"Prije smo bili siromašni, ali smo imali rijeke, bavili smo se ribolovom, uzgajali hranu i živjeli dobro. Sada to naša djeca mogu samo gledati na televiziji. Rijeke su skrenuli, šume su posječene, a mi smo zatvorenici u svom selu", kaže Hilario Vega, stanovnik sela Boqueron na sjeveroistoku Kolumbije. Cijelo selo već godinama čeka preseljenje jer je zrak toliko zagađen da im ozbiljno ugrožava živote. Okruženo je, naime, rudnicima ugljena iz kojih i Hrvatska uvozi ugljen za rad termoelektrane u Plominu.

Po prvi put u Hrvatskoj animirani film Cijena ugljena u jednu priču povezuje razorne posljedice eksploatacije ugljena u Kolumbiji s termoelektranom u Plominu.

Ima li mjesta za etiku u uvozu energenata? Što kada bi država tome težila? Kako većina energenata dolazi iz zemalja u kojima se sustavno krše ljudska prava ili iz prljavih energetskih izvora koji pridonose zagrijavanju klime, država bi morala razviti svoje i to čiste izvore energije. Etika po ovom pitanju nije nespojiva s interesima građana i države, a otkud danas Hrvatska uvozi energente i što bi se po tom pitanju moglo promijeniti za H-Alter govori Pippa Gallop iz Bankwatcha.

Planirane nove termoelektrane na ugljen u Jugoistočnoj Europi, a najviše ih je planiranih upravo u BiH, praćene su obećanjima o stvaranju novih radnih mjesta i očuvanju postojećih. Međutim, obećanja su u gotovo svim slučajevima nerealna, zaključuje nova studija koju je danas objavila mreža CEE Bankwatch, zajedno s lokalnim partnerima, organizacijama Ekotim, Centar za ekologiju i energiju i Centar za životnu sredinu.

"Odgovorni moraju priznati da je ovako tvrdoglavo inzistiranje na Plominu C na ugljen bila velika pogreška, da je ta ideja doživjela poraz te moraju javno, službeno i potpuno odustati od ovog štetnog projekta", komentirali su iz Zelene akcije.

Zelena Istra i Zelena akcija pozivaju građane da potpišu online peticiju kojom se od predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića i njegove Vlade zahtijeva trajno odustajanje od zdravstveno i okolišno štetnog te ekonomski neisplativog projekta izgradnje termoelektrane na ugljen Plomin C.

4800 djece umrlo je u posljednjih nekoliko godina na području kolumbijskog poluotoka La Guajira zbog zagađenja vode i nedostatka hrane. Glavni uzrok zagađenja Guajire su rudnici, iz kojih dolazi i ugljen koji se pali u Plominu kako bismo mi trošili električnu energiju. "Rudarske tvrtke uz potporu države okupiraju urođeničke teritorije, a najgore je što je to postalo normalno", kaže Danilo Urrea iz organizacije CENSAT Agua Viva.

Sudskom odlukom zatvorena je termoelektrana na ugljen u talijanskom Vado Ligureu, a 86 osoba, uključujući brojne lokalne i regionalne dužnosnike, tereti se za smrt 442 ljudi, koji su preminuli od raznih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti. "Ovaj slučaj mogao bi imati velike posljedice na cijeli europski sustav pravnog tretiranja kriminala povezanog s okolišem i zdravljem", kaže Antonio Tricarico iz udruge Re:Common.

"Čak i kad se gleda samo financijska isplativost za investitore, Plomin C je veoma rizičan projekt sa slabom stopom povrata, a ako se uzme u obzir čitavo društvo, projekt je u potpunosti neisplativ", istaknula je Maja Božičević Vrhovčak, direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja, na današnjem predstavljanju stručne analize troškova i koristi izgradnje Plomina C.

Aktivisti i aktivistkinje danas su ispred termoelektrane u Plominu formirali ljudski lanac te simboličnom akcijom prikazali da je ugljen nevidljivi ubojica koji donosi patnju, bolest i smrt ljudima s obje strane "lanca ugljena" - kako u udaljenoj Kolumbiji tako i u zemljama poput Hrvatske i Italije gdje se kolumbijski ugljen koristi kao gorivo za termoelektrane