Nastanak pandemije je možda iznenadan, ali nije slučajan. Virus nas uči i što znači eksponencijalni rast, a upravo takav rast radi svjetska ekonomija globalnom ekosustavu preko krajnjih granica. Umjesto spašavanja banaka i velikih međunarodnih tvrtki, potpore sada moraju biti usmjerene upravo na najranjivije skupine, s ciljem smanjenja nejednakosti i stvaranja okolišne održivosti. Ono što se do jučer činilo kao utopija, već sutra može biti stvarnost.

Udruga Prijatelji životinja javlja da je konačno u funkciji Jedinstveni informacijski centar za izgubljene i napuštene životinje, osnovan pri upisniku kućnih ljubimaca koje vodi Ministarstvo poljoprivrede. Iz udruge kažu da se osnivanjem Jedinstvenog informacijskog centra napokon stvorila jedinstvena baza podataka napuštenih životinja iz svih skloništa u Hrvatskoj, što dosad nije bilo moguće.

U New Yorku je u vrijeme pandemije broj putovanja biciklom zabilježio porast od više od 50 posto, a Bogota je privremeno otvorila čak 76 kilometara novih biciklističkih traka, oduzimanjem prostora automobilskom prometu. "U Zagrebu bi trebalo povećati broj stanica javnih bicikala, a barem privremena mjera mogla bi biti dopuštanje vožnje biciklom po kolniku, umjesto po stazama na nogostupima", ističe Tena Šarić iz Sindikat biciklista. Od poplave u Gunji, preko ekonomske krize, do zagađenja zraka, klimatske i sadašnje zdravstvene krize – bicikl uvijek iznova spašava stvar.

Kako bi proslavili 60. rođendan, na Madagaskaru su nedavno započeli najveću ceremoniju sadnje drveća. Milijun sadnica posađeno je u zemlju samo nekoliko sati nakon službenog početka kampanje, a dalje se priprema zasaditi milijun stabala za svaku godinu postojanja države - ukupno 60 milijuna novih stabala.

Tomislav Medak: "Trenutna kriza demonstrirala je na bolan način da je kapitalistička ekonomija ograničena društvom i podređena njegovim potrebama. Nadolazeća ekološka kriza pokazat će da je društvo podređeno stabilnosti planetarnog ekosistema. Postaje nam jasno i da je kapacitet skrbi presudan faktor. Javni zdravstveni sustav, javno financirana znanost, javna stanogradnja, proizvodnja prema društvenim potrebama i fiskalno planiranje pokazale su se sada osnovama stabilnosti. Neoliberalna bajanja o primatu tržišta odjednom su neduhovita šala, a to će i ostati."

Dok otpadna plastika zatrpava zagrebačke kontejnere, ali i plaže širom svijeta i pravog odgovora jednostavno nema, u zagrebačkom Učeničkom domu Ivana Mažuranića nisu čekali rješenje odozgora nego su se dali u akciju. Učenici i odgajatelji su izradili strojeve za usitnjavanje i topljenje plastike. "Krajnja ideja je izbaciti taj materijal iz upotrebe. No, dok ne dođemo do toga, želimo od plastike raditi nešto korisno. Pokazalo se da to i nije tako teško", kaže Ivana Šepetavec, voditeljica projekta Precious Plastic Mažuranac.

Korona je test, izazov. Sada osjećamo priliku da budemo drugačiji, da živimo drugačije, da pazimo na one "neproduktivne" – starije, bolesne, na djecu. Otvoren nam je prozor da sagledamo masovni turizam kao štetan, kao način bijega od samih sebe u kojem čak niti ne uživamo. Jedan mali, sićušni organizam, pojavio se kao ogledalo naše civilizacije. Sva moralna poduka ovoj kulturi iskorištavanja drugih sažeta je u rečenici čovjeka koji se oporavio od zaraze: "Najteža mi je bila pomisao da bih mogao nekoga zaraziti."

U 2019. godini na Veganuary se prijavilo 250 tisuća ljudi iz cijeloga svijeta, a ove godine kampanja je oborila novi rekord s čak 400 tisuća prijavljenih. Ova sve popularnija međunarodna kampanja započela je 2014. godine te otada okuplja ljude koji se zavjetuju na mjesec dana veganske prehrane. Iz godine u godinu broj sudionika vrtoglavo raste, a prijave dolaze iz gotovo svih zemalja svijeta.

Maje Sertić iz Samobora oduševila je mnoge kada je u prosincu prošle godine, potaknuta smrću svojega voljenog psa, krenula u veliku akciju spašavanja pasa iz pulskog "šinteraja". Tom prilikom pronašla je dom za više od 15 pasa i ispraznila sklonište koje je, prema mišljenju mnogih, jedno od najlošijih u Hrvatskoj. Kao žena od akcije, Sertić je odlučila i dalje pomagati životinjama, sada u svojstvu ambasadorice Zaklade Regica. Zaklada pomaže napuštenim životinjama i životinjama u procesu udomljavanja.

Državne škole u Italiji uskoro će trebati nuditi jedan sat nastave klimatskog obrazovanja tjedno. Ovaj potez, koji će stupiti na snagu u rujnu, Italiju čini prvom zemljom u svijetu koja je uvela obavezno obrazovanje o klimi u državne škole. "I drugi školski predmeti morat će se predavati iz perspektive održivosti", istaknuli su iz talijanskog ministarstva obrazovanja.