Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom: 66% osoba s invaliditetom u Hrvatskoj nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnu školu. Unatoč pravu na pristup redovnom obrazovanju još uvijek ih visok udio pohađa posebne strukovne škole iz kojih je prijelaz na tržište rada teži. „Posljedica je to općeg nedostatka pristupačnosti i razumijevanja“, navela je Mirjana Markovinović iz Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize.

U Dokukinu KIC održana je premijera filma Izbačeni (Push) švedskog redatelja Fredrika Gerttena. Film problematizira nezaustavljivo povećavanje cijena nekretnina i sve teži život onih koji žive od rada. Nakon filma su Gertten, arhitektica i aktivistica iz Prava na grad Iva Marčetić i specijalistica za stanovanje UN-a i protagonistica filma Leilani Farha razgovarali o filmu i doveli ga u kontekst Hrvatske.

Sredinom travnja Amnesty International objavio je redoviti godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u svakoj pojedinoj zemlji svijeta, ogrebavši se pošteno i o Hrvatsku. Kako to redovito biva u nezgodnim situacijama, spram njega je primijenjena strategija prešućivanja, ili prigodnog spominjanja reda radi. Radi se, međutim, o još jednom od dokumenata međunarodnih ljudsko-pravnih organizacija u kojima se vlasti čije postupke svi zajedno legitimiramo definitivno svrstavaju među svjetske negativce.

U Dokukinu KIC održana je premijera filma Izbačeni (Push) švedskog redatelja Fredrika Gerttena. Film problematizira nezaustavljivo povećavanje cijena nekretnina i sve teži život onih koji žive od rada. Nakon filma su Gertten, arhitektica i aktivistica iz Prava na grad Iva Marčetić i specijalistica za stanovanje UN-a i protagonistica filma Leilani Farha razgovarali o filmu i doveli ga u kontekst Hrvatske.

Teo Giljević, predsjednik Povjerenstva za građanski nadzor MUP-a, o postupanju policije prema izbjeglicama: Iskreno se nadam i vjerujem da ne postoje naredbe s vrha o nezakonitom postupanju, već da se prvenstveno radi o pojedinačnim incidentima koje se u budućnosti može prevenirati jasnim stavom vrha policije o netoleriranju nezakonitog postupanja policijskih službenika kojim se ugrožavaju bilo čija ljudska prava, pa tako i migranata.

Nedavni fizički napad na beskućnika Febu navodi nas da ispitamo sve oblike nasilja s kojima se suočavaju beskućnici. Osim izravnog fizičkog nasilja na ulici, beskućnici su često u djetinjstvu izloženi obiteljskom nasilju koje je uzrok njihove teške socijalne pozicije. Sistemsko nasilje je treći oblik, gdje institucije ne poduzimaju potrebne mjere da ih izvuku od stanja koje ih je snašlo i perpetuiraju njihovo siromaštvo.

Stres na radnom mjestu povećao se u prošloj godini za 70 posto radnika, ali se o mentalnom zdravlju kod čak 55 posto ispitanih nikada ne raspravlja, a kod još 15 posto na poslu se o tome govori kao predmetu šale, pokazuje anketa SSSH-a. "U zakonima postoje neke odredbe o mobbingu, ali ne i o prevenciji od stresa. Ovo je područje koje moramo više uključiti u kolektivno pregovaranje kao i u sindikalnu edukaciju. To je važan dio sindikalnog posla", ističe Darko Šeperić, izvršni tajnik SSSH-a.

Pregled stanja ljudskih prava u Hrvatskoj za 2020. godinu, koji je objavila Kuća ljudskih prava, pruža uvid u sve aspekte njihova kršenja, od neefikasnosti javne uprave i korupcije u pravosuđu do maltretiranja civilno-društvenih organizacija u postupku prijave za dodjelu sredstava na projektnim natječajima. Osvrćemo se na ugrožavanje niza socijalnih prava koja se dotiču mladih, starijih osoba i umirovljenika, nezaposlenih, osoba s invaliditetom, beskućnika, Roma, izbjeglica, povratnika te žrtava nasilja u obitelji.

Tisuće svjedočanstava izbjeglica, i samih policajaca koji su bili prisiljavani izvršavati ilegalne naredbe, upućuju da su nezakonita protjerivanja sustavna praksa hrvatske policije te je u tom kontekstu očito da bilo kakva interna istraga ne može biti niti neovisna niti učinkovita. Prema sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava jedan od osnovnih kriterija za efikasnost istrage je neovisnost - što unutarnjom MUP-ovom kontrolom očito nije ispunjeno.

Život u ovisnosti i segregaciji na marginama društva umjesto neovisnog življenja i uključenosti u zajednicu već je godinama svakodnevnica brojnih osoba s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj. Lišeni poslovne sposobnosti oni su bez ikakvog utjecaja na vlastiti život, odrasli ljudi koji često i njegov kraj dočekaju kao "djeca" pod ključem. Hrvatska, naime, ne odustaje od udomljavanja odraslih čime izravno krši njihovu jednakost pred zakonom i UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom.