Svakodnevni jezik kojim pričamo o katedralama, dvorcima, parkovima prirode ili povijesnim gradovima sasvim se izjednačio s projektnim: govorimo o kapitalu, simboličkom, kulturnom, o ciljanim publikama, vizijama, misijama, upravljanju, a tu i tamo skromno izroni pojam zajednice koja u tom procesu stvaranja profita na baštini ima različite uloge.

"Arhitektonski natječaj najbolji je i najstručniji način za dobivanje najkvalitetnijeg rješenja te je ujedno posebno važan instrument kod artikulacije javnih prostora, a u kontekstu lokacije žnjanskog platoa u Splitu provedba natječaja postaje društvena, strukovna, moralna, a i formalna obveza", stoji u priopćenju Udruženja hrvatskih arhitekata. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

"Ova knjiga je živa sociologija, društveni angažman autorice je izuzetan i rijetkost u znanstvenoj zajednici. Radi se o nečemu što bih nazvao sociologijom proizvodnje budućnosti, a ne interpretacije prošlosti", zaključio je sociolog Vladimir Lay na jučerašnjem predstavljanju nove knjige Saše Poljanec Borić. Knjiga Pravo na sada! se sastoji od 14 publicističkih radova posvećenih društvenim promjenama u hrvatskom prostoru objavljenih na H-Alteru tijekom 2014. i 2015. godine. U knjizi se objavljuju i četiri rada koja se bave sličnim temama kao i publicistički radovi, ali u znanstvenoj formi.

Može li Bandić pobijediti na idućim izborima i ugledati svjetlo na kraju dvokrakog tunela?

Bandićeve eskapade s fontanama dobar su povod za osvješćivanje činjenice koliko Zagrebu nedostaju česme. Umjesto četrdeset fontana koje zaziva gradonačelnik, Zagreb treba najmanje četrdeset česmi s besplatnom pitkom vodom u javnom prostoru. Osim kao odraz najobičnije nebrige, uklanjanje česmi može se promatrati i u kontekstu sve veće privatizacije javnih dobara. Javni pristup besplatnoj pitkoj vodi je civilizacijski standard koji Zagreb sustavno zatire.

Društvo za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe pokrenulo je peticiju kojom se traži prestanak devastacije prirodne i kulturne baštine Silbe. Peticija služi kao apel nadležnim državnim i lokalnim institucijama da spriječe negativne posljedice uzrokovane bespravno izgrađenim putom u uvali Pocukmarak, kao i loš utjecaj na reputaciju Silbe u turizmu – strateškoj privrednoj grani većine mještana otoka.

Arhitekt Igor Ekštajn i Vanja Radovanović, voditelj projekta Mapiranje Trešnjevke govore o odnosu zagrebačkih vlasti prema Savi, potocima, fontanama, česmama i ljudskom pravu na slobodni pristup pitkoj vodi: Neki gradovi jednostavno su izrasli iz vode i s vodom srasli, drugi su se na vodu navikli i znaju je iskoristiti. Rijetko koji grad ima tako maćehinski odnos prema vodi kao Zagreb, posebice u društvima u kojima su vodene površine i obalni pojasevi javno dobro.

Ako nova hrvatska vlast misli da je potrebno i moguće napisati novi hrvatsko/domoljubni prostorno uređujući zakon, duhovno referentan tekovinama domovinskog rata, a ne svjetonazoru koji je vladao do devedesetih, neka ne troši novac poreznih obveznika uzalud. Sve zaštitne mjere i posebne propise koje štite nacionalni i vjerski hrvatski prostor od takvih elemenata, dovoljno je samo pridodati općim odredbama postojećeg zakona.

Nedavno je pod tim naslovom, u izdanju UPI2BOOKS, izišla treća "urbanistička" knjiga arhitekta Borislava Doklestića. Riječ je o knjizi tekstova koje je autor objavljivao u protekloj dekadi, uglavnom u Vjesniku. Doklestićeva knjiga je svjedočanstvo o razlozima likvidacije urbanističkog planiranja.

Društvo arhitekata Zagreba u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Gradom Zagrebom pokrenulo je ambiciozni projekt urbane revitalizacije javnih prostora u gradu Zagrebu kroz provedbu 17 zahvata i intervencija u javnim prostorima na području cijeloga grada.