Ulazak Hrvatske u Europsku uniju ima blagotvoran direktivni učinak jer kontekstualno sugerira da Hrvatska bez velike grižnje savjesti može jasno reći da joj je tranzicijske deregulacije dosta, da se malo zaželjela izvjesne regulacije, a to u Europskoj uniji znači vladavine prava. Posredovanjem "vladavine prava", pitanja europeizacije naše zemlje izravno se povezuju s problemom urbanizma. A problem Cvjetni - Varšavska isto je što i problem golfa na Srđu ili bušenja Jadrana.

Kada se građane pita kakav grad žele, najčešći su odgovori vezani uz zelene površine, trgove, javni prijevoz, biciklističke staze. Čak i ako toga nisu svjesni, građani takvim odgovorima pokazuju da su spremni povesti grad prema smanjenju emisija stakleničkih plinova. "Postugljični grad stavlja veći naglasak na problematiku klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova", tumači Zoran Kordić iz UNDP-a Hrvatska. Mogući putovi takve tranzicije bit će tema jednoga od panela na skorašnjem Subversive Forumu.

Pogledajte kratki dokumentarac o agresivnom "preuređivanju" turskih gradova i posljedicama dugogodišnje politike "rekonstrukcije" gradova i stilova života.

Arhitekt Teo Budanko govori o zimskoj devastaciji zagrebačkog Tomislavova trga.

Odluka Milana Bandića da se zgrada Ferimporta dodijeli Muzičkoj akademiji, i ponašanje Bandićevog Zavoda za zaštitu spomenika, pripadaju pseudopolitičkom, pseudodemokratskom i pseudostručnom društvu. Takva sprega može proizvoditi isključivo nedomišljene i promašene projekte, jer je od njih uvijek važnija – ideologija. A ona se u ovim krajevima - ideologija vodećih stranaka - jednostavno zove: "A gdje sam tu ja?", odnosno - korupcija.

Članovi inicijative Ne davimo Beograd izveli su akciju na 23. Međunarodnom Salonu urbanizma, u znak prosvjeda protiv nagrađivanja kontroverznog projekta koji pogoduje investitorima.

Slučaj neodoljivo asocira na ono što se odvijalo oko Varšavske i Cvjetnog trga. Gradonačelnik Bandić i njegovi podređenici tvrdili su da se Horvatinčićevom projektu i svekolikom urbanističkom progresu metropole protivi "šačica" neradnika, premda je peticiju protiv takvog projekta potpisalo više od pedeset tisuća građana.

Catharina Thörn, istraživačica na Odsjeku za kulturalne znanosti na Sveučilištu u Göteborgu: "Švedski sustav socijalne države funkcionira kao mit - odnosno ideja demokracije i socijalne države - koji je nerijetko pomjeren kako iz svog historijskog podrijetla, tako i iz vremena sadašnjeg."

Novo zakonodavstvo u području prostornog uređenja, gradnje i građevinske inspekcije, kao i Informacijski sustav prostornog uređenja, mogli bi proletjeti pored Hrvatske poput ISONA, kometa koji će krajem godine projuriti kroz Sunčev sustav i nakratko nam omogućiti da na nebu vidimo dva Sunca. Zašto?

Zašto je u Hrvatskoj umjesto zadovoljstva, "graditi krov nad glavom" - urbanizirati, projektirati, rekonstruirati i obnavljati, prodavati ili kupovati stan ili kuću - toliko "krvav" posao? Zašto se svi akteri i njihovi potomci ili sljedbenici i dalje osjećaju žrtvama?