Ljudi koji dobiju međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj na papiru su izjednačeni s hrvatskim građanima no kada požele upisati fakultet, suočavaju se s kafkanijanskom birokracijom kroz koju se rijetki uspiju probiti. "Najveći problem je ipak jezik", ističe student Pravnog fakulteta Semih Adiguzel. Za upise na fakultete traže se certifikati za više razine poznavanja jezika koje sustav ne osigurava.

Ana Ćuća iz Centra za mirovne studije: "Nakon 140 sati hrvatskog jezika izbjeglička djeca ne uspijevaju savladati gradivo težih predmeta, pogotovo kada se u obzir uzme njihovo psihološko stanje. S nastavom na daljinu obrazovanje je za njih potpuno nestalo, a isto se dogodilo i romskoj djeci. Dok smo se dičili kako je Hrvatska brzo organizirala nastavu na daljinu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ignoriralo je prigovore da postoje skupine koje više uopće nemaju pristup obrazovanju."

Je li nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu ustvari nes(a)vjesni pokušaj dovođenja u pitanje filozofije kao posebne grane znanosti?

IV. gimnazija: Jasno je da ova bijela škola nema za cilj omogućiti pristup jezičnom znanju svakom djetetu Grada Zagreba neovisno o njegovom jeziku kuće, te da je bijeli Grad i bijela Republika u tome zanemarivanju podupiru. Zbog nemogućnosti govorenja zajedničkim jezikom s bijelom školom, bijelim gradom i bijelom republikom, osjećam se prljavo na svojem radnom mjestu.

Beskorisnost filozofije za napredak našeg društva dokazao je i sam Luka Matić tvrdeći da su akademski članci koje sam spominjao korisni struci, nekim studentima, humanistima - dakle, nikome drugome. Ja i ne tvrdim da su ti članci beskorisni iz perspektive struke - nego tvrdim da su ti članci beskorisni čovječanstvu.

Luka Matić reagira na članak Zorana Kojčića: Uz nepotkrepljenost prosudbi činjenicama i logičke greške u zaključivanju postoji još jedan problem s Kojčićevim napisom, a to je da je zauzeo poziciju autoriteta. Ta pozicija, osim u paušalnim prosudbama koje je ponudio, očituje se i u tome da si je autor uzeo za pravo docirati i dijeliti savjete.

Zoran Kojčić, filozof i filolog: "Iskreno mi je žao to priznati, ali većina današnjih akademskih filozofa ni po čemu ne pridonosi razvoju društva i oni sami svojim istraživanjima daju drugima legitiman povod da ih nazivaju beskorisnima."

Andrea Zlatar, autorica nedavno objavljene knjige "Rječnik tijela", za H-Alter govori o odnosu književnosti i književne teorije spram tijela, o starosti i bolesti kao najvećim "neprijateljima", o sustavu estetske, farmakološke i medicinske kontrole, o književnosti kao strategiji otpora, o feminističkom pristupu analizi teksta...

Kao predsjednik udruge Protagora čija je misija zaštita prava ireligioznih osoba, proteklih sam tjedana dobio nekoliko pisama roditelja. Sva ona ukazuju na neku vrstu duhovnog nasilja nad njihovom djecom. U javnim dječjim vrtićima, u državi koja je ustavno određena kao sekularna, sve češća je pojava da djeca prije svakog obroka mole.

Sveučilište u Zadru odlučilo je ove godine pokrenuti besplatni doktorski studij iz humanističkih znanosti - filozofije, filologije, povijesti, povijesti umjetnosti, znanosti o umjetnosti, etnologije, arheologije i interdisciplinarnih humanističkih znanosti.