Članci tagirani sa: urbanizam stranica 1 od 7

Gentrifikacija zagrebačkog povijesnog grada - da li i kako?

Foto: t.g.
Obnavlja se arhitektura, a u šetnji gradom prepoznate Zagreb. Grad je otkupio veliki dio stambenog fonda i uredio stanove za najam uz prihvatljivu najamninu, za mladu familiju koja starta ili za poodmaklu dob koja treba lift i suvremeni komfor. Interijer stambenih blokova dobio je prostore koji služe stanovanju. Zeleni val zamijenile su ulice s jednom trakom rezerviranom za javni prijevoz i bicikliste.... ovaj scenarij prepisan je iz postupaka europskih gradova, i nije utopija, osim možda za Zagreb.

Jedino me Zagreb nije razočarao

Foto: DAZ
Snješka Knežević o svojoj novoj knjizi "Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice": "Ne bih mogla reći je li Zagreb erotičan, ali uvijek je na drugi način lijep, vabi na šetnju, ponovno i ponovno otkrivanje... Ima mjesta, vizura, ugođaja koji me uvijek privlače da im se vratim, kao da učvršćujem nešto što znam, i to oduvijek, ali i zato jer se i oni mijenjaju."

Antitektura

BIG: CopenHill 
U doba klimatskih promjena, napokon je došlo vrijeme da starhitekti odstupe i dopuste da se arhitektonska disciplina usredotoči na preusmjeravanje dinamike naše nevjerojatno snažne discipline. To bi podrazumijevalo odmaknuti se i od glorificiranja projekata financiranih od strane nemoralnih milijarderskih investitora, makar nominalno tvrdili kako su ti projekti „održivi“.

Prodani park

Foto: Saša Šimpraga
Zagrebačka Dubrava ušla je u tramvajsku mrežu grada 1942. godine, za vrijeme okupacije. Odluka da se tramvajska pruga proširi vezana je uz činjenicu da je upravo u to vrijeme građeno pokazno naselje novoga, fašističkog, režima, na prostoru Donje Dubrave. NDH-ovsko naselje u Donjoj Dubravi prvi je planski iskorak na prostoru koji će administrativno postati dijelom Zagreba tek nakon Drugog svjetskog rata tj. kada je istočna granica grada pomaknuta s potoka Štefanovca na potok Trnavu.

Dvije strane Save

Crveni most na izvornoj lokaciji u produžetku Savske ceste (Fotografije: Saša Šimpraga)
Kada je zbog neodržavanja 1990. godine vodeni val srušio Crveni, Jakuševečki most, on više nije saniran. Nije bio ni zaštićen kao kulturno dobro, što mu je sudbinu dodatno zapečatilo. Nakon urušavanja, dio njegove konstrukcije još je godinama stajao u grmlju s južne strane rijeke pored Mosta mladosti. Inicijalno je sagrađen 1892. godine i to uzvodno, kod današnjeg Savskog mosta tj. u produžetku Savske ceste, odakle je konstrukcija, koja je bila crvene boje po čemu je dobio i ime, rastavljena i privremeno premještena isprva nešto dalje, da bi zadnje mjesto našla kod Jakuševca.

Dobrodošli u Kapitalopolis

Foto: Machine will steal your jobs, Timo Lenzen (2015.)
S punim uvjerenjem možemo reći kako će jedini urbanist 21. stoljeća biti kapital. Kapital i katastrofe. Kapitalopolis je, kako se voli reći, betonska džungla. Fizička gustoća njegove gradnje u direktnoj je vezi s društvenom, ekonomskom i svakom drugom gustoćom. No, jedna stvar koja vrijedi za džunglu, promakla je kapitalopolisu: bioraznolikost. On je samo površinski spektakl različitosti, ali ispod se nalazi hladan i sirov jezik algoritama i preciznih kodova koje propisuje kapital. Svaki velegrad postaje fraktalna slika cijelog svijeta. Očišćena od ideja i vrijednosti, sve što preostaje za arhitekturu je 'forma bez utopije'

Stambeno pitanje - lijevi odgovor

Foto: Jenny Holzer, Housing is a human right, 1989., Times Square
Osnovna zadaća svake arhitekture jest da arhitekti koji ju zamišljaju i projektiraju suosjećaju sa svijetom, a prostori koje grade budu prostori širenja slobode. Gdje smo po putu izgubili strastvenu volju Hannesa Meyera, koji arhitekta ne vidi kao estetskog slugu vladajuće klase ili marionetu vlastitih stilskih i egocentričnih interesa, već kao žustrog borca za sveopću emancipaciju? Vrijeme je da drijemež arhitektonske struke nadiđe vlastiti status quo. Ideja stambene arhitekture nediktirane zakonima usko individualističkih zatega privatnog vlasništva i isključivosti života nuklearne obitelji predstavlja možda najveći korak u tom nadilaženju.

Bezbroj Zagreba

Foto: Saša Šimpraga
Kad drvoredi nemaju lišća, toranj Markove crkve vidljiv je duž čitave Savske ceste. Jedna je to od manje poznatih zagrebačkih vizura, ali ona koju mnogi doživljavaju, svjesno ili ne, svakodnevno. Bezbroj se atraktivnih pogleda na grad otvara svakoga dana. Dolazeći na Kaptolski trg kroz bezimeni prolaz, prolaznika s platoa u večernjim satima praznog i mirnog Dolca zatiče svemirski brod katedrale koja se pojavi odjednom. Potres je donekle izmijenio neke zagrebačke vedute, protresujući i naš odnos prema njima. Svim onim usputnim blokovima, zgradama, tornjevima, ornamentima - manje ili više poznatim slikama koje čine Zagreb Zagrebom.

Potrebno je pristupiti izradi novog GUP 2030 kao razvojnog dokumenta

gup_copy53429.jpg
Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Društvo arhitekata Zagreba i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u cilju daljnjeg razvoja grada, predložili su niz rješenja za donošenje aktualnih Izmjena i dopuna GUP-a Zagreba.

Beč prenamjenjuje ulice u zelene oaze za građane i građanke

Ulica u 16. okrugu, Foto. Birgit Hebein
Nakon objave interaktivne karte Urban Heat Vulnerability Map koja prikazuje temperature i tzv. toplinske otoke u bečkim okruzima, gradske su vlasti odlučile djelovati. Pogledom na kartu utvrđeno je kako su najtoplija mjesta u gradu u 3., 10. i 16. okrugu. Odmah je pokrenut pilot-projekt kojemu je cilj građanima olakšati život za vrijeme ljetnih vrućina. Ulice u trima navedenim bečkim okruzima tako su pretvorene u zelene oaze s mjestima za odmor, igru, druženje i razgovor.