H-Alterov stručni žiri proglasio je inicijativu "Ne damo Varšavsku" najpozitivnijim događajem u 2010. godini. Državna represija nad prosvjednicima u Varšavskoj, policijska privođenja, pokretanje sudskih tužbi i prekršajne kazne najnegativnije su obilježili godinu na izmaku.

Glavnog krivca za negativne događaje stručni žiri je potražio u državnim institucijama, izbjegavši se usmjeriti na analizu slabosti civilnog društva.

Ove godine civilno društvo bilo je isprepleteno brojnim događajima koji su utjecali na percepciju nevladinih udruga i građanskih inicijativa u javnosti. Na kraju godine, anketirali smo petnaest osoba koji svojim djelovanjem posredno ili neposredno imaju veze s tim sektorom te na taj način saznali na koje su događaje akteri civilne scene najponosniji, a koje bi najradije zaboravili.

Najpozitivniji događaji

Kako je bilo i za očekivati, najpozitivnijim događajem u 2010. godini ispitanici su proglasili inicijativu Ne damo Varšavsku. Zanimljiv je podatak da je svaki od petnaest ispitanika uvrstio ovu inicijativu na svoju listu najpozitivnijih te da ju je većina njih smjestila na prvo mjesto. Prvotne akcije Prava na grad i Zelene akcije, koje su kasnije prerasle u inicijativu građana, ovim odabirom su treći put zauzele jedno od vodećih mjesta na H-Alterovoj listi najpozitivnijih događaja. Inicijativa Ne damo Varšavsku ove je godine mobilizirala neviđen broj građana u borbi protiv devastacije Varšavske ulice. Iako građani okupljeni oko ove inicijative nisu uspjeli u svom naumu, borba za Varšavsku je na velika vrata uspjela uvesti nenasilni, dugotrajni i kreativni bunt te vratiti nadu u solidarnost i aktivnost građana u borbi za javno dobro. "Događanja oko Varšavske u ovoj godini - od blokade prometa, serije demonstracija, trojanskog konja, do dežuranja u kontejnerima, a sve u kontekstu policijske i političke represije, s pravom konkuriraju za pet pozitivnih događaja desetljeća", ističe LGBT aktivist Marko Jurčić. Dugotrajne akcije po prvi put su privukle veliko zanimanje medija za civilni sektor, a što je još važnije, motivirale su i aktiviste iz ostalih gradova da ustanu protiv devastacije zajedničkih dobara.

varsavska_16_07_597.jpg

Sukladno tome, na drugom mjestu najpozitivnijih događaja godine našla se inicijativa Srđ je naš!. Dubrovački aktivisti razotkrili su još jedan slučaj sumnjivih mijenjanja urbanističkih i prostornih akata te pokušaja da se javnim novcem financira privatni projekt gradnje luksuznog apartmanskog naselja. I to sve pod krinkom Zakona o igralištima za golf, čiji prijedlozi za ocjenu ustavnosti odaslani od strane civilnih udruga već gotovo dvije godine leže u ladicama. "Projekt izgradnje golf parka na Srđu najgori je primjer apartmanizacije putem golfa u Hrvatskoj. Nadam se da će se USKOK pridružiti udrugama građana i arhitekata u razotkrivanju svih aspekata ovog za Dubrovnik štetnog projekta", poručuje Đuro Capor, koordinator inicijative Srđ je naš!.

Drugo mjesto s inicijativom Srđ je naš! dijeli poduhvat sindikata kojim je prikupljeno više od 700 000 potpisa za raspisivanje referenduma oko izmjena Zakona o radu. Tako su hrvatski sindikalisti po prvi put uspjeli postići gotovu nemoguću misiju i premašiti ogromnu brojku propisanu Zakonom o referendumu. No nakon pozitivnog iznenađenja, uslijedio je hladan tuš - hrvatska Vlada još jednom je pokazala kako je spremna posegnuti za nedemokratskim sredstvima kako bi spriječila iskazivanje mišljenja istog onog naroda koji ju je doveo na vlast, a sindikalist su po tko zna koji put pristali na sramotne pregovore s istom tom Vladom. Obrat oko prikupljanja potpisa rezultirao je skorim "održavanjem referenduma oko referenduma" te petim mjestom na H-Alterovoj listi najnegativnijih događaja u 2010. godini.

Zanimljiv je podatak da je svaki od petnaest ispitanika uvrstio inicijativu "Ne damo Varšavsku" na svoju listu najpozitivnijih te da ju je većina njih smjestila na prvo mjesto

Četvrto, mjesto na listi najpozitivnijih događaja zauzele su aktivnosti Regionalne inicijatve za REKOM, koja s ciljem da se stvori točan, služben i objektivan zapis o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, ustrajano zagovara osnivanje regionalne i nezavisne komisije na području nekadašnje Jugoslavije. U 2010. godini Inicijatva je širom regije organizirala raspravu s ciljem osnivanja REKOM-a, a prema riječima Dee Vidović, urednice portala Kulturpunkt.hr "tek će utvrđivanje činjenica o zločinima počinjenim tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji dokinuti praksu zlorabljenja istine i manipulacije činjenicama od strane političkih elita u regiji". Prema najavama Eugena Jakovčića iz Documente, Koalicija će tijekom 2011. organizirati prikupljanje milijun potpisa koje će uz nacrt modela statuta buduće komisije 1. lipnja iste godine predati nacionalnim parlamentima post jugoslavenskih država s ciljem osnivanja REKOM-a.

Na petom mjestu ljestvice našla se dvadeseta obljetnica Autonomne ženske kuće Zagreb. Unatoč dugogodišnjem uspješnom radu, AŽK je ostala bez dostatnih financijskih sredstava za rad. No zahvaljujući solidarnosti na djelu i uspješnoj kampanji za financijski opstanak, ova prva ženska civilna inicijativa i dalje nesmetano djeluje. "Dvadesetogodišnji kontinuirani i uspješan rad prvog skloništa u istočnoj i srednjoj Evropi za žene koje su preživjele nasilje omogućio je brojnim ženama da prevladaju teška kršenja ljudskih prava, utjecao na osvješćivanje nasilja nad ženama i ženskih ljudskih prava u javnosti, ukazao na odgovornost vlasti te potaknuo osnivanje drugih skloništa za žene u ovom dijelu Evrope", ističe Milena Beader.

