerskih aktivnosti, te su izvoznici zapravo multinacionalne kompanije. Osim zlata i nafte, postoje rudnici uranija, bakra, cinka. Čak 14 posto peruanskog teritorija je pod koncesijom (18 milijuna hektara). Kao primjer, samo jedna koncesija za naftu na 1 milijun 500 tisuća hektara u rezervatu Amarakaire (Lote 76) uključuje konstrukciju 166 heliodroma i kamping zona u amazonskoj šumi. Sve to u jednoj od
zona s najvećom bioraznolikošću na planetu.
Jasno je da se svako narušavanje ekosistema Amazone odražava i na svijet u globalu. "Ovi su postupci opasnost za čitav svijet jer utječu na sve. Borba Amazonije je borba za budućnost, za vodu, za teritorij, za bioraznolikost i zdrav okoliš, borba cijelog svijeta", ističe Guillermo Naco Rosas. Na prošloga tjedna IV. Skupu
urođeničkih naroda Abya Yale (Amerike) održanom prošloga tjedna u Punu u Peruu, sudionici iz 20 država i više od sto organizacija uputili su podršku solidarnosti narodima Amazonije. Na skupu je najavljeno i održavanje solidarnih prosvjeda u zemljama gdje postoje peruanske ambasade.
Pročitajte dosadašnje Marinine južnoameričke izvještaje!
