Dva dana nakon izbijanja koronavirusa u Betlehemu, Amjad Zaghir, vlasnik male tvornice obuće iz Hebrona, shvatio je da će Zapadnoj obali uskoro nedostajati zaštitne maske. Dao se u potragu za materijalima, zaposlio radnike_ce i preko noći pokrenuo jedinu tvornicu za proizvodnju maski na Zapadnoj obali, koja trenutno proizvodi između 7.000 i 9.000 maski dnevno.

Radnice i radnici u tvornici Consomed, od kojih su većina žene, pristale su na mjesec dana izolacijskog rada bez napuštanja prostora tvornice, kako bi se osigurala proizvodnja dovoljno maski uslijed pandemije koja je zahvatila i Tunis. U tvornici se dnevno proizvede 50 tisuća maski za lice i druga zaštitna medicinska oprema koja je u ovoj situaciji prijeko potrebna za funkcioniranje zdravstvenog sektora.

I kako vam je bilo u tvornici? "Bilo je prekrasno", ganuto, sa sjetom u glasu i raznježenim licem kaže gospođa koja moli da je predstavimo inicijalima, K. K. Danas živi u Lošinju, kamo je došla 1958. s Paga, s još desetak cura iz sela Stara Vas raditi u tvornici ribljih konzervi Kvarner na Malom Lošinju. Radnu snagu u tvornici s jedne su strane činile mlade, siromašne i često nepismene žene iz težačkih krajeva, a s druge – "žene s problemima". "Ostavljene" ili razvedene žene, samohrane majke, žene koje su pobjegle od muževa ili ostavile djecu. Službenica u upravi creske Plavice ispod glasa priča o tome kako su ih znali zvati i tražiti odbjegle žene.

Ivana Biočina, autorica knjige Proizvedeno u Hrvatskoj - Tranzicija hrvatske tekstilne industrije: "U tvornici TIVAR 1936. je održan najveći štrajk na ovim prostorima. Razlog se može činiti nevjerojatnim i ganutljivim - preselili su jednu radnicu u pogon gdje je za isti rad bila plaćena manje od muških kolega. Štrajk je trajao više od 40 dana i uspješno je završen. U Varaždinu je zatim održan mimohod s više od dvije tisuće štrajkaša i 200 biciklista. U Hrvatskoj se nikad nije ponovio takav štrajk, iako je razloga bilo. Danas radnici imaju krivu predodžbu kad se ide u štrajk - tek kod neisplate plaće."

Što je nama Dalmatinka dala - "hraniteljica" i istinski generator transformacije Sinja. Impresivan i temeljit postav izložbe u sinjskoj Galeriji Sikirica možete pogledati do siječnja, a razmjere utjecaja tvornice, otvorene 1951. godine i zbrisane u tranzicijskom ludilu, osjetit ćete čim kročite u cetinski kraj. Sjećanje je u ovom slučaju moćan emancipatorski kapital i utoliko je ova izložba vrijedna ne samo kao sjajan dokumentarni rad, već i kao točka iz koje će se ponovno promišljati budućnost.

Što je nama Dalmatinka dala - "hraniteljica" i istinski generator transformacije Sinja. Impresivan i temeljit postav izložbe u sinjskoj Galeriji Sikirica možete pogledati do siječnja, a razmjere utjecaja tvornice, otvorene 1951. godine i zbrisane u tranzicijskom ludilu, osjetit ćete čim kročite u cetinski kraj. Sjećanje je u ovom slučaju moćan emancipatorski kapital i utoliko je ova izložba vrijedna ne samo kao sjajan dokumentarni rad, već i kao točka iz koje će se ponovno promišljati budućnost.