Najnegativniji događaji

Događaji vezani uz inicijatvu Ne damo Varšavsku, osim na prvom mjestu najpozitivnijih našli su se i na prvom mjestu ljestvice najnegativnijih događaja. Dakako, ovoga puta riječ je o policijskoj represiji nad nenasilnim prosvjednicima koji su pružali pasivan otpor. Bilo ljeto, bilo zima, Tomislav Karamarko se nije libio poslati interventne jedinice koje su prosvjednike trpali u marice i razvozile na policijska ispitivanja. A deset, odnosno pet mjeseci nakon uhićenja, oko 160 prosvjednika još uvijek muku muči s prekršajnim tužbama. "Policija je tim činom jasno pokazala da ne prati razvoj demokracije u Hrvatskoj već metodama privođenja i zastrašivanja reagira na nenasilan otpor", upozorava Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije. Sličnog je stajališta i urednica emisije Cenzura Željana Buntić-Pejaković: "Uhićenje i nasilno odvođenje nenasilnih prosvjednika iz Varšavske ulice, od strane policije, bilo je, za demokraciju sramotna manifestacija sile i lakoće mobiliziranja javnih službi za utišavanje glasa građanstva, dok istovremeno svjedočimo teškoći mobiliziranja istih službi u cilju suzbijanja nasilja i kršenja ljudskih prava".

varsavska3.jpg

Glas Istre i Radio 101 dovedeni su do same propasti, novinari mainstream novina pišu u interesu krupnog kapitala, neetično se izvještava o aktivnostima civilnog društva, iz javne televizije pršti cenzura i loše vodstvo, a Programsko vijeće ne zna gdje mu je glava, a gdje rep. Zbog svih ovih događaja, stanje u hrvatskom medijskom prostoru našlo se na drugom mjestu ljestvice najnegativnijih događaja. No da sve ne bi ostalo samo na medijima i njihovim vlasnicima, pobrinula se Agencija za elektroničke medije čiji rad nije dobio prolaznu ocjenu kod naših ispitanika. "Iako dodjeljuje nacionalne resurse, svojim je radom Agencija dokazala da ponajviše vodi računa o privatnom kapitalu, a ponajmanje o javnom dobru. To je višekratno dokazano nikakvom  kontrolom provođenja uvjeta pod kojima se televizijske i radijske frekvencije dodjeljuju, a potvrđeno je dodjelom novih tv koncesija", upozorava Siniša Bogdanić iz Radio Mreže.

Bilo ljeto, bilo zima, Tomislav Karamarko se nije libio poslati interventne jedinice koje su prosvjednike trpali u marice i razvozile na policijska ispitivanja

Većina ispitanika sretna je što je pravo na pristup informacijama napokon postalo ustavna kategorija, no istodobno upozoravaju kako Zakon o pravu na pristup informacijama nije niti nalik prijedlogu na kojem su inzistirale organizacije civilnog društva - tim povodom izmjene tog zakona našle su se na šestom mjestu najpozitivnijih, a njegov amandman i loše provođenje na trećem mjestu najnegativnijih događaja. Od predlagatelja promjena Zakona o pravu na pristup informacijama očekivale su se tri ključne promjene: uvođenje testa javnog interesa, uvođenje testa proporcionalnosti te osposobljavanje nezavisnog tijela za nadzor provedbe zakona, no amandmanom na Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona, što ga je predložio saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, nanijela se nepopravljiva šteta duhu zakona, te se u potpunosti izigrao smisao promjena. "Prema spornom amandmanu nitko, pa ni sud, nema pravo provjeriti moguće zloupotrebe čelnika državnih tijela kada neke informacije proglašavaju tajnima", upozorava Sandra Pernar, izvršna direktorica GONG-a.

Usklik Obadva, obadva su pala!, ali ovoga puta na naslovnici Novosti, izazvao je nacionalističku histeriju među dijelom hrvatskog puka. I sve to nakon poziv na linč "borca za ljudska prva" Ivana Zvonimira Čička. U pismu upućenom Vladi i Saboru predsjednik HHO-a ističe da su Novosti, dok je većina hrvatskih građana bila šokirana padom dvaju MIG-ova nad Slunjom, to zabilježile na krajnje dubiozan način. "Radi se o skupini ljudi koja mrzi rod hrvatski. Mi njih jako dobro znamo i znamo o kome se radi", upozorio je ljubitelj hrvatskog roda i zaslužio četvrto mjesto na H-Alterovoj listi najnegativnijih.

Suma, sumarum

U skladu s tradicijom, većina ispitanika glavnog krivca za negativne događaje pronalazi u državnim institucijama, a popriličnu su slogu iskazali time što se gotovo nitko, izuzev rijetkih pojedinaca, među kojima se najviše izdvojila Rada Borić, nije usmjerio na konkretne slabosti civilnog društva. Većina ispitanika kao najpozitivnije događaje predložili su upravo događaje, organizacije i inicijative iz vlastitog područja djelovanja, no unatoč tome, kod većine je prevladavala podudarnost u izboru, pa je u usporedbi s brojem ispitanika i ponuđenih odgovora, relativno malen broj događaja koji se u anketi pojavljuju samo jedan put.

Način provođenja ankete i analiza rezultata

Anketu smo proveli na način da smo od aktera nevladine scene i novinara koji prate ovaj sektor zatražili da sami navedu pet najpozitivnijih i najnegativnijih događaja u civilnom društvu protekle godine. U završnu listu uveli smo one događaje koji su spomenuti više od jedanput, i to na način da su rangirani s obzirom na bodove koje su dobili u pojedinačnim listama (prvo mjesto pet bodova, a peto jedan bod).

Pet najpozitivnijih događaja:

1. Inicijativa Ne damo Varšavsku -  99

2. Inicijativa Srđ je naš! - 17

2. Prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma - 17

3. Aktivnosti Regionalne inicijative za REKOM - 14

4. Dvadeseta godišnjica rada Autonomne ženske kuće - 12

Pet najnegativnjih događaja:

1. Policijska represija u Varšavskoj - 48

2. Stanje u medijima - 27

3. Amandman na Zakon o pravu na pristup informacijama - 10

4. Napad na Novosti - 9

5. Neuspjeh referenduma - 7

Kako su glasali:


zagorka_boric_d8e.jpg

Pet najpozitivnijih događaja:

1. Pravo na grad - Zelena akcija - inicijativa Ne damo Varšavku - rijetki primjer zajedništva dijela civilne scene;
2. Dvadeseta obljetnica Autonomne ženske kuće Zagreb - kao prve ženske civilne inicijative i njihova borba da se sačuvaju proračunska sredstva za rad skloništa;
3. Subversive Zagreb Film Festival posvećen socijalizmu;
4. Documenta i REKOM - za neodustajanje od zagovora za suočavanje s prošlošću;
5. Veći broj volonterki i volontera u  organizacijama civilnog društva.

Pet najnegativnijih događaja:
1. Nema  "strateškog partnerstva"  civilnog društva;
2. Nedostatak Foruma civilnog društva;
3. "Projektizacija" civilnog društva;
4. Nevidljivost ili nedostatna vidljivost civilnog društva u medijima;
5. Nedovoljna podrška civilnog društva radnicima, npr. radnicama Kamenskog.

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Inicijativa za REKOM

eugen_jakovcic_1.jpg

Pet najpozitivnijih događaja (+2):

1. Inicijativa Ne damo Varšavsku uvela je na velika vrata nenasilni, osmišljeni, dugotrajni i kreativni bunt te je vratila nadu da je promjena moguća, tj. da Varšavska i  Hrvatska pripadaju svima, a ne samo nekima. Značajno je poljuljala sliku svemoći "izabranih". Varšavska je upozorenje svima koji misle da je privatni interes iznad javnog i da javnost nije sposobna reagirati.

