Socijalne zadruge "Humana nova" vodeći su primjer društvenog poduzeća za radnu integraciju i ponovnu uporabu. Ustrojene su kao društvena poduzeća čiji su ciljevi proizvodnja, sakupljanje rabljenog tekstila i njegova ponovna uporaba, te zapošljavanje pripadnika marginaliziranih društvenih skupina, očuvanja okoliša i razvoja lokalne zajednice. Aktivno doprinose izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomažu socijalno isključenim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti kvalitetu života.

Dok otpadna plastika zatrpava zagrebačke kontejnere, ali i plaže širom svijeta i pravog odgovora jednostavno nema, u zagrebačkom Učeničkom domu Ivana Mažuranića nisu čekali rješenje odozgora nego su se dali u akciju. Učenici i odgajatelji su izradili strojeve za usitnjavanje i topljenje plastike. "Krajnja ideja je izbaciti taj materijal iz upotrebe. No, dok ne dođemo do toga, želimo od plastike raditi nešto korisno. Pokazalo se da to i nije tako teško", kaže Ivana Šepetavec, voditeljica projekta Precious Plastic Mažuranac.

Propisnim odvajanjem otpada stanovnici Beča drže svoj grad čistim i doprinose zaštiti okoliša. Jedan od načina je i odvajanje i recikliranje stakla. U Beču se još od 1977. godine staklo odlaže u posebne kontejnere gdje se odvaja bijelo od šarenog stakla. Danas u gradu ima 7.300 kontejnera za staklo, a većina je posebno dizajnirana kako se staklena ambalaža pri padu ne bi razbila. Od 1977. do danas reciklirano je preko 800 tisuća tona stakla, a samo su u prošloj godini Bečani u kontejnere odložili 31 tisuću tonu stakla koje je zatim reciklirano.

Uoči ovogodišnjeg Dana planeta Zemlje, koji se obilježava 22. travnja, WWF Adria poziva građanke i građane da se povežu s prirodom i naprave male, ali značajne korake za naš planet. Prilika je to za nove odluke poput svakodnevnog recikliranja i razvrstavanja otpada, prestanka korištenja jednokratne plastike te podržavanja održivih proizvoda i rješenja kako bi smanjili naš utjecaj na planet.

Organizacijski odbor Olimpijskih igara koje će se iduće godine održati u Tokiju raspisao je još prije dvije godine poziv za e-otpad, a japanski građani i građanke donirali su gomilu starih pametnih telefona, digitalnih fotoaparata i prijenosnih računala. Od tog će se otpada izraditi pet tisuća medalja za najbolje sportaše i sportašice na olimpijskim i paraolimpijskim igrama.

"Europska strategija za plastiku" sve više dobiva na značaju u Bruxellesu i dok neke države članice već bilježe dobre rezultate, brojne druge zaostaju. Od 30 zemalja, 10 je dostiglo stopu iskorištavanja otpada iznad 90% i to prije svega zahvaljujući usvajanju normi koje ograničavaju ili zabranjuju odlaganje otpada na deponije. Unatoč naporima i pojedinim poboljšanjima, pitanje je hoće li "strategija za plastiku" koju EU pokušava provesti u djelo pružiti instrumente neophodne za ostvarivanje postavljenih ciljeva.

Udruga Ospera pokrenula je crowdfunding kampanju za projekt uzgoja gljiva Use&Reuse, a koji se temelji na principu kružne lokalne ekonomije u kojoj od otpada dobiju više tržišno vrijednih proizvoda i zajednicu suradnika koja je generator održive ekonomije.

Prema novom zakonu udio komunalnog otpada koji se reciklira će porasti. Do 2025. godine najmanje 55 posto komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, a taj cilj će se povećati na 60 posto do 2030. i 65 posto do 2035. godine. Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10 posto do 2035. godine. Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5 posto, spaljuje 0,1 posto, a najveći dio odlaže - čak 78,4 posto.

Strategija ima za cilj stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike (koja bi trebala biti biorazgradiva, ali kritičari kažu da se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu), kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike.

Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije danas su performansom ispred zgrade Gradske uprave Grada Zagreba zatražili hitno donošenje Plana gospodarenja otpadom koji neće sadržavati skupu i štetnu spalionicu otpada. U sklopu performansa lik i djelo gradonačelnika Milana Bandića prikazali su u obliku puža koji za sobom vuče spalionicu i jako se sporo kreće prema cilju od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada kojeg Zagreb mora dostići do 2020. godine.