Sanja Blažeković, Hrvatska mreža za beskućnike: "U Hrvatskoj se govori o nešto više od dvije tisuće apsolutnih beskućnika, no realno ih je više od deset tisuća. Od početka pandemije smo uočili da nam se puno više ljudi javlja i dolazi u Centar za pomoć i podršku koji vodimo u Zagrebu. Ti novi beskućnici nisu nemoćne osobe već su najčešće mlađi ljudi koji su napustili svoj rodni kraj i došli tražiti posao u Zagrebu."

Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, o novoosnovanoj Beroševoj komisiji za istraživanje zloupotreba cjepiva protiv Covida: "Teško je vjerovati da će u Hrvatskoj, toliko premreženoj korupcijom, vezama i poznanstvima uspjeti išta kroz nekakvu komisiju ministra zdravstva. Iskrivljeni vrijednosni sustav potvrđuje se osobito na društvenim mrežama, gdje se slavi npr. 'heroinu' Alemku Markotić jer je cijepila svoju staru majku."

Prije tjedan dana radnici sanitetskog prijevoza započeli su bijeli štrajk sa zahtjevom da im se koeficijent složenosti poslova vrati na razinu iz 2011., kad je smanjen razdvajanjem hitne službe i saniteta. Hitna je tada prebačena pod ingerenciju 21 novoosnovanog županijskog zavoda za hitnu medicinu, a sanitet je ostao u nadležnosti domova zdravlja.

Prošli tjedan je održana konferencija o implementaciji Europske agende za rad s mladima.

H-Alter: "Je li država u dosadašnjih 6-7 tjedana, nakon 29. prosinca, iskazala osjetljivost za specifične probleme osoba s invaliditetom i roditelja djece s posebnim potrebama nakon potresa na Baniji?" Dijana Smajo, predsjednica Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije: "Iskreno mi je žao što čitatelji ne mogu čuti moj smijeh trenutno. Mislim kako slobodno mogu reći da sustav nije učinio ništa u ovoj krizi. Prve naše obitelji zbrinute su u kamp kućicama preko naših privatnih poznanstva i kanala."

Socijalne zadruge "Humana nova" vodeći su primjer društvenog poduzeća za radnu integraciju i ponovnu uporabu. Ustrojene su kao društvena poduzeća čiji su ciljevi proizvodnja, sakupljanje rabljenog tekstila i njegova ponovna uporaba, te zapošljavanje pripadnika marginaliziranih društvenih skupina, očuvanja okoliša i razvoja lokalne zajednice. Aktivno doprinose izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomažu socijalno isključenim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti kvalitetu života.

Prošli tjedan je održana tribina "Etnografska istraživanja iregularnih migracija u pandemijskom kontekstu", koju je organizirao Institut za etnologiju i folkloristiku. Tribinu je moderirao Bojan Mucko, a predavale su Marijana Hameršak s Instituta za etnologiju i folkloristiku, Uršula Lipovec Čebron, izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i Marta Stojić Mitrović, znanstvena suradnica na Etnografskom institutu SANU u Beogradu.

Jelena Ostojić, asistentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu: "Kada govorim o radničkim pravima, govorim istovremeno o sigurnosti koja mora proizlaziti iz rada, ali i o očuvanju zajedničkih dobara i očuvanju i unapređenju javnog sustava zdravstva, o dostupnom javnom obrazovanju, o progresivnim stambenim politikama, inkluzivnim socijalnim mjerama i naknadama za nezaposlenost. Svaka komodifikacija bilo kojeg od ovih aspekata udar je na radnička prava i to ne treba zaboraviti."

Portal Rasturam.com brzo je postao nezaobilazno mjesto za djecu i mlade s teškoćama u razvoju koje nudi njima prilagođen sadržaj. "Svako propuštanje razumne prilagodbe za osobe s invaliditetom ili dijete s teškoćama u razvoju predstavlja diskriminaciju. Ako ne omogućimo prilagodbe, djeca neće iskoristiti svoje pune potencijale, a kada odrastu biti će ovisni o tuđoj pomoći", kaže Sabina Lončar, predsjednica udruge Sjena koja je pokrenula portal.

Prošli tjedan održana je javna tribina "COVID 19 i ljudska prava osoba s invaliditetom: Neovisno življenje u vrijeme pandemije" koju je organizirala Udruga za samozastupanje. Tribinu je moderirao Damjan Janjušević, a predavale su Anka Slonjšak, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Kristina Urbanc, profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Nataša Kokić iz Europske mreže za neovisno življenje ENIL i Senada Halilčević, osoba s invaliditetom koja već osam godina živi samostalno.