U sustavu odgoja i obrazovanja u 85 posto slučajeva rade učiteljice i nastavnice. "Ove visoko obrazovane žene posvećene su odgoju i obrazovanju djece i mladih što se deklarativno često ističe kao društveni prioritet. Međutim, kad pogledamo ulaganje i ozbiljnost pristupa uređenju obrazovnog sustava vidimo degradaciju i zanemarivanje, a takav pristup šteti, kako zaposlenima tako i djeci i mladima", ističe se u priopćenju GOOD inicijative.

Senat Sveučilišta u Zagrebu izborom Borasa ostavio je Almu mater u zoni sumraka.

Posljednjih dana slušamo o aferi Kolači u Studentskom centru u Zagrebu. "U siječnju su počeli pregovori o sistematizaciji. Nakon što sanacijski upravitelj uviđa da sindikalna strana neće pristati na takav način pregovora po medijima se počinje razvlačiti namještena afera", govori nam Tomislav Vukoja iz SSZSCH-a. Problema u SC-u je toliko da bi svaki mjesec mogli otvarati nove afere, a malo tko bi u konačnici bio pronađen nevinim i čistim. Početkom sanacije dug je iznosio 121 milijun kuna, do sada je u postupku sanacije utrošeno oko 150 milijuna, a djelatnost Prehrane još uvijek je u minusu.

Novinarstvo je mrtvo! Živjelo novinarstvo? Upravo je komercijalizam inicirao pad broja novinara, korporatizaciju vijesti i trivijalizaciju sadržaja, smanjenje raznolikosti sadržaja vijesti unatoč rasta broja medija. "Aplikabilnost za tržište" postaje glavni ideologem koji leži u korijenu niza negativnih trendova u visokom obrazovanju, a posebno se odnose na marginalizaciju društveno-humanističkih programa. Postavlja se pitanje što sveučilište može ponuditi ako je praksa ključ?

"Jučerašnjom objavom dokumenata vezanih uz izbor Jasminke Buljan Culej na mjesto voditeljice Ekspertne radne skupine potvrđene su sumnje u netransparentnost i manipuliranje javnosti na koje su brojni akteri upozoravali od prvog dana imenovanja. Od tada je prošlo 248 dana šutnje svih odgovornih, skrivanja dokumenata od javnosti - 248 dana bez preuzimanja odgovornosti i bez pomaka u Cjelovitoj kurikularnoj reformi", upozoravaju iz GOOD Inicijative.

Dok se u javnosti kontinuirano raspravlja o trivijalnim temama i likovima, u nekoj drugoj galaksiji, oko 400 riječkih osnovnoškolaca prošli je tjedan kroz dva školska sata Građanskog odgoja učilo kako se postaje odgovoran građanin i kako to znanje primijeniti u životu. Iz gradskog Odjela za odgoj i školstvo kažu kako je okidač za uvođenje Građanskog odgoja u riječke osnovne škole bilo posljednje veliko istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednje škole, koje je potvrdilo porast netrpeljivosti i netolerancije, te zabrinjavajuću razinu političke pismenosti.

Institut za razvoj obrazovanja organizira 13. po redu Sajam stipendija i visokog obrazovanja koji će se održati 17. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 10 do 18 sati. Ovaj Sajam je jedinstven događaj u Hrvatskoj koji na jednom mjestu predstavlja najveću ponudu stipendija i studijskih programa za studij u Hrvatskoj i inozemstvu. Organizator Sajma, Institut za razvoj obrazovanja (IRO), pripremio je i bogat popratni program, koji će se održavati paralelno sa izlagačkim dijelom.

Kako bi trebalo definirati to što nazivamo hrvatskim jezikom? H-Alter je anketirao stručnjake za jezik i profesionalce koji se njime osviješteno koriste: Snježana Kordić, Mate Kapović, Inoslav Bešker, Milorad Pupovac, Petra Mrduljaš Doležal i Željko Jozić "pali" su na pitanju iz radne bilježnice za peti razred osnovne škole. Osnovnoškolce, ionako preko svake razumne mjere pretrpane "gradivom", trebalo bi barem spasiti od štrebanja nedomišljenih i neistinitih "definicija".

Europa i Bliski istok već su dugo vremena u neprestalnoj komunikaciji. I dok je taj odnos u proteklim desetljećima uzimao oblik europskog imperijalnog i orijentalističkog, patronizirajućeg odnosa prema regiji koju je Europa uglavnom vidjela kao vlastito igralište za bogaćenje i eksploataciju, u 21. stoljeću dinamika se donekle promijenila - Bliski istok se počeo sve više približavati Europi, i to na više načina. Kakvo je i koliko znanstveno proučavanje Bliskog istoka u Europi, regiji i Hrvatskoj?

Umiru instituti koji bi trebali zapošljavati mlade znanstvenike, a useljavaju se - bageri. U 26 godina hrvatske samostalnosti, teško se prisjetiti i jednog instituta kojega su planski osmislili, osnovali, financirali i pokrenuli političari novog doba, konačno oslobođeni jarma mrske zajedničke države, u suradnji s genijalnim umovima HAZU, a da bi bio, recimo, do koljena Brodarskom, IRB-u ili Imunološkom.