Novo istraživanje o obrazovanju Roma ističe segregaciju romskih naselja, diskriminaciju romske djece, materijalnu deprivaciju i još niz drugih problema kao razloge zašto romska nacionalna manjina ne uspijeva kvalitetno pristupiti obrazovanju. Kako bismo dobili bolji uvid u problematiku i način kako ju početi rješavati, razgovarali smo s Dunjom Potočnik, suatoricom ovog istraživanja i sociologinjom s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Karlo Držaić: Prosvjetiteljstvo nije razumijevalo obrazovanje kao ideju najboljih, elitizma, izdvajanja izvrsnih i stvarajanja posebnih slojeva društva nego je težilo obrazovanju svih i unapređenju čitavog društva. Cilj obrazovanja bio je obrazovati radnike, seljake i sve druge ljude kako bi mogli uživati znanje kao takvo, ali i pomoću njega participirati u važnim društvenim odlukama i braniti svoj interes. Svrha obrazovanja nikada nije bila prilagođavanje ljudi ekonomiji.

Sven Janovski, tajnik Mreže mladih Hrvatske: Svaka škola ima vijeće učenika preko kojih učenici mogu odlučivati o njima bitnim pitanjima i odličan su primjer demokracije u malom. Međutim, ona su uglavnom vrlo neaktivna, što je odraz manjka participacije mladih u političkom životu uopće. U školama gdje se vijeća njeguju učenici se stvarno trude postati njihov dio. Smatram da politička participacija najprije kreće u takvim okruženjima.

Unatoč presudi Europskog suda, nedavna istraživanja o odvojenim romskim razredima i školama u Hrvatskoj dokazuju da je ovakva praksa ne samo nastavljena, nego je stanje pogoršano u odnosu na vrijeme kada je presuda donesena. U školskoj godini 2009./2010. u Hrvatskoj su postojala 44 razredna odjela koja su pohađali samo učenici romskog etničkog podrijetla, a u školskoj godini 2018./2019., takvih je razreda bilo 65.

Ljudima prekipjelo, pa kad već tzv. pravna i ustavno sekularna Bijedna Naša ne želi vidjeti "nevidljivu" i godinama dozlaboga diskriminiranu djecu čiji ih roditelji nisu upisali na izbornu nastavu katoličkog vjeronauka u osmoljetkama, uzeli su pravdu u svoje ruke, pa kud' puklo da puklo.

Unatoč političko-ekonomski motiviranom dnevnom optimizmu dežurnih HDZ-ovih epidemiologa/stožeraša - bez valjane, dvotrećinske licencije Sabora, jedinog ustavno ovlaštenog za diranje, uskraćivanje ili doziranje temeljnih ljudskih prava, kao što su i pravo na zdravlje, školovanje, rad, kretanje... nitko ne može bez razumne sumnje jamčiti za pozitivan učinak tzv. novog normalnog na više od pola milijuna đaka i studenata opet u redovnim školskim i visokoškolskim klupama.

Imala je punu potporu i medija i struke, da bi vrlo brzo razočarala i jedne i druge.

Snježana Koren: Hrvatska ne rješava svoje probleme u obrazovanju. Obrazovanje se konstantno koristi kao sredstvo za politička razračunavanja. Među političkim strankama ne postoji konsenzus ni o bazičnim pitanjima  - naprimjer o trajanju obveznog obrazovanja, pa nijedna od planiranih reformi nije provedena kako valja ili nije stigla dalje od papirnatih planova. Mnoge ključne ideje upokojene Cjelovite kurikularne reforme nisu primijenjene.

Manje od pet posto djece krenulo je u nižim razredima u školu jučer - pljuska za buđenje.

Devetnaesti je dan štrajka u osnovnim i srednjim školama. Danas nastave nije bilo u cijeloj Hrvatskoj, a više tisuća učitelja i učiteljica, prosvjetnih radnika i radnica, prosvjedovalo je ispred zgrade Vlade na Markovom trgu. Istaknuli su kako od svojih zahtjeva neće odustati. "Ovdje smo i kao primjer svojim učenicima, primjer kako djelovati i kako se boriti. A političari koji se kriju u ovoj zgradi sve su ono što ne želimo da naši učenici postanu", poručila je jedna od učiteljica.