Republika Hrvatska ne implementira politike koje bi potaknule veća ulaganja u sustav javne vodoopskrbe i odvodnje koji je ekološki prihvatljiviji i socijalno pravedniji.

Kako privatnici u Hrvatskoj zarađuju na vodi uz državni blagoslov. Eksploatacija vode kao prirodnog resursa zorno pokazuje klasni karakter Republike Hrvatske. Kao javno dobro, voda se ustupa domaćim i stranim kapitalistima po niskim koncesijama čime se pretvara u bazen za stvaranje golemog profita kojeg socijalni i ekološki standardi ne zanimaju.

Zelena akcija: "U Hrvatskoj postoji nepravedan model naplate potrošnje vode kojima se izravno pogoduje tvrtkama koje se bave flaširanom vodom."

Na natječaju projekta Ars Publicae za idejno rješenje nove zagrebačke česme prvu nagradu osvojio je rad "Vodek" autora Nere Nejašmić Kozina i Petra Kozine iz PIN-a, drugu nagradu dobio je rad Dragomira Šuke, a treću nagradu prijedlog autorske skupine B!RO koju čine Saša košuta, Mario Kralj i Dora Lončarić.

"Ja ne razumijem kako neki ljudi vole samo sjedit po kafićima. Ja to ne mogu, meni je draže ovdje sjedit", govori Aida dok promatra smaragdno zelenu boju rijeke Bune. Nakon što teče pod zemljom više od 19 kilometara, ova rijeka izvire na površinu 12 kilometara od Mostara u mjestu Blagaj. Buna na površinu spektakularno navire iz špilje, prizor koji privlači brojne turiste. No, i Buna se našla na meti projekta betonizacije BiH rijeka. Bankwatch je pobrojao čak 183 nova planirana projekta na rijekama u toj zemlji.

U Rogoznici, 30-ak kilometara od Šibenika, nalazi se ovaj hidrogeomorfološki fenomen, u kojem se zbog posebnih fizikalno–kemijskih svojstva razvila osebujna flora i fauna.

Bandićeve eskapade s fontanama dobar su povod za osvješćivanje činjenice koliko Zagrebu nedostaju česme. Umjesto četrdeset fontana koje zaziva gradonačelnik, Zagreb treba najmanje četrdeset česmi s besplatnom pitkom vodom u javnom prostoru. Osim kao odraz najobičnije nebrige, uklanjanje česmi može se promatrati i u kontekstu sve veće privatizacije javnih dobara. Javni pristup besplatnoj pitkoj vodi je civilizacijski standard koji Zagreb sustavno zatire.

David Kabalin, arhitekt: Sva uređenja zagrebačkih vodotokova, od najmanjeg potoka do Save, rezultat su jednostranog pristupa kompleksnom problemu, tj. svođenja na vodotehnički problem, bez ikakvog promišljanja ambijentalne, ekološke i simboličke važnosti vodotokova.

Ustavno povjerenstvo slovenskog parlamenta odlučilo je da se u procesu ustavnih promjena do kojih bi trebalo doći ove godine u ustav unese i pravo građana na pitku vodu kao javno dobro koje se ne smije komercijalizirati.

Vladimir Tarnovski: Na gradskim potocima u Zagrebu nekada je bilo mnoštvo mlinova, a svi su bili važni za sredine u kojima su se nalazili. U zgradi gdje je bio mlin grofa Kulmera, nalazila se i kolarska radionica, uz nju i pilana, a odmah do i kovačnica. Rempflov mlin je bio dio šireg gospodarskog pogona u kojem su se nalazile i peć za opeku, uljara, odnosno mlin za sve vrste koštica, ali i javno kupalište (mrzlice) s ugostiteljskim objektom.