Kultura

Nacionalna razvoja strategija kulturu smješta u poglavlje o gospodarstvu. Usko fokusiranje na videoigre, filmsku industriju i medije potpuno izostavlja druge oblike kulture poput kazališne, književne ili likovne umjetnosti te drugih kulturnih oblika koji uglavnom ne povećavaju BDP, ali su vrijedni iz razloga što potiču kritičko mišljenje, introspekciju, preispitivanje društva ili političku participaciju, što razvija demokratske vrijednosti i društvenu koheziju u koju se strategija kune.

Često pitanje tko je bolji, Pele, Cruyff, Maradona, Messi ili Ronaldo, sasvim je pogrešno postavljeno, jer nemogućnost iznalaženja razloga po kojem bi to upravo bio Maradona ujedno je i jedini odgovor koji ga potvrđuje, kao što je to slučaj i u svakoj umjetnosti. Zato s Maradonom nije otišao nogometni talent i virtuoz, jer takvih ćemo i danas pronaći, već svijet u kojem se takav uopće mogao pojaviti i iznuditi priznanje jer, za razliku od talenta, genij nije bolji, samo je drukčiji.

Bandićev populizam koji usmjerava prema ranjivim skupinama Kumek prokazuje prikazom silnog luksuza koji posjeduje. Film Darija Juričana nabraja i objašnjava nebrojeno puno afera i sumnjivih radnji gradonačelnika. Sve te priče su dio kolektivne svijesti građana grada Zagreba, a sastavljeni kolaž naličja Milana Bandića vrlo jasno ukazuje na neprijatelja građana.

Karlo Držaić: Prosvjetiteljstvo nije razumijevalo obrazovanje kao ideju najboljih, elitizma, izdvajanja izvrsnih i stvarajanja posebnih slojeva društva nego je težilo obrazovanju svih i unapređenju čitavog društva. Cilj obrazovanja bio je obrazovati radnike, seljake i sve druge ljude kako bi mogli uživati znanje kao takvo, ali i pomoću njega participirati u važnim društvenim odlukama i braniti svoj interes. Svrha obrazovanja nikada nije bila prilagođavanje ljudi ekonomiji.

Vlada sabotira ured predsjednika Republike, a to nema pravo i ne smije raditi.

Kritički osvrt na gostovanje Comagne Artemis Danza s Fellinianom na 66. Splitskom ljetu: Brojnim kino, televizijskim i novinskim mjestima obilježavanja 100. obljetnice rođenja Federica Fellinija, svoj je obol dalo i jedno scensko – plesna predstava Felliniana, prema koreografiji, režiji, kostimografiji i oblikovanju svjetla Monice Casadei, a u izvođenju šestero plesača Compagnije Artemis Danza iz Parme.

Nakon višemjesečnog izbivanja sa scene, splitski baletni ansambl se prije završetka sezone ipak uspio vratiti pred publiku, i to u sada već tradicionalnoj Baletnoj gala večeri, održanoj 18. i 19. srpnja 2020. na Sustipanu u okviru 66. Splitskog ljeta. Program se sastojao od 12 više ili manje poznatih brojeva klasičnog, neoklasičnog i suvremenog repertoara, koji je publika izuzetno dobro i posjetila i prihvatila.

Joon-ho Bong: "Parazit"  i Kore-eda Hirokazu: "Istina". Različiti autori, dva zamalo neprispodobiva djela, no, eto, kao posljednji kino-film o kojemu sam odustala pisati netom prije pokušaja zaustavljanja svijeta, i prvi upečatljiv viđen u dvorani pod novim-starim mjerama, meni su se ta dva naslova ukazala i povezala kao (vertikalno) nasuprotne paradigme - onoga što bi da sigurno dolazi, i onoga za što bi prethodno da se misli kako upravo odlazi.

Snješka Knežević o svojoj novoj knjizi "Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice": "Ne bih mogla reći je li Zagreb erotičan, ali uvijek je na drugi način lijep, vabi na šetnju, ponovno i ponovno otkrivanje... Ima mjesta, vizura, ugođaja koji me uvijek privlače da im se vratim, kao da učvršćujem nešto što znam, i to oduvijek, ali i zato jer se i oni mijenjaju."

U doba klimatskih promjena, napokon je došlo vrijeme da starhitekti odstupe i dopuste da se arhitektonska disciplina usredotoči na preusmjeravanje dinamike naše nevjerojatno snažne discipline. To bi podrazumijevalo odmaknuti se i od glorificiranja projekata financiranih od strane nemoralnih milijarderskih investitora, makar nominalno tvrdili kako su ti projekti „održivi“.