2. Priznanje za mirotvorstvo, nenasilje i ljudska prava Krunoslav Sukić (Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek); Ustanovljenjem priznanja koje se dodjeljuje već nekoliko godina na dan kada u prosincu obilježavamo dan ljudskih prava, nastavak je iskrenih nastojanja Centra da Hrvatska ima više mirotvoraca i nenasilnih inicijativa.
3. Povorka ponosa Hrvatska to može progutati (Zagreb Pride); I ove godine s ponosom se šetalo ulicama Zagreba u znak solidarnosti sa žrtvama diskriminacije a za društvo u kojem će svi biti ravnopravni. LGBTIQ osobe i ostali građani izlaze jednom godišnje, u sklopu Povorke ponosa, na zagrebačke ulice ne (samo) zato da bi slavili svoje identitete te prava i slobode koje im daju zakon i društvo, jer to u praksi najčešće nije slučaj, već prvenstveno da bi poslali društvu poruku da nisu neka apstraktna skupina ljudi za koju znamo da postoji, ali ne želimo znati ništa više od toga, da bi tom vidljivošću afirmirali pravo na različitost i da bi sve kojima hrabrost nije još nadvladala strah od moguće stigme ohrabrili da izađu "iz ormara".
4. Tko je tebi Reihl Kir? (Centar za mirovne studije Zagreb, Biro za ljudska prava Tuzla, Mirovni inštitut Ljubljana, Centar CKZD Beograd); Izložba Tko je tebi Reihl Kir, posvećene tragičnoj sudbini nekadašnjeg načelnika policijske uprave u Osijeku Josipa Reihl Kira u sklopu projekta Manjine za manjine: primjeri dobre prakse u međuetničkim odnosima u zemljama Zapadnog Balkana.

5. Regionalna inicijativa za REKOM-a Da se utvrde činjenice o svim žrtvama ratova 1991.-2001. na području bivše Jugoslavije (Koalicija za REKOM); Regionalna inicijativa organizacija civilnog društva, udruga, udruženja i obitelji žrtava, pojedinaca koja je i tijekom 2010. širom regije provodila raspravu s ciljem osnivanja REKOM-a. Inicijativa pruža model za sveobuhvatnu strategiju bavljenja naslijeđem masovnih zločina, što predstavlja interes velikog broja naših građana, stradalnika tijekom ratova devedesetih.

6. Spomen ploča za žrtve Oluje (Inicijativa mladih za ljudska prava, Hrvatska); "5.8.1995. - 5.8.2010. / O 15. obljetnici akcije HV-a Oluja, uz ovu cestu kojom su prošle tisuće izbjeglica , ploču postavljaju građani RH koji nude žrtvama svoju ispriku u nedostatku isprike odgovornih. Ploča je postavljena uz financijsku potporu Vlade RH", stajalo je na spomen ploči u Kninu, i to u danima obilježavanja obljetnice Oluje.

7. Spomenik srpskim civilnim žrtvama Oluje u Varivodama; Ove godine obilježavamo 15 godina od masakra u Varivodama. Povodom svečanog otkrivanja novog spomenika i komemoracije žrtvama zločina u Varivodama, 5. listopada 2010., Documenta, GOLJP i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava - Osijek podsjetili su sve relevantne vladine institucije na neizvršenu obvezu otkrivanja i procesuiranja počinitelja ratnog zločina te obvezu osiguravanja obeštećenja i priznanja njihovih gubitaka.
Pet najnegativnijih događaja:
1."Žao mi je da moram suditi našim vojnicima za zločine za koje smo bili navikli da ih je počinila druga strana, pogotovo u dane kad palimo svijeće za Vukovar", riječi sutkinje Snježane Mrkoci na Županijskom sudu u Sisku pri ponovnom oslobađanju četvorice počinitelja ratnog zločina iz 1991. "Ova rečenica, u svijetlu donesene presude, danas, 2010. godine!, za počinioce jednog brutalnog ratnog zločina nad civilima, zastrašujuća je poruka hrvatskoj javnosti i snažan argument da neki sudovi nisu još dorasli voditi takve postupke te da je njihova objektivnost i nepristranost i dalje upitna", istaknuli su u izjavi za javnost aktivisti Documente, GOLJP-a i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.
2. Odluka Haaškog tribunala da pravomoćnu presudu Veselinu Šljivančaninu kojom je osuđen na 17 godina zatvora preinači i smanji na 10 godina. Po prvi put u povijesti Haaškog suda Žalbeno vijeće je provelo preispitivanje drugostupanjske presude i time oslobodilo Šljivančanina svake odgovornosti za pomaganje u ubojstvu 194 hrvatska zarobljenika iz vukovarske bolnice.

3. Policijska represija u Varšavskoj uz masovna uhićenja nenasilnih prosvjednika.

4. Obadva, obadva su pala! Nacionalistička histerija izazvana naslovnicom tjednika Novosti, a potaknuta priopćenjem predsjednika HHO-a Ivana Zvonimira Čička.
5.v.d. HRT

dea_vidovic.jpg

Pet najpozitivnijih događaja:

1. Akcije Prava na grad i Zelene akcije te pokretanje inicijative Srđ je naš! kao i inicijative građana koji traže obustavu izrade štetnog UPU-a Lučica Delfin u Puli su još jedna potvrda izlaska građana iz pasivnog stanja i stvaranja otpora kao odgovora i reakcije na dominantne ekonomske prakse koje zadiru u sve aspekte društvenog života.

2. Prikupljanje potpisa hrvatskih sindikata za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu. Iako uspješno prikupljanje potpisa nije dovelo do raspisivanja referenduma, utjecalo je na osvještavanje potrebe jačanja direktne demokracije u Hrvatskoj. 

3. Aktivnosti Koalicije za REKOM - Regionalne komisije za utvrđivanje istine o ratnim zločinima i drugim oblicima teškog kršenja ljudskih prava tijekom devedesetih godina. Tek će utvrđivanje činjenica o zločinima počinjenim tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji dokinuti praksu zlorabljenja istine i manipulacije činjenicama od strane političkih elita u regiji.

4. Imenovanje kustoskog kolektiva WHW povjerenicima hrvatske izložbe na 54. Venecijanskom bijenalu. Nakon niza uspjeha na međunarodnoj razini ovo je zasigurno jedno od važnijih priznavanja i prepoznavanja rada kustoskog kolektiva WHW od strane institucionalnog okvira u Hrvatskoj.

5. Predstavljanje Exit Europe pozicijskog dokumenta u sklopu konferencije The Time is Now u organizaciji mreže Culture Action Europe koja je održavana u Bruxellesu početkom listopada 2010. te upućivanje dokumenta Europskoj komisiji. Pozicijski dokument izražava potrebe civilnog sektora u kulturi na području regije te potvrđuje spremnost ovih organizacija da poduzmu odlučujuće korake prema doprinosu kulturnom razvitku prostora regije i šire.

Pet najnegativnijih događaja:

1. Hapšenje građana tijekom akcija Prava na grad i Zelene akcije. U nastojanju da proizvede poslušno i kontrolirano stanovništvo država pokazuje svoju policijsku moć kako bi na bojištu zaštitila ekonomske interese.

2. Hegemonija ekonomske logike praćena raznoraznim oblicima malverzacija i korupcije ukazuje da su danas u Hrvatskoj radnička prava nevažna i nebitna zbog čega radnici ostaju bez posla i bez svojih plaća te rade u neprimjerenim uvjetima (Tvornica Kamensko, Glas Istre, Radio 101, Croatia Airlines...)

