Europska direktiva iz 2015. godine nalaže da Hrvatska do 2019. godine smanji potrošnju laganih plastičnih vrećica (debljine između 15 i 50 mikrometara) na 90 po glavi stanovnika, a do 2025. na 40. Usprkos naplati laganih plastičnih vrećica početkom 2019., Hrvatska nije uspjela postići dogovoreno smanjenje pa je početkom mjeseca održana sjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode na kojoj se raspravljalo o zabranjivanju proizvodnje laganih plastičnih vrećica.

Aktivisti Greenpeacea danas su ispred zgrade Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na Radničkoj cesti 80, pomoćnici ministra Ćorića Anamariji Matak simbolično predali peticiju za zabranu laganih plastičnih vrećica koju je potpisalo više od 65.000 ljudi.

Kat Austen, umjetnica koja se bavi pitanjem zaštite okoliša: "Budući da novija istraživanja pokazuju prisustvo plastike čak i na rubnim područjima ljudskog dosega, od vrha Mount Everesta do dna Marijanske brazde, željela sam razviti projekt o tome kako bi se plastika, kao dugotrajan materijal na bazi ugljika, mogla slagati s drugim spremnicima ugljika u okolišu."

Punih mjesec dana nakon stupanja na snagu, obavezna naplata laganih plastičnih vrećica za nošenje mahom se ne provodi, upozoravaju iz Greenpeacea te ističu kako su tijekom siječnja obišli niz prodajnih mjesta i utvrdili da se vrećice i dalje dijele besplatno, uz visok stupanj neupućenosti u ovu zakonsku obavezu, kako među trgovcima tako i među građanima.

Plastične boce, tanjuri i pribor za jelo, slamke, pakiranja i štapići za uši uz plastične su vrećice najveći zagađivači okoliša za čiju se proizvodnju troši nafta te nakon kratkog korištenja stotinama godina zagađuju mora, tlo i pitku vodu i ubijaju velik broj morskih i kopnenih životinja, upozorili su današnjim performansom aktivisti i aktivistice Zelene akcije.

"Ne postoji jedno rješenje, trebamo mijenjati ponašanje potrošača, mijenjati zakonodavstvo i ulagati u tehnički razvoj kako bismo došli do točke gdje ne trebamo plastiku", naglasila je dr.sc. Ana Kärrman na danas održanoj diksusiji pod nazivom "Mikro i makro - plastika je u moru problem. Kako zajedno protiv zagađenja mora plastikom?".

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 200 milijuna plastičnih vrećica, od čega se zbog visokih troškova tek oko 1 posto reciklira. U sklopu međunarodnog Dana bez plastičnih vrećica, aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije danas su performansom ispred Importanne centra u Zagrebu ukazali na velike okolišne probleme koji nastaju zbog prekomjerne proizvodnje i potrošnje plastičnih vrećica. Akcijom su ponudili održivu alternativu u obliku platnenih vrećica koje se mogu višekratno koristiti i nemaju negativan utjecaj na okoliš.

Zelena akcija podržala je izmjene Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži koje su upućene u javnu raspravu do 10. ožujka 2017. godine. Tim se izmjenama propisuju mjere kako bi se smanjila potrošnja tankih plastičnih vrećica kroz obaveznu naplatu od 2019. godine.

Povodom Međunarodnog dana protiv plastičnih vrećica danas su udruga Žmergo i Grad Opatija ispred opatijske tržnica građane su darivali platnenim vrećicama u zamjenu za deset plastičnih.

Cijena svake plastične vrećice trebala bi biti barem dvije kune, smatraju Prijatelji životinja.