Štrajk prosvjetnih radnika bio je nedopustivo uplitanje u predizbornu kampanju.

"Profesorska struka nikad nije bila ovako potcijenjena. Nikada nije bilo teže biti profesor nego danas. Budimo hrabri i preuzmimo odgovornost", poziva kolege Toni Milun.

Kada govorimo o unapređivanju obrazovanja oslanjamo se na promjene odozgo, neki institucionalni okvir koji uređuje odnose unutar državnog obrazovnog sistema. No, obrazovanje možemo unaprijediti i iz sasvim drugog kuta gledanja - odozdo. Direktno, u učionicama, sadržajnim i metodološkim promjenama učenja u školama.

Adventski vijenci, slike svetaca, izrada štalica, vjerske pjesmice... Zašto dječji vrtići i osnovne škole u svoje programe uvrštavaju božićne svetkovine čak i izvan nastave vjeronauka? Obrazovni kurikulum ne daje nikakve smjernice po tom pitanju. "Katolička hegemonija koju danas imamo u školama posljedica je samo jednoga – političke odluke i političke volje", tvrdi Vesna Mihoković Puhovski, predsjednica udruge Protagora. Resorno ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje i Prosvjetna inspekcija - šute.

Ako je već smrt u ovoj protuznanstvenoj i protuobrazovnoj paradigmi neizbježna, nije svejedno hoće li se ona dogoditi danas, sutra ili prekosutra. A dok se ponašamo kao da nas ništa ne boli ili kao da nas boli neka stvar za sve to, zapravo nemamo prava da se žalimo na posljedice bolesti.

Ministar Vedran Mornar se nije snašao u svojoj temeljnoj ulozi čuvanja znanstvene utemeljenosti, digniteta i autonomije školskog sustava. Proglasio se nenadležnim za huligansko-kriminalne devijacije u sportu, nema nadzor nad time tko i što u nastavi vjeronauka govori djeci u javnim školama, ne sudjeluje u programskom osmišljavanju slobodnog vremena školske i studentske mladeži...

Prestanak ocjenjivanja na polugodištu ne znači prestanak davanja povratnih informacija o učenju. Povratne informacije samo mijenjaju oblik, ali to je teško prepoznati - kako nastavnicima i nastavnicama, tako i roditeljima, a pogotovo učenicama i učenicima - jer svi smo uvjetovani učenje razumjeti isključivo u obliku numeričke ocjene.

Čini se da obrazovni sustav sad ulaže napore prema ujednačavanju politika; da u osnovnim školama uz postojeći HNOS uvede i vanjsko vrednovanje, a da u srednjim olabavi grčevito praćenje nastavnih planova i programa.

Cathy M. Rubin, autorica bloga i knjige "Prava Alisa u zemlji čudesa": U finskim se školama djeca ne moraju bojati kompetitivnosti ili neuspjeha, koje u mnogim zemljama potiču standardizirani testovi. Nedostaje ipak bolja usklađenost doma i škole, kao i nacionalni program koji bi pomogao majkama i očevima da se bolje brinu za svoje najmlađe.

Legalističko-birokratski pristup školstvu stvara ozračje u kojima je nastavnicima teško obavljati svoju glavnu funkciju, a to je pomoći učenicima pri učenju. Ministarstvo, obrazovne agencije i javnost trebali bi postati svjesni činjenice da pedagoška ograničenja nastavnika stvaraju ozbiljne prepreke za razvoj hrvatskog školstva.