3. Smanjenje sredstava nezavisnoj kulturi u Gradu Zagrebu. Teret krize, koji je pogodio i gradski proračun u području kulture, nije ravnomjerno raspoređen između javnih kulturnih institucija i nezavisne kulture. Kontinuirana smanjenja sredstava nezavisnoj kulturi prijete opstanku ovog najdinamičnijeg dijela gradske kulture, što ujedno pokazuje da gradska uprava nije sposobna niti voljna strateški promišljati kulturnu politiku koja će uključiti sve aktere kulturnog polja.

4. Hapšenje Janeza Janše i Davora Miškovića, predsjednika Drugog mora - Privođenje, prijava, medijski senzacionalizam, osude državnih dužnosnika pratile su održavanje prvog ZOOM festivala, i još jedanput rasvijetlile da medijske i političke sile ne poznaju i ne razumiju jezik kulturnog djelovanja, kao niti procedure suvremene umjetničke prakse koja još od vremena avangarde postavlja zahtjev da joj se omogući uključivanje u aktivno oblikovanje života.

5. Onemogućavanje Zagreb Prideu da zaustavi promet prilikom Povorke ponosa LGBTIQ osoba valja tumačiti kao još jednu potvrdu o konzervativnoj, zatvorenoj i homofobnoj sredini.

bosanac.jpg

Pet najpozitivnijih događaja:

1. Sve veća mobilizacija gradjana u reagiranjima na društvenu nepravdu; U Zagrebu je Ne damo Varšavsku uspjela mobilizirati građane i van "NGO krugova", ali i u drugim mjestima se javljaju fokusirane i organizirane inicijative građana koje reagiraju na različite oblike društvenih nepravdi.

2. Uvrštavanje prava na pristup informacijama u Ustav RH; Iako je ad hoc koalicija udruga imala petnaestak amandmana na prijedlog izmjena Ustava, prošao je samo ovaj amandman koji će sigurno u budućnosti unaprijediti sustav pružanja informacija građanima od strane državnih institucija.

3. Sindikati sakupili preko 700 000 potpisa građana i time aktivirali članak Zakona o referendumu oko raspisivanja referenduma što je nažalost Ustavni sud poništio; U političkim trgovinama koje su uslijedile, ako se obećanja ispune, trebali bismo dobiti manje restriktivne uvjete za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma, što dugoročno ide u prilog građanima.

4. Prvostupanjska presuda Prekršajnog suda u Zagrebu kojom se osudilo policijsko postupanje prema aktivistima u veljači 2010. godine, koji su pružali nenasilan otpor u akciji Ne damo Varšavsku; Nažalost odluka je poništena od "više sudske instance" i bitka se nastavlja...

5. Udruge pokrenule prve udružne tužbe za diskriminaciju.

Pet najnegativnijih događaja:

1. Policijsko hapšenje preko 140 nenasilnih prosvjednika u akciji Ne damo Varšavsku; Policija je tim činom jasno pokazala da ne prati razvoj demokracije u Hrvatskoj već metodama privođenja i zastrašivanja reagira na nenasilan otpor.

2. Sve veći politički pritisak na aktiviste i zagovaračke udruge, pogotovo u lokalnim zajednicama; Nekolicina aktivista bila je tijekom 2010. izložena prijetnjama od strane "lokalnih šerifa", a dio aktivista izložen je i sudskim progonima. Nažalost, u RH i dalje ne postoji kvalitetan sustav zaštite branitelja ljudskih prava.

3. Zbog "krize" smanjenja sredstva namjenjena razvoju civilnog društva i zaštiti ljudskih prava.

4. Zakon o Besplatnoj pravnoj pomoći i tijekom 2010. nije izmjenjen i velika je prepreka pristupu pravosuđu od strane građana slabijeg imovnog statusa.

5. Mirovno obrazovanje; Iako je pokrenuta važna inicijativa udruga oko uvođenja mirovnog obrazovanja i obrazovanja za ljudska prava i demokraciju u obrazovni sustav, još uvijek postoji popriličan otpor unutar vladajučih struktura da se tako nešto i dogodi. Umjesto da se krene sa odlučnim koracima naprijed, Vlada se je priklonila starom receptu osnivanja "radnih grupa" i "nacionalnih odbora" koji u konačnici više koče nego potiču procese donošenja konačnih odluka.

radojcic_halter.jpg

Najpozitivniji događaji:

1. Predložena smjena ministrice graditeljstva Marine Matulović Dropulić; Ministrica je za svog mandata u potpunosti uništila kredibilitet Ministarstva zaštite okoliša djelujući kao predstavnica graditeljskog lobija te zbog sukoba interesa zbog posjedovanja dionica IGH. Snosi i odgovornost za zastrašivanje najistaknutijih predstavnika okolišnih udruga tužbom, zbog favoriziranja moćnih gospodarskih aktera i potpunog ignoriranja javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš te zbog zakonske odgovornosti za malverzacije koje su se dogodile u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

2. Oslobađajuće presude za istaknute udruge i građane koje su u pokušaju zastrašivanja tužili MZOPUG i MUP; Unatoč pokušaju zastrašivanja najistaknutijih predstavnika javnosti u kampanjama s ciljem obrane javnog interesa poput zaštite prostora, okoliša i zdravlja tužbama, Prekršajni sud u Labinu donio je oslobađajuću presudu za petoricu mještana Pićna u slučaju tužbe MUP-a za remećenje javnog reda i mira sirenama i organizaciju ilegalnog prosvjeda zbog zagađenja zraka iz tvornice kamene vune Rockwool. Prekršajni sud u Zagrebu donio je oslobađajuću presudu za Zelenu akciju i njenog predsjednika Tomislava Tomaševića u zbog prekršaja iz odredaba Zakona o otpadu. Oslobađajuća presuda donesena je i za prosvjednike iz Varšavske, ali se MUP žalio na oslobađajuću presudu.

3. Aktiviranje građana u kampanjama i inicijativama za zaštitu prostora u cijeloj Hrvatskoj; Apsurd je da u obrani javnog interesa protiv sebe imaju upravo državne i županijske i gradske institucije. Od Istre, gdje se već dvije godine protiv Jakovčićevog projekta Brijuni rivijera angažira inicijativa Volim Pulu, te protiv apartmanizacije dijela pulskog priobalja inicijativa protiv UPU-a Lučica Delfin, do zagrebačkih slučajeva Cvjetni trg i Varšavska i dubrovačkog Srđa - pokazujući da ne pristaju na prostorno planiranje s elementima korupcije i izlaženja u susret investitorima nauštrb interesa lokalne zajednice, s nedostatkom valjane ekspertize i potpunog isključivanja javnosti iz procesa odlučivanja.

