Bandićev populizam koji usmjerava prema ranjivim skupinama Kumek prokazuje prikazom silnog luksuza koji posjeduje. Film Darija Juričana nabraja i objašnjava nebrojeno puno afera i sumnjivih radnji gradonačelnika. Sve te priče su dio kolektivne svijesti građana grada Zagreba, a sastavljeni kolaž naličja Milana Bandića vrlo jasno ukazuje na neprijatelja građana.

Više od šezdeset posto naših građana nije uopće fizički aktivno, svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu, hrvatski su muškarci najdeblji u Europi. Ranjive skupine i njihovo potencijalno uključivanje u sportsko-rekreacijske programe pritom su pri dnu prioriteta vladajućih. Nacionalni program športa 2019.-2026. u svojim mjerama ne spominje ljude starije dobe, invalide-rekreativce niti manjinsko stanovništvo.

Karlo Držaić: Prosvjetiteljstvo nije razumijevalo obrazovanje kao ideju najboljih, elitizma, izdvajanja izvrsnih i stvarajanja posebnih slojeva društva nego je težilo obrazovanju svih i unapređenju čitavog društva. Cilj obrazovanja bio je obrazovati radnike, seljake i sve druge ljude kako bi mogli uživati znanje kao takvo, ali i pomoću njega participirati u važnim društvenim odlukama i braniti svoj interes. Svrha obrazovanja nikada nije bila prilagođavanje ljudi ekonomiji.

Marko Kovačić, asistent s Instituta za društvena istraživanja: Država ne radi mnogo za mlade, osim što nudi APN-ove kredite koji su se iz nekoliko razloga pokazali lošima. Nacionalni program za mlade istekao je 2017. godine. To je krovna politika za tu populaciju, koja izostaje već tri godine. Kasno osamostaljivanje i bliski odnosi s roditeljima očituju se u manjku političkog angažmana i građanske pismenosti, jer mladi naprosto preslikavaju mišljenja svojih roditelja.

Prošlo je šest mjeseci otkako je Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina RH pružio ruku i došao na zajedničku komemoraciju i odavanje počasti svim žrtvama koncentracijskog logora Jasenovac. Kako je tom prigodom naglasio, "sada sam pružio ruku da započnemo razgovore. Ako se ništa ne ostvari, sigurno nećemo biti ovdje sljedeće godine. Neki pomaci su napravljeni."

Novi podvig Andreja Plenkovića i njegovih ministara: nakon četiri godine nepostojanja provedbenog dokumenta nužnog za ostvarivanje strategije borbe protiv siromaštva, Hrvatska s krajem godine ostaje i bez same strategije - postojećoj ističe rok, a nova neće biti donesena barem do ljeta. Vlada je siromašne ostavila u strategijski zrakopraznom porstoru. Za H-Alter komentiraju Lora Vidović, Helenca Pirnat Dragičević i Sara Lalić.

Sven Janovski, tajnik Mreže mladih Hrvatske: Svaka škola ima vijeće učenika preko kojih učenici mogu odlučivati o njima bitnim pitanjima i odličan su primjer demokracije u malom. Međutim, ona su uglavnom vrlo neaktivna, što je odraz manjka participacije mladih u političkom životu uopće. U školama gdje se vijeća njeguju učenici se stvarno trude postati njihov dio. Smatram da politička participacija najprije kreće u takvim okruženjima.

U Hrastovici pokraj Petrinje niče prva hrvatska inkluzivna farma. "Prva uloga farme je terapijska jer se naglasak stavlja na korisnike, njihovo osposobljavanje i integraciju. Druga je proizvodna, poljoprivredna", ističe Saša Balen Andrić iz udruge Zeleno zlato koja, zajedno s Udrugom osoba s invaliditetom Sisačko-Moslavačke županije i Gradom Petrinjom, ostvaruje ovaj san koji bi trebao rezultirati osnivanjem socijalne zadruge i zapošljavanjem osoba s invaliditetom.

Irena, bivša radnica u Osramu, osam godina radila je bez godišnjeg i slobodnog dana. "Jedno jutro nisam mogla ustati iz kreveta. Mislila sam da sam jako gladna i umorna. Uzmem šnitu kruha i ne mogu pogoditi usta, nego je s marmeladom zalijepim sebi na čelo. Djeca se smiju, kažu 'vidi, mama k'o robot'. Počnu se redati dijagnosticirani stres, slom živaca, depresija. Tražila sam manje zahtjevno radno mjesto. Doživjela sam šikaniranje i omalovažavanje."

Sandra Benčić, koordinatorica i saborska zastupnica platforme “Možemo!”: Koji su uvjeti rada za sobarice u hotelima i za građevinske radnike na bauštelama? Kada promatramo radnička prava, ne možemo isticati primjer iz samo jednog sektora i primijeniti ga na sve radnike u Hrvatskoj. IT sektor nije dobar primjer jer najveći broj radnika u Hrvatskoj radi na baušteli, sobarice su i ugostitelji. Moramo gledati kako je onima koji su u najgorem položaju, imaju najniže plaće i najgore uvjete rada te se pitati kako da njihove plaće dižemo na razinu radnika u IT sektoru koje ističemo kao primjer.