Vrhunac ekološkog kalendara, čiji su "sveci", logično, postavljeni u ovo doba godine, zgodna je prilika za analizu razlike između svečarske i stvarne slike prirode u Hrvatskoj. Neke aspekte toga izložit ćemo na analizi vrednovanja prirode za njezino uvrštavanje u zaštićena područja, i u medijskom tretmanu okoliša.

Najteža najezda skakavaca u posljednjih 25 godina širi se istočnom Afrikom i predstavlja veliku prijetnju za sigurnost hrane u nekima od najsiromašnijih zemalja svijeta. "Ekstremno opasno povećanje" rojeva skakavaca prijavljeno je u Keniji, a s ovim problemom suočavaju se i dijelovi Etiopije, Sudana i Somalije.

U sklopu dana kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj, od 25. do 27. listopada sadit će se drveća diljem zemlje. U Zagrebu se planiraju velike lokacije za kolektivnu sadnju na Medvednici i Podbrežju, a građani i građanke se još uvijek mogu javiti kao volonteri za sadnju.

Financijski poticaji za male hidroelektrane na Zapadnom Balkanu doprinijeli su neodrživom razvoju sektora i šteti životne sredine. Od subvencija koristi imaju bogati poslovni ljudi koji su bliski vladama ili čak sudjeluju u vlasti, a doprinos proizvodnji električne energije je skroman, otkriva nova studija koju je objavio CEE Bankwatch Network u suradnji sa Centrom za životnu sredinu.

"Ne postoji jedno rješenje, trebamo mijenjati ponašanje potrošača, mijenjati zakonodavstvo i ulagati u tehnički razvoj kako bismo došli do točke gdje ne trebamo plastiku", naglasila je dr.sc. Ana Kärrman na danas održanoj diksusiji pod nazivom "Mikro i makro - plastika je u moru problem. Kako zajedno protiv zagađenja mora plastikom?".

Pijesak je najviše korišten prirodni resurs nakon vode. Uslijed svjetskog buma u građevinarstvu, ali i razvoja novih tehnologija koje se koriste prilikom bušenja nafte, potražnja za pijeskom, resursom koji se rijetko spominje, naglo je porasla. Iako se zalihe možda čine nepresušne, izvori pijeska diljem svijeta već su uvelike iscrpljeni, oko njih se vode ratovi i osnivaju kriminalne organizacije. Od Lagosa i Pekinga, preko Dubaija do New Yorka - eksploatacija pijeska je industrija od 70 milijardi dolara. Sve to, naravno, s kobnim posljedicama za okoliš.

Svjetska znanstvena elita, čiji je moto istraživati važne teme povijesti okoliša koje tradicionalna povijest zanemaruje, okupit će se krajem lipnja u Zagrebu na europskoj konferenciji povjesničara okoliša. Istraživanje velikih požara, bolesti ili poplava koje su nerijetko okretale smjer ljudske povijesti, daje uvida u razvoj civilizacije više nego povijest nekih vladara ili država, a nisu predmet cjelovitih povijesnih istraživanja, ističu.

Danas, na Svjetski dan tla, zajedno s još 400 organizacija iz inicijative People4Soil, Zelena akcija poziva građane/ke da potpišu peticiju kojoj je cilj skupiti preko milijun potpisa te zatražiti donošenje europske legislative za zaštitu tla. Tlo je jedan od strateški najvažnijih resursa jer osigurava opskrbljenost hranom, održavanje bioraznolikosti i regulaciju klimatskih promjena. Tlo u Europi je ugroženo, a nema propisa koji bi ga štitili, stoga se od EU traži da uspostavi norme za zakonsku zaštitu.

U pola godine 1263 građana podnijelo je prijave na Zelene telefone Hrvatske, a i dalje se najviše njih odnosi na kategoriju otpad. "Građane najvećim dijelom brine neprimjereno odlaganje i zbrinjavanje otpada odnosno ilegalna odlagališta otpada", ističu iz Mreže Zelenih telefona.

Izložba fotografija pod nazivom Keepers (Čuvari), koju možete razgledati u zagrebačkom parku Maksimir, donosi priče ljudi širom Europe koji su posvetili svoje živote borbi za okoliš.