Kultura

Goranka Matić, fotografkinja: Prostor tolike energije, što ljudske, što emotivne, protiv rata, protiv svih tih zbivanja, tako da kad pogledaš sad tu neku smirenost, bez obzira što postoje neki protesti, kao da se grad potrošio. Meni je takav dojam, s obzirom na te 90te godine koje su bile mnogo snažnije. Mislim da ljudi nisu svesni koliko je Beograd bio protiv svega toga. Ja sad baš i nisam bila na protestima, ali vidim po broju ljudi.

Vojin Perić, ravnatelj Kazališta slijepih i slabovidnih "Novi život": Kod nas je civilno društvo podivljalo. U njega je strpano sve što se moglo strpati, a da nije ustanova ili državna istitucija. Znamo da ono uglavnom zagovara i lobira,da je korektiv društva, ali udruge osoba s invlaiditetom nisu samo to - kroz njih se provode i socijalne usluge. Nisam sretan što socijalne usluge provode udruge, odnosno civilno društvo.

Roman Lepoglava literarna je rekonstrukcija lepoglavskog društvenog života 1944. godine kroz likove tadašnjih eminentnih žitelja čije su sudbine neumitno vezane za  zloglasnu kaznionicu, bez obzira jesu li živjeli s ove ili s one strane njenih zidova.

"Upoznavanjem razne ekipe dođeš do čudne mjuze. Ono od punka, fakat raznovrsnog punka, preko metala s nekim divljim rifovima, do nekog ludog hip-hopa kojeg nisi mogao nigdje čut'. Uglavnom je bila neka ulična mjuza, ne mogu reći žanr. Ulična neka, slobodna, nema nekih pravila - sad ti moraš to i to izvest, ove note, nego čista ekspresija. Ak' ti se pjeva na taj način, pjevat ćeš na taj način. Isto k'o skate - nitko ti nije rekao to moraš tak. Ti sam dolaziš do svog stila."

U Dokukinu KIC održana je premijera filma Izbačeni (Push) švedskog redatelja Fredrika Gerttena. Film problematizira nezaustavljivo povećavanje cijena nekretnina i sve teži život onih koji žive od rada. Nakon filma su Gertten, arhitektica i aktivistica iz Prava na grad Iva Marčetić i specijalistica za stanovanje UN-a i protagonistica filma Leilani Farha razgovarali o filmu i doveli ga u kontekst Hrvatske.

Protekla godina 2020., bila je okrugla, moglo bi se čak reći zaokružena godina, numerički svakako, no istodobno bila je to godina korjenitih preokreta pače neočekivanih promjena pred kojima i u aktualnoj godini svima zastaje dah. Sve protekle godine, i sve one koje će tek doći satkane su od rađanja i umiranja, uzleta i padova, sjećanja i spomena istaknutih pojedinaca, skupina i događaja. Tako je i nezaboravne 2020. krajem studenoga obilježena dvjestota godišnjica rođenja Friedricha Engelsa.

Između ženskih i zelenih studija (uredili G. Đurđević i S. Marjanić, Durieux, 2020.) - vrijedan je i nasušno potreban na ovim prostorima zbornik radova objavljen 2020. godine u izdanju Durieuxa angažmanom Gorana Đurđevića i Suzane Marjanić, uredničkog tima ovog bogatog i slojevitog znanstvenog, esejističkog i poetskog korpusa.

Rijedak je slučaj da nacionalnu književnu nagradu dvije godine za redom osvoje pjesnikinje iz istog mjesta. 2019. i 2020. godine nagradu za pjesničku prozu Tea Benčić Rimay dobile su Varaždinke: Andrea  Žigić Dolenec za zbirku Nasukani razum te Snježana Tramburovski  za još neobjavljenu knjigu Berba šafrana.

Pjesnik i prevodioc Miroslav Kirin, povodom Svjetskog dana poezije: Pjesnici su odavno izjureni s dvora, današnji vladar je radije na ajfonu, a pjesnici ni na koji način ne utječu na političke spletke i intrige, premda još svojim mitskim (jedno)rogom katkad proizvode zgodnu buku, mršte se, viču protiv klimatskih promjena, protiv svjetskih korporacija, presvlače se u likove Grete Thunberg, Edwarda Snowdena ili Slavoja Žižeka.

Obnavlja se arhitektura, a u šetnji gradom prepoznate Zagreb. Grad je otkupio veliki dio stambenog fonda i uredio stanove za najam uz prihvatljivu najamninu, za mladu familiju koja starta ili za poodmaklu dob koja treba lift i suvremeni komfor. Interijer stambenih blokova dobio je prostore koji služe stanovanju. Zeleni val zamijenile su ulice s jednom trakom rezerviranom za javni prijevoz i bicikliste.... ovaj scenarij prepisan je iz postupaka europskih gradova, i nije utopija, osim možda za Zagreb.