Matea Grgurinović
20.06.2019.
Granice. Koliko prijeđenih? Uvijek previše. Samo na ovom putu šest: kinesko-ruska, rusko-kazaška, kazaško-uzbečka, uzbečko-kirgistanska i kirgistansko-kazaška. Vlakovi su jedna od najljepših stvari na svijetu, a Rusi su definitivno ljudi vlakova. Čim se sjedne u vlak, skidaju se čizme i oblače papuče (tapočke) za vlak, kao da su u stanu. Voze se od Vladivostoka do Moskve sedam dana bez da trepnu, nose hranu i spremni su za sve. U vlaku na relaciji Petrozavodsk-Moskva upoznajemo Ruse koji žive u zatvorenom vojnom gradu kraj Murmanska. Oni me nude buterbrodom, otvorenim sendvičem od jedne kriške na koji se obilno maže maslac i slaže dimljena riba, sir, kavijar, povrće.
Lidija Čulo, Jordan
15.06.2019.
Desert Highway jedna je od dvije autoceste koja siječe Jordan smjerom jug-sjever i pruža pogled na jedno prekrasno ništa. Tek poneki usputni dućančić nalik trafo-stanici okićen s par lampica nagovještava Ramazan i činjenicu da tu netko možda živi. U Ammanu pak žamor, glazba, trubljenje automobila, povici iz dućana otvorenih do dugo u noć, nasmiješeni pozdravi prolaznika: ''Odakle ste? Ahlan wa sahlan, dobro došli u Jordan''. Konobar dobacuje arapski kruh na stol poput frizbija, muškarci izlaze van u klompama i sandalama svojih žena, sjedi se po betonu i cesti.
Ana Kuzmanić, Ivana Perić
29.05.2019.
Hrvatska je tijekom posljednjih godina bila u vrhu zemalja EU po izvozu oružja i druge vojne opreme, barem što se tiče vrijednosti licenci. Dio oružja prodanog Saudijskoj Arabiji sigurno se koristio za rat u Jemenu. Financijska vrijednost pomoći koja je iz Europe upućena prema Jemenu minorna je u usporedbi s vrijednošću oružja prodanog iz europskih zemalja koaliciji koja razara Jemen. Flaster su, i to poprilično loš, na rat u Jemenu stavljali i hrvatski mediji. 'Javni servis' niti jednu vijest nije posvetio prodaji oružja od strane Hrvatske. Tijekom posljednje četiri godine u našoj zemlji nije organizirana niti jedna akcija ni prosvjed protiv ovog rata.
Marijan Vogrinec
28.05.2019.
Svijet nije Uncle Samovo ćaćinstvo. Što se mora dogoditi da tviteraš Trump to shvati?
Lidija Čulo, Maroko
16.04.2019.
M'Hamid je grad Sahrawi naroda koji za svoju domovinu smatra Zapadnu Saharu. Nakon četiri dana dobivanja proizvoljnih odgovora na ''kad'' pitanja, shvatila sam da sat na ruci našeg domaćina uopće ne radi. Ovdje na beskonačnom pijesku pod sjenama palmi, naizgled ne radimo ništa i ništa nije bitno. U pustinji nema signala ni Googlea. Smisao za humor, zagonetke i igre iziskuju onu imaginaciju i inteligenciju svojstvenu djeci prije nego ih sistem sažme u svoje gabarite i odsječe višak. Sva esencija istočnjačkog poimanja vremena sadržana je u: ''Vi Zapadnjaci imate satove, ali mi imamo vrijeme''.
Matea Grgurinović
30.03.2019.
Riječi koje se ovdje često čuju su propiska i registracija. Rusi, naime, imaju dvije putovnice – jednu za putovanje van države i jednu unutar. Ova unutarnja služi kao identifikacijski dokument, u nju se piše sve, od promjene prebivališta, prezimena, brakovi, razvodi, djeca. Kao i svugdje i u Rusiji se potrebno registrirati; potrebna vam je propiska, koja može biti trajna i privremena. Vrlo dobar način kontrole stanovništva, iako se koristila i prije, svoju je punu primjenu dobila u Sovjetskom savezu.
Marijan Vogrinec
25.02.2019.
Crkva se jest suočila sa zlodjelom pedofilije, ali zato što ju je s tim suočila javnost.
Ivana Perić
28.12.2018.
U Švedskoj je 14. prosinca potpisano krhko primirje između dvije glavne sukobljene strane u Jemenu, a ubrzo nakon stigle su vijesti o novim sukobima. Mlitavi "sporazumi" i igrokazi europskog mirotvorstva neće ništa promijeniti u Jemenu. Britanske vojne kompanije uprihodile su više milijardi dolara prodajući oružje stranama u ovom ratu, a zarađivale su i njemačka i španjolska vlada. Katastrofa u Jemenu od čovjeka je stvorena i održavana, ne radi se o "čudesnom udesu" van ljudske kontrole.
H-Alter
22.12.2018.
Ove smo godine donosili reportaže iz Palestine, pružili pogled na najdublji rudnik ugljena u Europi iza šume Hambach, ali i tisuće izbjeglica i migranata na ulicama Bihaća. U brojnim intervjuima bavili smo se vodom kao temeljnim ljudskim pravom, zamišljanjem drugačijeg svijeta, životom bez stvaranja otpada, borbom za javno, gradskim inicijativama i samoorganiziranjem. Nastavili smo pisati o klimatskim promjenama i opasnom otpadu. Analizirali smo trap i metal, intervjuirali bendove, pisali o nogometu i Lilianu Thuramu. Pročitajte, podsjetite se. Hvala svim našim suradnicama i suradnicima.
Filip Lazarević
21.09.2018.
Iz nametnute dinamike diskursa hrabrosti i kukavičluka proizilazi da su dezerteri, u vrijeme nacije, krajnje izdajice i kukavice. Za nacionalizme, veće izdaje nema, niti postoje izgovori za ovakav čin. Zaboravljamo pritom 'neugodnosti' - da je Prvi svjetski rat završio pobunama na ulicama, a ne na frontu. Zaboravljamo mornare u Kielu koji odbijaju naredbu za samoubilački napad na britanske brodove i marširaju kroz grad uz štrajkujuće lučke radnike. A zaboravljamo i Vladimira Živkovića, koji okreće tenk s hrvatske granice, i vozi ga nazad u Beograd, gdje se parkira pred Skupštinu.