Znanstvenici za klimu donose razgovor s Bernardom Ivčićem iz Zelene akcije o prometu u kontekstu klimatske krize

Pariz je najnoviji svjetski grad koji uvodi nove biciklističke staze za vrijeme pandemije. Oko 650 kilometara biciklističkih staza - uključujući brojne izvanredne "koronske biciklističke staze" - bit će spremno za 11. svibanj. Drugdje u Francuskoj 116 gradova, uključujući Lille, Dijon, Rouen, Le Mans i St Etienne, planira izgraditi privremene biciklističke staze za vrijeme trenutnog lockdowna, kao i u narednih nekoliko mjeseci.

Zadnja proširenja donjogradske pješačke zone dogodila su se 2012. godine kada je "pješačkom" ulicom proglašena Teslina, odnosno 2013. s uređenjem Trga Europe. Mogućnosti stvaranja novih donjogradskih promenada čitavo vrijeme stoje pred nosom. Masarykova već sada ispunjava sve uvjete da pješačka zona postane odmah. Nadovezana na jednom potpuno pješačku Teslinu, Zagreb bi dobio novu promenadu od HNK do Zrinjevca. Inicijativa platforme 1POSTOZAGRAD pokrenuta u veljači ove godine prva je koja predlaže konkretni iskorak i to ne samo na Masarykovu ulicu.

Automatski brojači koji svakodnevno mjere biciklistički promet na bečkim ulicama zabilježili su da je protekle godine tim gradom prometovalo 2,5 posto više biciklistica i biciklista nego 2018. godine. Prema riječima bečke dogradonačelnice Birgit Hebein, rastući broj biciklista potvrđuje da sve više građana odlučuje promijeniti svoje navike pa odabire prijevozno sredstvo na dva kotača. U tome ih podržava i Grad Beč koji ove godine planira dodatno proširiti svoju mrežu biciklističkih staza.

Njemačke kompanije lani su znatno smanjile proizvodnju i proizvele najmanje automobila još od 1996. godine. Unija njemačkih proizvođača automobila (VDA) saopćila je da je lani proizvedeno ukupno 4.661.800 automobila, za devet posto manje u odnosu na 2018. godinu. VDA tvrdi da je do smanjenja proizvodnje došlo zbog pada potražnje na globalnom tržištu.

U centru Londona ograničen je pristup privatnim vozilima 2003., u Berlinu 2008., a Njemačka sada ima 50 gradova sa sličnim programima. Prošlo je točno godinu dana od kada je u središtu Madrida uveden Madrid Central, prva zona u gradu s niskim emisijama. Unatoč činjenici da se ograničenja prometa primjenjuju na područje od samo pet kvadratnih kilometara, učinak se već osjeća - u samom centru zagađenje od ispušnih plinova smanjilo se za 20%, a ova mjera utjecala je na kakvoću zraka i u drugim dijelovima grada.

Nedavno odobreni 'master plan ulica' New Yorka dodaje više od 400 kilometara novih biciklističkih staza gradu, koje će biti i fizički odvojene od automobilskog prometa radi zaštite biciklista. Grad je odlučio razvijati i nove pješačke zone, kao i dodati nove razdvojene staze za autobuse.

"Biciklisti su zakonski obvezni voziti se na isprekidanim stazama koje nemaju svoj kontinuitet i sustavnu povezanost u okolnu prometnu mrežu. Nijedna biciklistička staza u Zagrebu nije propisna, valjana i cjelovita. Sustav u Hrvatskoj u prometnom je smislu izuzetno autocentričan. Kao da su promet samo auti, a ne živi ljudi. Gradovi se u naprednom i civiliziranom svijetu natječu tko će prije potjerati dizelske ili sve motore s unutarnjim sagorijevanjem iz svojih središta. Doba fosila i fosilnih goriva završava i trebamo se okrenuti budućnosti i održivim oblicima transporta”, objašnjava nam Vladimir Halgota iz Sindikata biciklista.

“Kako propisno voziti po nepropisnoj infrastrukturi?”, pitanje je kojim Sindikat biciklista poziva građane i građanke na novu prosvjednu kritičnu masu. Kritična masa skuplja se u nedjelju, 27. listopada u 15 sati. Prosvjed kreće kod Muzeja Mimara, a njime se upozorava na sustavno zanemarivanje problematike biciklističkog prometa i katastrofalno stanje biciklističke infrastrukture u Zagrebu i Hrvatskoj.

Gradski trgovi i ulice postali su preuski. Javnog prostora ima, samo je zakrčen.