Najnegativniji događaji:

1.  Župan Ivan Jakovčić; Tvorac ideje o golfizaciji Istre i promotor neodrživog koncepta razvoja turizma i projekta Brijuni rivijera, kojim se u Puli planira davanje u koncesiju privatnom investitoru na 66 godina jedna četvrtina gradskog područja te pretjerana izgradnja turističkih kapaciteta u priobalju unutra "ekskluzivnih" zona. Ekskluzivnih u smislu da će isključiti sve građane Pule iz korištenja tog prostora. Prema građanima i inicijativama nastalima u obranu prostora ponaša se bahato pa je tako na županijskoj skupštini javno rekao da bi ljude koji se protive njegovim projektima trebalo ukloniti. Znakove nervoze pokazao je na porečkim Analima zbog izložbe Nitko nije siguran na kojoj su predstavljene i inicijative Pravo na grad i Volim Pulu.

2. Prekršajna prijava Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva protiv Zelene akcije zbog simbolične akcija s hrpicom ambalaže boja i lakova; Takvom vrstom prijetnje ogromnim novčanim sankcijama za nepostojeći prekršaj država je poslala vrlo jasnu poruku istaknutim akterima civilnog društva koji ukazivanjem na propuste i kritikom postaju trn u oku državnoj administraciji. Radi se o neprimjerenom pritisku za svaku državu koja sebe smatra demokratskom.

3. Ponašanje policije prema građanima na mirnom prosvjedu  Ne damo Varšavsku; MUP je toga dana srušio iluziju o Hrvatskoj kao zemlji u kojoj građani svoja prava mogu štititi i ostvarivati mirnim okupljanjima i javnim prosvjedima, što je zajamčeno Ustavom i Zakonom o javnom okupljanju. Umjesto demokratskog modela rješavanja krize, policija je uhitila oko 140 prosvjednika u Varšavskoj ulici koji nisu pružali otpor, unatoč činjenici da je Prekršajni sud u veljači iste godine donio presudu kojom je osudio privođenje aktivista na identičnom mirnom prosvjedu.

capor.jpg

Pet najpozitivnijih događaja:

1. Uspjeh skupljanja potpisa za referendum o zakonu o radu; Ovime se pokazalo ovoj vladi i svim vladama koje slijede da se bez dogovora sa sindikatima ne smiju rezati radnička prava. 

2. Uspješna kampanja Zelene akcije i Prava na grad u slučaju Varšavska  i promjena percepcije o tome koja se dogodila u medijima i javnosti; Dugotrajna kampanja građanskih udruga u Varšavskoj je prokazala sav nered i bezakonje koji vladaju u našem planiranju   prostorom. Sada kad smo svi svjesni toga, preostaje nam da se nezakonitostima pozabavimo

3. Ponovno podizanje ustavne tužbe oko zakona o golfu; Manevri Vlade oko novih izmjena Zakona o golfu su sramotni, kao i sam zakon koji neće proći ocjenu ustavnosti

4. Pobjeda aktivista Zvona Zagore  protiv odlagališta u Lećevici; Slučaj Lećevice će, nadam se, natjerati odgovorne u ministarstvu da preispitaju i promjene praksu lociranja županijskih centara za gospodarenje otpadom na kršu. Bravo, Zagoro!

5. Okupljanje inicijative Srđ je naš; Projekt izgradnje golf parka na Srđu najgori je primjer apartmanizacije putem golfa u Hrvatskoj. Nadam se da će se USKOK pridružiti udrugama građana i arhitekata u razotkrivanju svih aspekata ovog za Dubrovnik štetnog projekta.  

Pet najnegativnijih događaja:

1. Privođenja aktivista u Varšavskoj; Privođenja mirnih prosvjednika u Varšavskoj do kraja razotkrivaju našu Vladu i policiju kao ortake kriminalcima u koruptivnim projektima. 

2. Prolaz studije o utjecaju na okoliš golf parka Vransko jezero; Kada se studijom može dokazati da nema problema s golfom u Motovunu, Vranskom jezeru ili na Srđu, zašto onda sutra ne napraviti isto i na Marjanu ili Sljemenu?

3. Potapanje kanjona Dobre; Fijasko HEP-a koji pokazuje svu složenost struktura i procesa na kršu, kao nemoć HEP-ovih stručnjaka da predvide posljedice svojih intervencija.

4. Raskupusavanje u Zelenoj listi;

5. Stanje na HTV-u; Teško je i najvećim pesimistima bilo zamisliti da je moguće daljnje smanjivanje novinarskih sloboda i uvođenje cenzure na ovakvom HTV-u. Najmanje nam treba financiranje  ovakve stranačke, a ne javne televizije.

mladen_ilickovic.jpg

Pet najpozitivnijih događaja:

1. Otpor nevladinih udruga projektu Cvjetni prolaz i volontiranje odvjetnika prilikom njihova zastupanja; dokazao je da postoji Krležinih 1000 ljudi i ustrajnost civilnog sektora da obrani vrijednosti do kojih ne drže poduzetnici željni zarade.

2. Odlazak Dorice Nikolić s mjesta tajnice za socijalnu skrb; nepoznavanje sektora, nije riješila prava majki s više djece s invaliditetom, nije pridonijela većoj integraciji osoba s invaliditetom, nestručnost, nesenzibilnost, isticanje fraza umjesto konkretnih koraka, otpor gradnji Centra za autizam...

3. Rad zaklada Ana Rukavina i Luka Ritz; aktivni, ustrajni i nedvojbeno zalaganje za javno dobro;
4. Rad udruge PUŽ; održavanje mreže osobnih asistenata za djecu s teškoćama, radna terapija, škola svakodnevnih aktivnosti, vještine komunikacije logopedski i rehabilitacijski rad, rehabilitacijski rad različitim metodama, kreativna radionica, računalna radionica, samozastupanje, radionica za braću i sestre djece s teškoćama, kreativne radionice za roditelje, psihološka potpora roditeljima, radionice za roditelje - osnaživanje roditelja za aktivno djelovanje u okviru organizacija civilnog društva) i mreža udruge SANUS (zapošljavanje psihologa i ostvarivanje prava umiruće djece na društvo roditelja).
5. Dijeljenje sredstava Adris grupe; mali iznos u odnosu na zaradu i način nastajanja tog novca, ali ipak najveća zaklada za projekte u HR koja može posramiti tvrtke poput T-Coma, koji dijeli mizernih 500 tisuća kuna.

Pet najnegativnijih događaja:
1.  Kaznene prijave protiv prosvjednika na Cvjetnom i organizatora okruglog stola o projektu cementare u Obrovcu; sustav trenira strogoću.
2. Katastrofalan rad Programskog vijeća HRT-a; dugi izostanak jedanaestog člana, odluka o povratku istih ljudi na vodeće pozicije koje su prethodno smjenjivali - nestručnost članova Vijeća, nebriga za javni medij.
3. Status i prava majki njegovateljica još uvijek se tumači različito; majke blizanaca s invaliditetom nemaju prava za oba djeteta, a nijedna krovna udruga osoba s invaliditetom ne reagira na to.
4. Među organizacijama osoba s invaliditetom ne postoji sloga, a Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom ih na nju ne potiče; udruge se nisu uspjele nametnuti kao društvena snaga niti medijima, slijepima ne uspijeva i dalje dobiti dodatak na sljepoću premda su njihova pomagala i zapošljavanje najskuplji, nitko ne reagira na sramotno povećanje od sto kuna osnovice za osobnu invalidninu, kašnjenje dodjele lutrijskih sredstava udrugama, "poplava" humanitarnih telefona koja služi za žicanje za ono što bi država trebala raditi.
5.  Grad Zagreb; prestao je financirati Zeleni telefon i pokušava naplatiti komercijalnu stanarinu za šupu koju Zelena akcija koristi kao popravljaonicu bicikala, kažnjava ih zbog otpora. Grad Zagreb nije započeo projekt gradnje Centra za autizam niti s preseljenjem URIHO-a na Kajzericu.

