Prošli tjedan održana je javna tribina "COVID 19 i ljudska prava osoba s invaliditetom: Neovisno življenje u vrijeme pandemije" koju je organizirala Udruga za samozastupanje. Tribinu je moderirao Damjan Janjušević, a predavale su Anka Slonjšak, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Kristina Urbanc, profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Nataša Kokić iz Europske mreže za neovisno življenje ENIL i Senada Halilčević, osoba s invaliditetom koja već osam godina živi samostalno.

Iva Ivšić, Osobni asistenti zajedno - sindikalna inicijativa za bolje uvjete rada: "Deinstitucionalizacija socijalnih usluga jest humaniji pristup, ali ne može uspjeti ako će je provoditi financijski potkapacitirani sustav. Ona bi trebala doprinijeti razvoju solidarnosti u zajednici te većoj uključenosti socijalno ugroženih u tu istu zajednicu, ali ni na koji način ne bi smjela lišiti državu i javni sektor od financijske odgovornosti i prepustiti to polje slobodnom tržištu."

Tomislav Medak, član Multimedijanog instituta i doktorand pri Centru za postdigitalne kulture Sveučilišta u Coventryju: "Isključenost osoba s invaliditetom iz tržišta rada nalaže da dovedemo u pitanje društvo u kojem centralnu ulogu u integraciji i autonomiji igra konkurentsko tržište rada, a ne, primjerice, uzajamni i suradnički odnosi skrbi jednih o drugima o kojima realno ovisi većina našeg života i koji se najčešće ne odvijaju u sferi kupoprodaje rada i roba."

U pulskom restoranu Bistro Punkt kuhaju ovih dana i s novim ciljem, da nitko ne ostane gladan. Humanitarnu akciju osiguravanja hrane za potrebite provode s entuzijazmom, iako se restoran zbog pandemijskih mjera suočava s izazovima zadržavanja svih zaposlenika, većinom osoba s invaliditetom. "Najčešće ljudi doživljavaju osobe s invaliditetom kao one kojima je isključivo potrebna tuđa pomoć. U našem poduzeću su osobe s invaliditetom pružatelji pomoći", kaže Danijela Kasumović-Maružin.

Hrvatska će se već od danas radikalno promijeniti: postat će socijalno svjesna i odgovorna država čiji vlastodršci brinu za opće dobro, a ne više za vlastite džepove. Premijer Plenković, koga ćemo morati trpjeti dobar dio nadolazećeg desetljeća, navući će kaput djeda Božićnjaka: pazit će da nikom od ranjivih ništa ne uzmanjka i da vlada svakome od njih pomogne kako bi se izvukao iz nesretnog položaja. Čitamo sve to u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine.

Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom: Prilikom donošenja epidemioloških mjera nije se posebno vodilo računa o potrebama osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. One se nalaze o dodatno otežanim okolnostima: od nedostupnosti informacija, diskontinuiteta i uskrate korištenja raznih medicinskih usluga, povećanog rizika od obiteljskog nasilja, pa do grubog ograničavanja i uskrate prava na slobodu kretanja korisnika ustanova socijalne skrbi.

Više od šezdeset posto naših građana nije uopće fizički aktivno, svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu, hrvatski su muškarci najdeblji u Europi. Ranjive skupine i njihovo potencijalno uključivanje u sportsko-rekreacijske programe pritom su pri dnu prioriteta vladajućih. Nacionalni program športa 2019.-2026. u svojim mjerama ne spominje ljude starije dobe, invalide-rekreativce niti manjinsko stanovništvo.

U Hrastovici pokraj Petrinje niče prva hrvatska inkluzivna farma. "Prva uloga farme je terapijska jer se naglasak stavlja na korisnike, njihovo osposobljavanje i integraciju. Druga je proizvodna, poljoprivredna", ističe Saša Balen Andrić iz udruge Zeleno zlato koja, zajedno s Udrugom osoba s invaliditetom Sisačko-Moslavačke županije i Gradom Petrinjom, ostvaruje ovaj san koji bi trebao rezultirati osnivanjem socijalne zadruge i zapošljavanjem osoba s invaliditetom.

Hrvoje Antonio Belamarić: Šezdeset pet posto osoba s invaliditetom nije nikad nigdje radilo. Kada takvu osobu i zaposle, to će učiniti najčešće samo zato da dobiju neki novac. Cijela ta politika zapošljavanja osoba s invaliditetom nema smisla. Neka se država izjasni želi li invalide kao radnu snagu ili ih želi na socijalnoj margini. Ako ih država uistinu želi zaposliti, zašto ih se ne zapošljava u županijama i gradovima, dakle u javnim ustanovama?

Ako Covid 19 ove zime bude potpuno izvan kontrole i gospodarstvu zaprijeti novi lockdown, vlada će biti prisiljena odnekud stvoriti novac. Fondovi namijenjeni za slabo zaštićene i ugrožene skupine mogli bi ponovno poslužiti kao kasica-prasica. "Uopće me ne bi čudilo da se u slučaju novog zatvaranja države ponovno uzme od osoba s invaliditetom. Ova vlada je pokazala kako se to od njih itekako može očekivati" zaključuje Suzana Došen Rešetar iz udruge SJENA.