Marko Jurčić, LGBT aktivist, Zagreb Pride

marko_jurcic.jpg

1. Inicijativa Ne damo Varšavsku; Najveća inicijativa građanskog neposluha u prošloj godini, a koliko me sjećanje služi, možda i najveće demonstracije za Varšavsku ulicu do sada. Osim što smo do sad već navikli na inovativno i često subverzivno djelovanje Prava na grad i Zelene akcije, događanja oko Varšavske u ovoj godini, od blokade prometa, serije demonstracija, trojanskog konja, do dežuranja u kontejnerima, a sve u kontekstu policijske i političke represije, s pravom konkuriraju za pet pozitivnih događaja desetljeća.
2. Kampanje Autonomne ženske kuće; Mislim da Autonomna ženska kuća (AŽK) ove godine iz više stvari može biti ponosna. Osim što je koordinatorica Kuće Neva Tölle izabrana u Komisiju za pomilovanja, AŽK je proslavila i dvadeset godina postojanja prešavši put od skvota do ugledne organizacije. No, izbor za jedan od događaja godine po meni zaslužuju zbog toga jer su cijelom civilnom društvu pokazale solidarnost na djelu. Kampanju za financijski opstanak AŽK-a dale su žene različitog imovinskog i drugog statusa, svaka prema svojim mogućnostima - od anonimnih žena koje su izdvajale prema svojim mogućnostima, preko poznatih žena uz pomoć nekih medija pa sve do nešto veće  donacije jedne poznate kozmetičke firme. Respect!

3. Nova etapa u procesu suočavanja s prošlošću; Ono što Documenta i GOLJP rade preko deset godina, zahvaljujući političkoj odluci, sve to polako počinje biti stvar od nacionalnog interesa. No, na stranu političari, susretima srpskog i hrvatskog predsjednika u mjestima gdje su ljudi ubijani možda će povratiti nadu za one neutješne, čiji su najbliži ubijeni.
4. Uhićenje Tomislava Merčepa; Uhićenje jednog bivšeg balkanskog političara zasjenilo je, nažalost, uhićenje čovjeka koji je moralno, politički i na druge načine odgovoran za monstruozna zlodjela diljem Hrvatske. Svi su sve znali, i o tome pričali, a on se hvalio, no ništa se nije događalo, pa stoga vjerujem da je mnoge iznenadio "veliki obrat" u kojem taj čovjek, koji je prije jedva godinu dana sjedio je uz "budućeg predsjednika" Milana Bandića, ovih dana čami u pritvoru. Slučajno ili ne, Merčepu su policajci pokucali na vrata svega nekoliko dana nakon što je Amnesty International apelirao da se istraže njegova, Šeksova i Lošina odgovornost za ratne zločine. One down, two to go.
5. Koalicija LGBT udruga: Centar za LGBT ravnopravnost; Sad nešto što možda zaslužuje da se uvrsti kao jedan od LGBT događaja godine. Iako je LGBTIQ pokret za našu zajednicu doživljavan kao "zagrebačka stvar" ili nešto što se dešava samo u "metropoli", od ove godine tri su LGBT organizacije, Zagreb Pride, Queer Zagreb i Lezbijska organizacija LORI, pokrenule nešto što će djelovati na području čitave Hrvatske.

Pet najnegativnijih događaja:

1. Postupci Tomislava Karamarka; Kada bi postojao izbor za najopasnijeg političara, budućeg hrvatskog Putina ili Sarkozya, onda bih ja nominirao Tomislava Karamarka. Što reći o ministru koji upravlja policijom, a koji je do pred malo upravljao tajnim službama? Zamislimo samo kako bi izgledala ta neka orwelovska država na kojoj bi gazda bio naš ministar policije: neki bahati tajkun gradi shopping centar na mjestu gdje se nalazilo staro kino i spomenik kulture, građani se pobune, ministar naredi da ih se pohapsi i zabrani kretanje po javnoj površini. Ili uzmimo primjer nekog prevarenog seljaka koji traži da korumpirana lopovska vlas održi obećanje, no  ministrovi ljudi odgovaraju palicama i šakama. Ili netko odluči takvu vlast nazvati bandom lopovskom, pa im se pokuca na kućna vrata i uz prijetnje i druge neugodnosti zaplijeni imovina.

2. Stanje u medijima; S obzirom da sam i sam radio kao novinar, evo kako ja sve to vidim: na vrhu je korumpirani javni servis s krnjim vijećem koje predstavlja tu "javnost", zatim je tu  i ugledna dnevna novina "kojoj se vjeruje", a čiji je vlasnik spava pritvoru osumnjičen za političko-korupcijski skandal desetljeća, a za kojeg ta ista novina prešućuje da se radi i o njihovom vlasniku. Zatim je tu i jedna druga dnevna novina koja je do jučer bila glasilo te političko-korupcijske hobotnice, a imamo i jednu radio postaju čije je socijalno osjetljivo vodstvo, izabrano od bivših i sadašnjih zaposlenika, dovelo do situacije da im ostali kolege i kolegice novinari gladuju zbog neimaštine, ili štrajkaju, ili su odavno pobjegli glavom bez obzira. To je samo manji dio, dakako, no konačni udarac slobodi medija zadaju izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama. Novinari svih zemalja, postanite pirati!

3. Porast broja siromašnih; Preko 300 tisuća nezaposlenih i gotovo petina siromašnih građana ogroman je broj naših sugrađana koji su po svim mjerilima podzastupljeni. Siromašni  nemaju svoje glasnogovornike, siromašni nisu politički subjekt, siromašni nemaju sva ona načelna jamstva koja imaju svi ostali građani.

4. Referendumske igre; Iako je do sad bilo nekoliko građanskih inicijativa za raspisivanje referenduma, sindikati su jedini ti koji su uspjeli sakupiti i više nego dovoljan broj potpisa. No nakon tog pozitivnog iznenađenja, sve ostalo je tužna priča. HDZ se od samog početka odlučio na bjeloruske metode političkih pritisaka, no što smo drugo i očekivali? Sigurno ne da će Ustavni sud presuditi kako je presudio, niti da će sindikati napraviti dogovor sa svojim progoniteljima. Na kraju su svi izigrali volju građana, no to će se još nekako vratiti.

5) Financijski udar Grada Zagreba na kulturu; Osim što iduću godinu možemo očekivati smanjenje  izdvajanja gradskog novca za kulturu u iznosu od oko 30 posto, a za nezavisnu kulturu vjerojatno još i više, veliki problem ove godine bila je i neisplata ugovorenog novca. Jasno je da će vlastodršci, kako gradski tako i ovi drugi, krenuti sa štednjama u kulturi, no mislim da je teret koji kultura snosi nepošteno velik u odnosu na sve ostale korisnike proračuna.

zeljana_buntic.jpg

Pet najpozitivnijih događaja:

 1. Prosvjedi za Varšavsku; Aktivizam koji njeguju Zelena akcija i Pravo na grad i uspjeh u organiziranju građanki i građana u mirnim prosvjedima za Varšavsku, smatram događajem koji vraća nadu u mogućnost aktivnog građanstva i zalaganja za prava građanstva, na ovim prostorima.

2. Prve "udružne tužbe" za diskriminaciju; Krajem druge godine, od kada je na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije, događaju se prvi veći iskoraci u njegovom korištenju - organizacije civilnog društva podnijele su prve "udružne tužbe" protiv onih čijim istupima je povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripadaju skupini čija prava udruge štite. Posebice dobrim smatram što su se takvi iskoraci dogodili na jednom od najraširenijih područja diskriminacije u Hrvatskoj - diskriminaciji osoba na osnovi spolne orijentacije.

3. Privođenja visokih dužnosnika zbog sumnje na kriminal; Privođenja visokih dužnosnika su također jedan od događaja za koji mislim da građankama i građanima vraća nadu u to da kriminal i nepravda neće ostati nekažnjeni. Mogu se samo nadati da će procesi biti temeljiti i da će povjerenje građanstva u institucije ove države, s takvim razvojem događaja, rasti, kao i svijest o vlastitoj odgovornosti i građanskoj moći utjecaja na društvene procese.

4. Početak rada na primjeni Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata; Kodeks savjetovanja smatram jednim od ključnih dokumenata za razvoj stvarne, participatorne demokracije u Hrvatskoj. Nažalost, njegove odredbe nisu obvezujuće, ali i kao takve trebale bi utjecati na dosadašnje stavove kojima smo kao civilno društvo i građani često svjedočili, na različitim razinama državne uprave i lokalnih i regionalnih samouprava.

5. Presuda protiv Vijeća za elektroničke medije zbog kršenja prava na pristup informacijama, u korist novinara; Vijeće je nezavisno regulatorno tijelo koje bi trebalo nadzirati provođenje Zakona o elektroničkim medijima, te bi svojim radom moglo uvelike doprinijeti unaprjeđenju lošeg stanja elektroničkih medija u  Hrvatskoj, u kontekstu njihove društvene odgovornosti. Presuda je ohrabrujuća za sve slične buduće procese, a ono čemu se nadam je da će u slijedećoj godini voditi pojačanom zahtjevu javnosti da posebice ovo, a i druga regulatorna tijela, rade svoj posao i opravdaju svoje velike proračune!

Pet najnegativnijih događaja (+3):

1. Status medijskih sloboda u Hrvatskoj, a posebice stanje na javnoj televiziji; Medijske slobode su iz dana u dan sve više i više ugrožene, a poseban je slučaj Hrvatska radiotelevizija (HRT), televizija koja bi trebala biti javni servis građanki i građana ove zemlje i koja se njihovim novcem i financira. Dovoljno je samo spomenuti nekoliko događaja u 2010: postavljanje Hloverke Novak Srzić na mjesto v.d. direktorice programa, ostavke u Programskom vijeću, nemogućnost da se Latinica emitira dva puta za redom bez većih problema, pritisak koji trpe novinarke i novinari koji su se odlučili zalagati za bolju javnu televiziju i najnovija zabrana emitiranja priloga iz Latinice i na Okruglom stolu u Hrvatskom novinarskom društvu, te kazna Trgovačkog suda HND-u zbog emitiranja jednog od priloga, izrečena u rekordnom roku.

2. Eskalacija nasilja nad ženama; Nažalost, u 2010. smo svjedočili još jednoj eskalaciji muškog nasilja protiv žena i velikom broju ubojstava žena od strane njihovih partnera. Porazno je da nakon toliko godina pokušavanja stavljanja ovog problema na dnevni red nadležnih institucija i javnosti, od strane organizacija civilnog društva koje se bave suzbijanjem rodno utemeljenog nasilja, ponovno svjedočimo izostanku pravovremene i potrebne reakcije institucija države, kako bi se suzbilo nasilje i zaštitili životi žena.

3. Policijska represija u Varšavskoj; Uhićenje i nasilno odvođenje nenasilnih prosvjednika iz Varšavske ulice, od strane policije, bilo je, za demokraciju sramotna manifestacija sile i lakoće mobiliziranja javnih službi za utišavanje glasa građanstva, dok istovremeno svjedočimo teškoći mobiliziranja istih službi u cilju suzbijanja nasilja i kršenja ljudskih prava.

4. Napadi na Novosti zbog objavljene naslovnice; Napadi i mržnja upućena tjedniku Srpskog nacionalnog vijeća Novosti, radi naslovnice sa dva MIG-a Hrvatske vojske, na izdanju od 1.10.2010., pokazali su kako se brzo ponovno može pojaviti, nažalost, dobro poznata huškačka artikulacija u javnom prostoru. Posebno je zastrašujuće kada se predsjednik organizacije kao što je Helsinški odbor, pridruži takvoj artikulaciji.

5. Problemi vezani uz Zakon o pravu na pristup informacijama; Zakon o pravu na pristup informacijama koji je na snazi već 7 godina nije imao je brojne nedostatke i nezadovoljavajuću primjenu. Novi Zakon je u procesu donošenja obećavao napredak u spornim pitanjima, no amandman saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koji predlaže da nitko, pa ni sud, nema pravo provjeriti moguće zlouporabe čelnika državnih tijela, kada neke informacije proglase tajnima, pokazao je potpuni nedostatak političke volje i opredjeljenja za vladavinu prava i ostvarivanje temeljnih ljudskih prava.

6. Sustavno uništavanje tvornice Kamensko i još jedno svjedočenje neljudskom tretmanu radnica;

7. Onemogućavanje održavanja referenduma o zadržavanju prava radnika zajamčenih kolektivnim ugovorom;

8. Odgađanje stavljanja u proceduru Zakona o organizacijama koje djeluju za opće dobro i slab napredak u suštinskim promjenama u odnosu države prema civilnom društvu.

sandra_pernar.jpg

Pet najpozitivnijih događaja:

1. Pravo na pristup informacijama je postalo ustavna kategorija. Time je to pravo podignuto na višu razinu te stvorena podloga za njegovo pojačano osiguravanje i zaštitu. S obzirom na važnost koju pravodobne informacije imaju za civilno društvo, posebice kad je riječ o informaciji kao podlozi za uključivanje u procese donošenja odluka, smatram ovo izuzetno velikim postignućem u 2010. godini, a posebno veseli što se to dogodilo upravo na inicijativu nekoliko organizacija civilnog društva. Također, krajem godine sam Zakon je doživio izmjene, no o tome koliko su one pozitivne tek će se moći dati sud naredne godine.
2. Činjenica da su hrvatske udruge i ove, kao i prethodnih godina bile uspješne u povlačenju sredstava iz fondova EU, te su iz pretpristupnih fondova povučena sredstva u gotovo sto postotnom iznosu od onih koji su bili na raspolaganju. 
3. U 2010. Pravo na grad je pod nazivom Ne damo Varšavsku pokrenulo niz inicijativa i akcija za očuvanje javne pješačke zone u središtu grada i protiv žrtvovanja javnog i pješačkog prostora privatnim interesima jednog poduzetnika. Svojom kampanjom Pravo na grad sustavno ukazuje na neodrživu prostornu politiku u Zagrebu, na moguće izvore korupcije i netransparentno djelovanje gradske vlasti.

4. Tijekom 2010. godine, nekoliko organizacija civilnog društva pokrenulo je inicijativu za uvođenje Odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo u obrazovni sustav te time potaknulo raspravu o tome pitanju u javnosti i okupilo širu platformu institucija i organizacija koje će se i u budućem razdoblju nastaviti zalagati za realizaciju tog cilja. S obzirom na rezultate pojedinih recentnih istraživanja koja su ispitala političku pismenosti, prvenstveno mladih, vidljiva je potreba da se ovaj cilj što skorije ostvari. S tim u vezi, za pozdraviti je i osnivanje Nacionalnog odbora za ljudska prava i demokratsko građanstvo te inicijative u vezi građanskog obrazovanja na razini Sveučilišta. 
5. Prihvaćene su Smjernice za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, što bi trebalo omogućiti znatnije i redovito uključivanje organizacija civilnog društva u procese donošenja odluka. Međutim, pravu primjenu Kodeksa tek očekujemo.

Pet najnegativnijih događaja:

1. Svakako najnegativnijim događajem prošle godine smatram policijske intervencije u Varšavskoj ulici, koje su se pokazale kao test demokracije, ne kojem smo, nažalost, pali. Spomenute intervencije poslale su poruku o spremnosti državnih institucija da i najgrubljim metodama štite interes privatnoga kapitala, čak i onda kada je on u sukobu sa zakonom i onda kada se krše ljudska prava, a što nikako nije dobro, te svakako ne potiče participaciju i aktivizam građana jer zapravo ukazuje na njihovu nemoćnost pred sustavom. 
2. Iako ga je Vlada RH usvojila krajem 2009. godine, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i dalje se u velikom broju slučajeva ne primjenjuje.

3. Amandmanom na Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama, što ga je predložio saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, nanijela se nepopravljiva šteta duhu zakona, te se u potpunosti izigrao smisao promjena. Međutim, prema spornom amandmanu nitko, pa ni sud, nema pravo provjeriti moguće zloupotrebe čelnika državnih tijela kada neke informacije proglašavaju tajnima. 
4. I u 2010. godini svjedočili smo tome da prijedlozi za ocjenu ustavnosti zakona od strane civilnog društva bivaju spremljeni na duže vrijeme u ladicama Ustavnog suda. Najeklatantniji primjer je Zakon o golf igralištima, čija je ocjena ustavnosti zatražena odmah po njegovu usvajanju, odnosno početkom 2009. godine, a o čemu Ustavni sud nije donio odluku. Ovakva praksa je, nažalost, česta kad su u pitanju prijedlozi za ocjenu ustavnosti koji stižu od strane civilnog društva te ona svakako ne pridonosi kvaliteti demokracije u Hrvatskoj, a i dovodi u sumnju neovisnost rada institucije Ustavnog suda. 
5. Blokada i nefunkcioniranje Programskog vijeća HRT-a tijekom godine te pojedine prijeporne odluke Vijeća, kojeg čine i predstavnici civilnog društva, ponovno su dovele do toga da se postavlja pitanje u kojoj je mjeri Vijeće uistinu institucija javnog nadzora, a u kojoj je mjeri riječ o političkoj kontroli.

sinisa_bogdanic.jpg

Pet najpozitivnijih događaja:

1. Borba za Varšavsku; Serija prosvjeda i prosvjednih aktivnosti u organizaciji Prava na grad i Zelene akcije, koji su kulminirali građanskim neposluhom, nakon dugo vremena su jasno poručili da građani Zagreba žele očuvati javno dobro. Štoviše, itekako su svjesni divljeg kapitalizma koji ne samo da otima javna i kulturna dobra, već to čini uz pomoć javnog novca i uz blagoslov državnih dužnosnika.

2. Srđ je naš; Dubrovački aktivisti protiv golf terena na platou Srđa razotkrili su još jedan slučaj sumnjivih mijenjanja urbanističkih i prostornih akata te  pokušaja da se javnim novcem financira privatni projekt gradnje luksuznog apartmanskog naselja pod krinkom sramotnog Zakona o igralištima za golf.

3. Zakon o financiranju izborne promidžbe; Usprkos zamjerkama, u sabornicu je došao novi Zakon o financiranju izborne promidžbe koji donekle regulira ovo u Hrvatskoj izuzetno mutno područje. Iako Gong i TIH zakon smatraju nedorečenim i nedovoljno definiranim u pojedinim područjima, on se može smatrati njihovim velikim uspjehom.

4. Objava (dijela) registra branitelja; Objavom besmislene državne tajne konačno je zadovoljena želja za informacijom velikog dijela građana. Iako su vladajući  godinama tvrdili da bi objava naštetila registriranim braniteljima, sada je jasno da to nije bila istina.

5. Dodjela nagrade Hipokrat; Novinarka Nataša Škaričić, profesor Matko Marušić i dr. sc. Srećko Sladoljev prvi su dobitnici novoutemeljene nagrade Hipokrat koja se dodjeljuje istaknutim borcima u borbi protiv korupcije u zdravstvenom sustavu. U potpunosti zasluženo.

Pet najnegativnijih događaja:

1. Devastacija pješačke zone u Varšavskoj; Usprkos javno iskazanoj volji građana i građanskom neposluhu, javno dobro je pretvoreno u parkirnu rampu za privatnu nekretninu.

2. Urušavanje Radija 101; Iako se radi o privatnom mediju, Radio 101 je svojim programom predstavljao otvoreni  javni prostor za civilnu scenu. Čak i sada kada je potpuno urušen, 101 ispunjava tu svoju misiju. Nažalost, po svemu sudeći, neće dugo.

3. Agencija za elektroničke medije; Iako dodjeljuje nacionalne resurse, svojim je radom Agencija dokazala da ponajviše vodi računa o privatnom kapitalu, a ponajmanje o javnom dobru. To je višekratno dokazano nikakvom  kontrolom provođenja uvjeta pod kojima se televizijske i radijske frekvencije dodjeljuju, a potvrđeno je dodjelom novih tv koncesija.

4. Zakon o pravu na pristup informacijama; Čak i nakon izmjena, ovaj zakon ostaje beskoristan, ako ne i štetan, jer i dalje omogućava da se brojne informacije od javnosti sakriju pod etiketom državne tajne.

5. Smanjivanje proračuna Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva; Krajem godine su Zakladi dodatno smanjena sredstva za 2011. pa je za očekivati da će za organizacije civilnog društva iduća godina biti još teža od ove.

 


anketa.gif

Očitovanje članica i članova H-Alteova stručnog žirija: Suzane Kunac, Ivane Zanze, Milene Beader i Hrvoja Jurića, pročitajte u SPECIJALNOM DODATKU!

 

<
Vezane vijesti